Zarazna bolest kvrgave kože goveda prijeti BiH: Prvi slučaj zaraze u Gacku?

TREBINjE – Zarazna bolest kvrgave kože goveda, koja se već proširila na teritoriji Crne Gore, prijeti i BiH. Sumnja se na postojanje već jednog zaraženog goveda na području Gacka, ali  na zvaničnu potvrdu čekaju se rezultati analiza, rečeno je danas u Trebinju nakon hitnog sastanka predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove sa uzgajivačima goveda.

Ilustracija
Ilustracija

Darko Despotović, epidemiolog iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva upozorava na prve simptome koji ukazuju na zaraženost – povećana temperature, pojava znakova dermatitisa u predjelu nosa, te pojava kvrga na nosu i ustima, koje se dalje šire po cijelom tijelu.

Bolest bi u konačnici mogla izazvati veliku ekonomsku štetu za BiH, tvrde stručnjaci. Dođe li do toga BiH će dobiti zabranu izvoza živih goveda i krava, te goveđih prerađevina, kravljeg mesa i mlijeka.

“Dakle, svega onoga što nije sterilizovano, odnosno proizvoda koji nisu dobijeni u procesu u kome su upotrebljene temperature koje bi garantovale da u tim proizvodima više virus ne postoji. Bolest se veoma lako ukorijeni, a kada dođe do toga neophodna je vakcinacija, koja životinje stavlja u imuni status. Vakcinacija bi trajala godinama, da bi prenosnici virusa iščezli. Nesreća je čim se počne vakcinisati zemlje u okruženju, onu za zemlju u kojoj se vrši vakcinacija smatraju da ima isti status kao zemlje u kojima se pojavljuje bolest, te uvode embargo za izvoz proizvoda”, rekao je Darko Despotović, epidemiolog iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ovdje mukama ne bi bio kraj. Ako se utvrdi da je u jednom grlu samo jedno govedo zaraženo, cijelo grlo se mora uništiti. Opasnost postoji i za grla u okolini, jer komarac koji bi mogao prenijeti bolest može lako doći do drugog grla i zaraziti ga.

Procenat oboljevanja u zaraženom području je, kaže Despotović, i do 50 posto, a 10 posto životinja ugine. Budući da je bolest virusna, kaže, liječenja nema.

Proizvođači bi, kažu stručnjaci, morali preduzeti neke preventivne korake, kako bi smanjili mogućnost pojave ove bolesti kod svoje stoke.

“U prvom redu misli se na zatvaranje životinja u štalama, to bi bilo neophodno u ovom trenutku, pogotovo ovdje za područje koje graniči sa Crnom Gorom. Ako nema te mogućnosti onda treba birati manje osunčana mjesta, na kojima je manja mogućnost da dođu prenosnici bolesti, insekti. Dalje, transport stoke mora da bude potpuno legalan, sa veterinarskim certifikatima, da bismo bili sigurni da te životinje nisu švercovane. Poželjna je i dezinsekcija i sve promjene koje vide na stoki, vlasnici trebaju prijaviti veterinaru”, objašnjava Despotović.

Foto: Moja Hercegovina
Ljiljana Gojić, Darko Despotović (desno na fotografiji) (Foto: Moja Hercegovina)

Ovo je situacija u kojoj se moraju alarmirati svi proizvođači i upotrijebiti svi resursi da do pojave ove bolesti u RS ne dođe, jednoglasni su bili danas u Trebinju.

Ljiljana Gojić, glavni veterinarski inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove kaže da su aktivnosti veterinarske inspekcije intenzivirane, prije svega na preventivnim koracima. Ukoliko vlasnici stoke sprovedu sve preventivne mjere i obilježe svoju stoku, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske će im nadoknaditi štetu koja bi nastalu uginućem ili uništavanjem grla.

Radimo na tome da spriječimo prodor virusa iz pograničnih dijelova u unutrašnjost zemlje. Ovo je hitan sastanak, imaćemo vjerovatno sastanak i u Gacku. Moram napomenutu da će se u cijeloj RS vršiti mjere kontrole kretanja stoke”, rekla je Gojić.

Situacija zabrinjava i Iliju Stankovića, koji ima svoju farmu. U slučaju da zaraza dođe i u njegove štale, kaže, nastala bi prava katastrofa.

“Moramo dobro da razmisljimo kako ćemo dalje. Veliki problem stvara ovo što mi kao individualni proizvođači ne možemo ništa sami da učinimo. Mi možemo da izvršimo dezinsekciju po štalama i pratimo stanje ove stoke koju mi držimo. Bolest nije tako daleko, evo su nam rekli da komarac može vjetrom da ode i do 200 kilometara daleko, onda znajte šta to znači, može brzo da dođe do nas. Nadamo se da će ljudi biti savjesni i da će postupati preventivno”, kaže Stanković.

Ilija Stanković (Foto: Moja Hercegovina)
Ilija Stanković (Foto: Moja Hercegovina)

Za Srnu je iz crnogorskog ministarstva poljoprivrede potvrđeno da je bolest dijagnostifikovana kod 212 životinja, a bolest je otkrivena i na području Nikšića, kao i u pograničnom pojasu sa BiH, kod Bilećkog jezera.

Bolest kvrgave kože ne prenosi se na čovjeka niti na druge životinje, uvjeravaju stručnjaci.

Nikolija Bjelica

Autor