”U zadnjih deset godina u opštini Gacko je došlo do takvih povreda prava iz radnog odnosa da čovjek ne može ni da povjeruje, i zato ću bilo kakvo smanjenje plate doživjeti kao povredu svog ljudskog dostojanstva i povredu prava svih zaposlenih. Ako nema para u budžetu, neko treba da odgovara.”

GACKO – Reformska agenda, kumulirani dugovi i ovogodišnji prijem tridesetak radnika u lokalnu samoupravu donijeli su finansijske probleme, koji će se, po svemu sudeći, prelomiti preko leđa radnika. I dok sindikat tvrdi da će insistirati na zaštiti radničkih prava, bar kad su u pitanju zaposleni u organu uprave, rukovodstvo opštine se u javnosti ne oglašava. I radnici ćute i čekaju čudo.
Nakon što je Ministarstvo finansija odbilo da prihvati Prijedlog rebalansa budžeta za tekuću godinu, kojim bi se povećala sredstva za plate, budžetskim korisnicima je nagoviješteno da će za lična primanja biti manje para. Pojedine ustanove su se čak našle u poziciji da su u oktobru potrošile sredstva predviđena za plate, pa je neizvijesno kako će se isplatiti zarade za preostala dva mjeseca. U Sindikatu uprave tvrde da će zaštititi prava zaposlenih u opštinskoj administraciji, dok se radnicima ustanova čiji je opština osnivač “treba pomoći koliko se može”.
Rukovodstvo opštine da podnese ostavku
Najava načelnika Odjeljenja za privredu, finansije i društvene djelatnosti, Dragana Papovića, da je opština u finansijskom problemu koji može da se prevaziđe samo drastičnim smanjenjem plata je za Čedomira Janjuševića sa 31-godišnjim iskustvom pravnika zaposlenog u Opotinskoj administraciji skandalozna i bez uporišta u bilo kom zakonu.
Ovo smatram poniženjem i atakom na dostojanstvo i ličnost, stoga ću preduzeti sve radnje da natjeram nadležne da rade u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. U zadnjih deset godina u opštini Gacko je došlo do takvih povreda prava iz radnog odnosa da čovjek ne može ni da povjeruje, i zato ću bilo kakvo smanjenje plate doživjeti kao povredu svog ljudskog dostojanstva i povredu prava svih zaposlenih. Ako nema para u budžetu, neko treba da odgovara. Neka kompletno rukovodstvo opštine podnese ostavku ili nek isplati sredstva u skladu sa kolektivnim ugovorom. Ako mi se i jedna marka oduzme od plate, biću prisiljen da predam sva dokumenta da su moja prava ugrožena kao posljedica nedomaćinskog i nezakonitog trošenja budžetskih sredstava”, kaže Janjušević za naš magazin.

I baš zahvaljujući Janjuševićevoj predstavci Ministarstvo uprave i lokalne samouprave je naložilo načelniku opštine da u skladu sa zakonom svim radnicima Uprave isplaćuje tople obroke u punom iznosu.
Na žalost po pitanju ostalih prava, ogrjeva, regresa, koja su tada bila predviđena Kolektivnim ugovorom, ništa nisu preduzeli. Kad ni Tužilaštvo u Trebinju nije našlo za shodno da reaguje, bio sam primoran da podnesem tužbe. Dobio sam dva sudska spora i na putu sam da dobijem i treći. Radi se o pravima iz radnog odnosa koje niko od radnika nije smio da traži, jer im je zaprijećeno prestankom radnog odnosa. Ja sam dobio sredstva za tri godine za regres, ogrjev i topli obrok. Samo sam tražio da poslodavac ispoštuje obavezu koju je prihvatio. Da ironija bude veća, sindikat je radio u interesu načelnika i sklapao kvazipravne sporazume koji nemaju uporište u bilo kom zakonskom i podzakonskom aktu. Ja sam čak imao prijetnje smrću”, tvrdi Janjušević i dodaje da je budžet koji iznosi između 10 i 15 miliona više nego dovoljan za oko 8.000 stanovnika, ako se troši u skaldu sa zakonom i domaćinski.
Plate hoće-neće biti smanjene
Predsjednik sindikata Željko Popović je kontradiktoran – tvrdi da “generalno smanjenja neće biti”, ali i da radnici mogu očekivati za novembar i decembar od najniže plate do 70% od iznosa.
[mhc_antrfile naslov=”Obaveze će se knjižiti”]Oktobarsku platu su u Centru za socijalni rad isplatili umanjenu za oko 30%. Za novembar i decembar će imati (možda) samo za minimalac. Ipak, predsjednik sindikata Popović se poziva na član Kolektivnog ugovora koji obavezuje poslodavca da neisplaćene obaveze prema zaposlenima knjiži u svojim poslovnim knjigama i da ih isplati kasnije.
“Mi ćemo tražiti da sačekamo neko vrijeme, ako je smetnja, da po usvajanju budžeta taj dug bude nadoknađen”, kaže Popović.
[/mhc_antrfile]
“Zvanične mjere još nemamo, jer se sve desilo iznanada neodobravanjem rebalansa. Situaciju usložnjava i činjenica da se više od deceniju u isplati kasni sa dvije plate. Iz Ministarstva finansija je stigao zahtjev da se taj dug prema radnicima više ne može prenositi u novu fiskalnu godinu, što je bila dosadašnja praksa. Pa se opštinska vlast našla u problemu da u ovoj budžetskoj godini mora isplatiti 14 plata”, kaže Popović
Na pitanje da li su radnici upoznati sa situacijom i kakva je njihova reakcija, Popović kaže da nemaju konačan odgovor rukovodstva opštine:
Nije to još ništa zvanično, došlo je sve iznenada, neodobravanjem rebalansa i zahtjevom ministarstva da se ta obaveza mora izmiriti.”
