Početna  /  MH INTERVJU Branko Blanuša: Ne znamo kud gonimo!
Izdvajamo Teme i komentari

MH INTERVJU Branko Blanuša: Ne znamo kud gonimo!

Nema javne riječi, slobodnog uma, kritičkog stava. Akademska zajednica treba da ukazuje na anomalije u društvu i da bude partner vlasti za stvaranje boljeg i demokratskog društva. Na žalost akademska zajednica se ne oglašava i ne čuje se konstruktivna kritika. Dominantno se gleda svoj interes, po principu „ne talasaj, ne kritikuj, šta ti to treba“. Sa ovakvim stavom akademska zajednica nema ono mjesto u društvu koje bi trebalo da ima.

Ovo u razgovoru za Moju Hercegovinu kaže profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i bivši dekan ove visokoškolske ustanove Branko Blanuša koji je posljednjih dana žestoko kritikovao akademsku zajednicu u Srpskoj zbog „političkog ćutanja“.

Kažete da niste mogli vjerovati dok ste čitali reagovanje akademske zajednice o izborima u BiH. Zašto?

Bilo je mnogo važnijih dešavanja od prebrojavanja glasova na izborima po kojima se akademska zajednica nije oglasila. Zbog čega sada? Da li akademska zajednica treba da bude u službi vlasti ili pojedinaca iz iste? U tom slučaju akademska zajednica gubi svoju nezavisnost i kritičku misao. Ima mnogo značajnijih ekonomskih, političkih, nacionalnih i drugih pitanja po kojima bi se akademska zajednica trebala oglasiti.

Da li je zadatak intelektualca da podržava ili da kritikuje?

I jedno i drugo, ali na osnovu jasne argumentacije. Akademska zajednica treba da bude partner vlasti u provođenju kvalitetnih programa i strategija, ali i kritičar anomalija i lošeg djelovanja vlasti. U takvim slučajevima akademska zajednica ne smije ostati nijema.

Zbog čega akademska zajednica treba da stane u zaštitu Jelene Trivić?

Jelena Trivić je član naše akademske zajednice i univerzitetska profesorica. U nekoliko zadnjih mjeseci izložena je različitim verbalnim napadima, plasiraju se laži, falsifikati protiv nje i korite različiti mediji za to. Sve u cilju diskvalifikacije Jelene kao kandidata za predsjednika Republike na ovim izborima. Valjda je zadatak akademske zajednice da svakog našeg člana zaštitimo od ovakvih napada. U ovom slučaju, osim časnih izuzetaka, nismo. Pitam se zašto? Da li zato što je bila kandidat opozicije? Da li bi akademska zajednica stala u njenu odbranu da nije bila kandidat?

Na šta konkretno mislite kada kažete “zvanje bez znanja”?

Mislim konkretno na fabrikovanje diploma od srednjoškolskih do doktorata iza kojih ne stoji odgovarajuće znanje, vještine i kompetencije. Ne bih nikoga direktno prozivao, ali je to široko rasprostranjeno kod nas. Nema efikasnog djelovanja vlasti protiv ove pojave i ona čak prećutno podržava ovakvo stanje. I od strane akademske zajednica nema odgovarajuće reakcije na ovu raširenu pojavu.

Postoji li u Republici Srpskoj treći put i ko se nalazi na tom putu?

Ne postoji treći put u smislu organizovane političke snage koja bi bila opozicija ovoj vlasti i neka alternativa sadašnjoj opoziciji.

Kako komentarišete rezultat SDS-a, čiji ste bili kandidat za poslanika u NSRS na nedavno završenim izborima?

Trebalo je bolje. Potrebno je napraviti detaljnu analizu i utvrditi razloge ovakvog izbornog rezultata. Dosta posla za organe stranke.

Tvrdite da smo druga najsiromašnija država u Evropi. Na osnovu čega i zašto je to tako?

Prema zvaničnoj statistici Eurostata Bosna i Hercegovina je druga najsiromašnija zemlja u Evropi. Ako se pogleda Republika Srpska, ovdje je praktično privredna aktivnost zamrla. Inostranih investicija nema zbog raširene korupcije i nastabilnog političkog stanja. I domaćim preduzetnicima koji posluju tržišno, neprivilegovano, teško je opstati zbog nestimulativne poreske politike, a odliv stručne radne snage je veoma izražen. Javna preduzeća loše posluju zbog korupcije, neznanja, stranačkog umjesto stručnog kadriranja. Lični i stranački interes, umjesto opšteg postao je dominantan u javnom sektoru. Umjesto da pune budžet, javna preduzeća često posluju sa gubitkom.

Tvrdite da smo i druga najkorumpiranija država u Evropi.

I to je zvanična evropska statistika. Može se reći da je korupcija prisutna u gotovo svim segmentima društva, a posebno u javnom sektoru. Nemamo kvalitetnu antikoruptivnu politiku, a slučajevi korupcije su rijetko ili gotovo nikada sankcionisani u našem pravosudnom sistemu. Kao način brzog bogaćenja “zaštićenih” pojedinaca, koruptivno ponašanje na samo da se toleriše, nego postaje i prihvatljivo u našem društvu.

Zašto imamo, kako kažete, najveću stopu iseljavanja stanovnika u svijetu?

Nisu samo ekonomski razlozi oni zbog kojih stanovništvo iseljava iz Republike Srpske, mada jesu vrlo značajni. To je i osjećaj nesigurnosti, stalnih političkih i nacionalnih tenzija. Mlade ljude pogađa i nepravda, pa je i to značajan razlog zbog kojeg odlaze. Uče, školuju se, a kada se treba zaposliti, onda neki “podobni” imaju prednost bez obzira na stručnost i znanje.

Zašto imamo, kako tvrdite, drugu najlošiju saobraćajnu mrežu u Evropi i da li je to zaista tako?

Imamo lošu saobraćajnu infrastrukturu. O željezničkoj ne vrijedi ni govoriti, tu se ništa godinama ne čini, a željeznički putnički saobaćaj praktično i ne postoji. Izdvajanja kroz doprinose za puteve i autoputeve, te akcize na gorivo su ogromna, a putna mreža je loša. Praktično ni kilometar autoputa nije izgrađen od ovih sredstava, već isključivo kroz kreditna zaduženja. To samo pokazuje da se ova sredstva nenamjenski troše.

Zna li se, kako ste i sami pitali, kuda gonimo?

Čini mi se da ne ako posmatramo naše društvo u cjelini. Djelujemo kao brod na pučini kojem se motor pokvario, a kormilo ne radi. Sada je prepušten morskim strujama i talasima koja ga nose bez njegove kontrole. Nadam se da će se motor i kormilo popraviti i da će brod uploviti u neke mirne vode.

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap