Početna  /  Trebinjska Elektro-Hercegovina oduzima privatnu zemlju bez naknade i pristanka vlasnika
Izdvajamo Trebinje

Trebinjska Elektro-Hercegovina oduzima privatnu zemlju bez naknade i pristanka vlasnika

Izgradnja infrastrukture za proizvodnju električne energije poslužila je kao izgovor za oduzimanje brojnih parcela na području Hercegovine, na kojima su postavljeni dalekovodi, probijani tuneli za odvođenje vode ili solarni paneli, a da o tome njihovi vlasnici gotovo nisu ništa ni znali.

Piše: Andrijana Pisarević/Naslovna fotografija: Pixabay

Kako su za naš portal potvrdili vlasnici parcela sa područja Trebinja i Bileće, kompanija za distribuciju električne energije Elektro-Hercegovina iz Trebinja, nezakonito je gradila dalekovode na privatnom zemljištu, zauzela oranice i pašnjake u Bileći za potrebe postavljanja solarnih panela privatnog koncesionara, a prepolovila je parcele otvaranjem tunela Dabar koji je “usisao” obradivu zemlju, nakon što je više od pola godine držao potopljenu.

Kroz šalu bi se moglo reći da jedan Trebinjac ima svoj dalekovod. Međutim, istina je u tome da je ovaj objekat nikao na njegovoj zemlji bez njegove, ali i bez upotrebne i građevinske dozvole, a da on za to nikada nije dobio obeštećenje.

Iako je taj objekat izgrađen prije više decenija, a njegove žalbe i zahtjevi ostali bez odgovora, nikada nije došlo do otkupa zemljišta niti naknade štete. Vlasnik ove parcele sa dalekovodom, čije je ime poznato redakciji, a koji za sada ne želi da ga javno iznosimo, priča da je krajem prošle godine dobio dopis od Mještovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske u kojem su naveli da ne mogu da uklone dalekovod iz njegovog dvorišta, ali i da nemaju namjeru da plate naknadu za korištenje jer imaju pravo služnosti, odnosno korištenja ili prolaza, kao i da neće otkupiti zemljište koje su samovoljno zauzeli.

“Elektro-Hercegovina se pravda da je tokom godina stekla održaj na ovom zemljištu, iako je ono u mom privatnom vlasništvu i imam pravo da budem obeštećen. Ako Zakon kaže da je došlo do faktičke eksproprijacije i nije moguć povrat u moje vlasništvo, onda kao vlasnik, imam pravo da tražim naknadu i ovo pravo ne zastarijeva. Nakon odgovora, u kojem su mi jasno stavili do znanja da me ni na koji način neće obeštetiti nakon što su mi bez pitanja i dozvole oduzeli moje zemljište, odlučio sam da angažujem advokata i izborim se za svoja prava”, priča on i dodaje, da je na tom dalekovodu prije izvjesnog vremena izbio požar koji je nanio štetu imovini i za koju, takođe, nije dobio obeštećenje.

Sličnu, a opet različitu sudbinu doživljava i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Branko Butulija iz Bileće, kojem su zbog postavljanja solarnih panela oduzeli skoro sedam dunuma zemlje, a šta je saznao preko društvenih mreža.

“Meni pokušavaju da oduzmu zemlju za solarnu elektranu koju gradi privatna EFT Grupa, a da me o tome nisu ni obavijestili. Privatne parcele u selu Skrobotno kod Bileće, među kojima je i moja od oko 6.700 kvadrata oranice, su date u eksproprijaciju i proglasili da su od nacionalnog interesa. Nisam ranije imao iskustva, time i nisam znao da li se to može uopšte proglasiti ako je privatno vlasništvo, niti kakav je postupak. Jednog dana su objavili poziv na društvenim mrežama da im se jave vlasnici na sastanak i dogovor. Nisu se potrudili ni da nas pozovu lično, a ne bih ni saznao da moja djeca nisu vidjela”, priča Butulija.