Mada članstvo sindikata opštine čine zaposleni u organu uprave i u institucijama čiji je opština osnivač, njihova prava Sindikat na čijem je čelu Popović neće na isti način zastupati. Naime, po njemu jedan od razloga za nastali deficit u budžetu za plate je i činjenca da su svi budžetski korisnici ušli u Sindikat uprave. Aktivnosti proteklih mjeseci da se Opštinska administracija sa Vatrogasnom jedinicom i zaposlenima u Centru za socijalni rad izdvoje su vođene trapavo i netransparentno, pa je sindikalni status ostalih budžetskih korisnika nejasan, osim što članarinu uplaćuju na račun Sindikata uprave RS. Popović zagovara odvajanje i tvrdi:
“Da smo se ranije osamostalili, sad bi ovo bilo izraženo u manjem obimu.“
Razliku pravi i predsjednik Sindikata Uprave RS Risto Marić, koji kaže da se umanjenje plata ne odnosi na zaposlene u Opštinskoj upravi već na radnike preduzeća čiji je osnivač Opština Gacko.
Sindikat uprave će braniti prava radnika, u slučaju kršenja odredbi Posebnog kolektivnog ugovora. Prvo što ćemo poslati Upravnu inspekciju koja će izvršiti nadzor nad primjenom zakona i kolektivnog ugovora, i platu proglasiti ništavnom ako nije isplaćena u skaldu sa zakonom”, kaže Marić.
On ističe da je Posebnim kolektivnim ugovorom definisan okvir u kome mogu da se kreću plate zaposlenih u lokalnoj administraciji, a računica je jednostavna: najniža cijena rada (100 KM) puta koeficijent za određenu stručnu spremu.
Nadležni ćute i – rade?
[mhc_antrfile naslov=”Nezakonito otpušten”]“I kao sekretar Opštine Gacko sam bio legalista, što je smetalo rukovodstvu, pa su me 2004. ostavili nezakonito bez posla. Dvije godine su mi bila uskraćena sva prava, praktično mi je bila ugrožena egzistencija. Bio sam prinuđen da zaštitu potražim na sudu koji je naložio načelniku da me vrati na posao i da mi se isplati šteta. Od 750 slučajeva diskriminacije iz radnih odnosa, Ombudsmen za ljudska prava je tada moj slučaj proglasio najupečatljivijim primjerom”, kaže nam Janjušević.
[/mhc_antrfile]
Za nemali broj zaposlenih biće to značajno smanjenje, ali ne i za Čedomira Janjuševića koji, uprkos trodecenijskom iskustvu, ima najniži koeficijent za VSS-8,4 i platu oko 930 KM.
U opštini sam doživio dosta napada na moju ličnost i sve sam žestoko platio. Toliko godina u struci, a veći koeficijent ima i onaj sa sumnjivom diplomom. Ali, to je cijena koju plaćam za insistiranje da se sve stavi u zakonske okvire”, kaže Janjušević i dodaje kako ne očekuje otpor zaposlenih:
“Niko ne smije da se pobuni jer se plaše. Ljudi su ogorčeni, pričaju između sebe, ali javno niko ne smije ništa da kaže.”
Kako opštinsko rukovodstvo gleda na trenutnu budžetsku krizu i koje će aktivnosti preduzeti kako bi se ona prevazišla, nismo uspjeli da saznamo. Načelnik odjeljenja za privredu, finansije i društvene djelatnosti Dragan Papović nam je rekao da bez saglasnosti načelnika opštine koju treba da pribavimo (MI!?) ne može da daje izjave. Zamjenik načelnika, Radoica Antunović je, kao predsjednik ŽOK Gacko, otputovao za Bratislavu, a na radnom mjestu nismo našli ni načelnika Milana Radmilovića. Na pitanja koja smo mu uputili pisanim putem – a zanimalo nas je pojašnjenje situacije, način prevazilaženja i stepen (lične) odgovornosti – još čekamo odgovore.
Ako za reper uzmemo Zakon o lokalnoj samoupravi, Gacko spada u red opština sa najvećim brojem prekobrojnih u opštinskoj administraciji (pominjala se cifra od 127 zaposlenih viška), a u godini koja je na izmaku primljeno je 30-tak novih. Lokalnim samoupravama je dat rok od dvije godine da broj zaposlenih usklade sa zakonskim propisima. Jedini put kada se u javnosti razmatrao ovaj problem je na jednoj od sjednica SO Gacko, kada je načelnik Radmilović rekao da “nećemo izlijetati, nego ćemo posmatrati kako rade druge opštine i slijediti njihov primjer”.
U odnosu na problem (pre)zaposlenosti, izbor koji sada stoji pred rukovodstvom opštine nije tako težak – ili će ispoštovati kolektivni ugovor i prekršiti potpisanu izjavu o fiskalnoj odgovornosti koja povlači krivičnu prijavu, ili će se držati date izjave da neće stvoriti obaveze veće od sredstava kojim raspolaže, a prekršiti odredbe kolektivnog ugovora.
A možda će, čemu se izgleda svi nadaju, iskusno rukovodstvo koje je na kormilu opštine skoro tri decenije, naći modus da vuci budu siti i ovce na broju.
Milanka Kovačević