On objašnjava da je ipak otišao na sastanak nesvjestan da će mu oduzeti zemljište. Kaže da mu je ponuđeno da proda po cijeni od 1,5 KM po kvadratu, a kada je odbio, ponudili su 3,5 KM. Javne rasprave nije bilo, tvrdi on.

“Odbio sam i to jer ne želim da prodajem tu njivu, obrađujem je i svake godine je sijem. Jednostavno nije na prodaju, ne dižem joj cijenu, samo ne želim nikome da je dam. Međutim, kasnije dobijem poziv iz bilećkog RUGIPP-a da dam saglasnost za eksproprijaciju. Opet sam rekao da ne želim”, ističe naš sagovornik.

Branko Butulija

Poslije toga je, dodaje on, stiglo i obavještenje da je urađena eksproprijacija i da je to prevedeno u zemljišnim knjigama na Republiku Srpsku.

“I oni su to izgleda tako uradili, prevedu prvo na državu, a onda država prevede privatniku. Meni je ovo vrlo nelogično. Uzeli su obradivu zemlju za privatnu solarnu elektranu tamo gdje ima velika masa pustare koju su mogli bez problema da iskoriste. Smatram da se bilo čije privatno zemljište ne smije dirati, a to mi valjda garantuje i Ustav. Ovo je čista prevara, oni nama kvadrat obradive zemlje oduzimaju i daju nam nadoknadu u vrijednosti litre ulja ili goriva”, priča Butulija.

Objašnjava da su na njegovoj parceli postavili kočiće, ali i kod njegovih komšija i rođaka. Orući zemlju na jedan od njih je i naišao i oštetio traktor.

“Ne govorim o ovome da bih digao cijenu zemljištu, ona nije na prodaju, meni služi i ja je obrađujem. Sijem žito. Živim na selu, imam stoku, hranim je tim žitom. Nisam ja sam u tome, i moji rođaci su, kao i neke komšije. Ne znam šta da radim ove godine, mislio sam orati, sijati neko žito i djetelinu, ali sad ne znam šta će biti. Znam samo da ćemo ih svi tužiti, jer svoju zemlju ne damo”, ističe Butulija.

Naglašava da su jednom iz pomenutog preduzeća pokušali da uđu mašinom na njegov plac.

“Zvale su me tada komšije da mi jave. Rekao sam im da nipošto ne ulaze, a oni na to da ih je interesovala ’geološka struktura zemljišta’. Pitao sam ga da li bi oni dopustili da ja uđem bagerom na njihovu njivu bez pitanja. Ne mogu shvatiti da se tako nešto uradi i proglasi tuđom imovinom, bez rasprave, bez obavještenja Opštine i to sve da bi se pogodovalo nekom privatniku”, ispričao je Butulija.

U selu Kuti na Dabarskom polju kod Bileće, zemljišta više i nema. Odnijela ga je voda nakon otvaranja tunela Dabar—Fatničko polje. Kako je ispričao Radivoj Vojčić, tunel za odvođenje vode povukao je gotovo pet dunuma zdrave oranice.

“Nama ovaj problem sa erozijom zemljišta traje od kada je brana izgrađena, ali od kada je prokopan tunel Dabar — Fatničko polje, postalo je još gore jer nam voda sada nosi njive. Erozija nam je odnijela sigurno polovinu imanja u Dabarskom polju. Bilo je godina kada se moglo raditi na tim poljima, ali odavno to nije slučaj. Voda je ranije odlazila u Bilećko jezero, a kada se ono napuni, ona nam se vrati i poplavi. Ostali smo bez igdje ičega, sve nam je odnešeno“, kaže naš sagovornik.

Dodaje, da sad više nema gdje ni sijati niti uzgajati stoku.

„Tamo gdje su bile livade ulazi voda u tunel i to velika količina i radi kao usisivač. Strašno izgleda. Tunel je pravo ispod mog sela Kuti. Mislim da je sa mog imanja odneseno preko pet dunuma potpuno. Obraćali smo se HET-u, mi mještani, tužili, žalili se, nismo nikakav odgovor dobili. Ovo je nama otimanje hljeba iz usta. U Kutima je 1.000 domaćinstava bilo, oko cijelog Dabarskog polja. Sada je manje, nemaju ljudi šta da rade i gdje, voda sve odnese”, kaže Vojčić.

Dodaje da su mnogi odustali od radova.

“Odustali su jer nema svrhe, a niko ni da dođe ni da upita nešto. Napravili su nenadoknadivu štetu, unakazili su zemljište i učinili ga nepolodnim. Nikome nije ni palo na pamet da nam plati neku štetu ili to što su nam oduzeli naše zemljište”, objasnio je naš sagovornik.

Shvativši da ne mogu da se izbore sami i da im se imovina oduzima bespovratno, brojni građani su angažovali advokate koji ih zastupaju u borbi za zaštitu njihovih prava i obeštećenja zbog nezakonitog oduzimanja i oštećivanja privatne imovine koja im je zagarantovana Ustavom BiH.

Neke od njih zastupa banjalučki advokat Din Tešić koji kaže da je u svim ovim slučajevima očigledno da je došlo do zloupotrebe zakona od strane javnih preduzeć u cilju izbjegavanja svojih obaveza, a posebno Mješovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske.

Din Tešić

“U današnje vrijeme kada svi energenti neprestano poskupljuju pod plaštom javnog interesa i Zakona o eksproprijaciji, vjekovna imovina fizičkih lica se otima u bescjenje da bi se nakon toga dala na upotrebu kako privrednim društvima u vlasništvu određenih lica, tako i samim javnim preduzećima. Nastavlja se pogrešna praksa komunističkog sistema da se ne poštuje privatno vlasništvo i da se uz već instruisana vještačenja pokušava doći do zemljišta koje je sve pogodnije za proizvodnju električne energije, za mizeran novac. Dok u drugim slučajevima gdje se treba nadoknaditi šteta za bespravnu gradnju dalekovoda koji prenose tu energiju i druge infrastrukture, suprotno odlukama sudova, ignoriše se obaveza nadoknade štete građanima”, priča Tešić.

On kaže da su ovlaštena lica u Mješovitom holdingu Elektroprivrede RS upoznata sa zauzetim pravnim shvatanjem sudova u BiH, da se u slučajevima bespravne gradnje infrastrukture na privatnom zemljištu ne mogu pozivati na održaj, kako je u pitanju faktička eksproprijacija.

“U slučaju bespravne gradnje, nebitno kada se desila, javna preduzeća moraju izvršiti isplatu realne tržišne cijene zemljišta vlasnicima i nadoknaditi štetu koju su pretrpjeli u zadnje tri godine ili koju će pretrpjeti ubuduće. Šteta se pretežno ogleda u nemogućnosti korištenja zemljišta gdje se nalazi bespravno izgrađeni objekat, jer se ispod dalekovoda i drugih mrežnih linija ne smije ništa graditi, zbog tog što nisu izvršene protiverozivne mjere, kao i zbog gubitka plodnosti zemljišta izazvanog nekontrolisanim plavljenjem parcela”, objasnio je on.

Tešić kaže da ne samo da se fizička lica dovode u zabludu da nemaju nikakva prava, već se i vještačenja rade “ad hok” bez ikakvih realnih tržišnih uporišta vrijednosti, kako zemljišta tako i drvne mase i građevinskih objekata izgrađenih na zemljištu.

“Jednim se određuje nadoknada po metru kvadratnom suvozida 25 KM, dok drugima ni pet KM, a i samo zemljište se podcjenjuje prinosnim metodama, ne uzimajući u obzir očiglednu inflaciju i enormno povećanje cijene roba i usluga. Uporišta za određene cijene se ne traže ni u ponudama privatnih lica ili građevinskih firmi. Prema pogrešno zauzetim shvatanjima kojim pokušavaju oduzeti privatno, svemu je zadnjih 20 godina porasla cijena osim zemlje građana RS. Recimo, Mtel uredno isplaćuje mjesečnu nadoknadu vlasnicima zemljišta kada na njihovo zemljištu postavi objekat, npr. repetitor, tako bi u ovom slučaju trebalo da radi i Elektroprivreda RS”, kaže Tešić.

Pravno shvatanje koje advokat spominje usvojeno je na Panelu za ujednačavanje sudske prakse iz građanske oblasti na kojem su učestvovali predstavnici Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda RS i Apelacionog suda Brčko distrikta BiH koji je održan u Sarajevu 30. januara 2014. godine u prostorijama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Ovo pravno shvatanje faktičke eksproprijacije je usaglašeno u praksi i kaže da zahtjev za novčanu naknadu u ovim slučajevima ne zastarijeva. Postoje slučajevi izgradnje objekata od javnog interesa i izvođenja drugih radova koji imaju za posljedicu potpuno ili djelimično oduzimanje vlasničkih prava na nekretninama, iako ne postoji odluka o oduzimanju ili utvrđivanju tog javnog interesa, niti rješenje o eksproprijaciji.

“Tako nadležni organi ugrožavaju subjektivna prava vlasnika nekretnina. S tim u vezi, u sudskoj praksi, se kao sporno pitanje postavilo kroz koje institute građanskog materijalnog prava otkloniti povrede prava. Na panelu iz oblasti građanskog prava iz 2014. godine, usvojen je stav, jednoglasno, da faktička eksproprijacija ne zastarijeva i to zato što oduzimanje vlasništva radi izgradnje objekata od javnog interesa ne može opravdati javni interes. Pravo vlasništva je zagarantovano Ustavom BiH i jedno je od osnovnih zaštićenih vrijednosti, a ono se može oduzeti samo i jedino u skladu u cilju ispunjavanja javnog interesa i kroz procedure propisane Zakonom o eksproprijaciji, a da vlasnik ima pravo na punu naknadu za ograničeno ili oduzeto pravo”, navedeno je u dokumentu koji je proizašao iz ovog sastanka.

Nažalost, do zaršetka ovog teksta, iz MH EP RS nismo uspjeli dobiti odgovore na ova pitanja, niti uspostaviti kontakt sa upravom EFT Grupe. I jednima i drugima smo poslali pitanja u vezi ovih eksproprijacija.

U Ministarstvu energetike i rudarstva RS, rekli su nam da je na području opštine Bileća, (selo Skrobotno) Vlada dodijelila koncesije za izgradnju SE Bileća kompaniji “Energy Financing Team SE Bileća”, a da postupak eksproprijacije u ovom mjestu, kao i na području Dabarskog polja vodi Pravobranilaštvo Republike Srpske i provodi aktivnosti propisane Zakonom o eksproprijaciji.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske rekli su nam da je postupak eksproprijacije za potrebe prve solarne elektrane na području opštine Bileća u toku i do sada eksproprisano 17 katastarskih parcela.

“Vlasnici nepokretnosti predviđenih za eksproprijaciju učestvuju u postupku eksproprijacije, kao i u usmenim raspravama, a ako se ne usaglase sa ponuđenom cijenom ne zaključuje se sporazum o naknadi, već se stranke upućuju na vanparnični postupak pred nadležnim osnovinim sudom. Procjena zemljišta, šumskih sortimenata i građevinskih objekata koji se nalaze na njima izvršena je od strane vještaka poljoprivredne, šumarske i građevinske struke. Javna rasprava za ovu eksproprijaciju je održana. Za potrebe izgradnje objekata HE Dabar eksproprisano je, do sada, oko 147 katastarskih parcela (novi premjer) . Vlasnici nepokretnosti su učestvovali u postupku eksproprijacije i održana je javna rasprava”, rekli su u RUGIPP-u.

Izvor: eTrafika

1 Share
Copy link
Powered by Social Snap