Najdužu raspravu tokom jučerašnje 8. Sjednice Skupštine Grada Trebinje izazvala je tačka Dnevnog reda o informaciji o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na prostoru Grada Trebinja, tačnije dio koji se odnosi na rijeku Trebišnjicu. Odbornici opozicije, predvođeni dr Sašom Brojanom iz PDP-a i Nebojšom Milišićem iz liste Za pravdu i red, smatrali su da je doneseni tekst informacije neprihvatljiv i da se usvajanjem iste praktično otvaraju vrata uništenju rijeke Trebišnjice. Skupštinska većina je ipak izglasala ovu informaciju uvjeravajući odbornike opozicije, ali i trebinjsku javnost, da je dokument pravno neobavezujući i da ni u kojem slučaju ne podrazumijeva dozvolu gradnje u neposrednoj blizini Trebišnjice.
Na početku sedme tačke Dnevnog reda 8. Sjednice Skupštine Grada Trebinja, na kojoj se raspravljalo o informaciji o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na prostoru Grada Trebinja, ispred komisije koja je odlučivala o iznošenju ovog dokumenta na Dnevni red, obratio se Zdravko Butulija. On je naveo da je komisija konstatovala da je Informacija o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na prostoru Grada Trebinja sveobuhvatna i da je jednoglasno donesena odluka da ovaj dokument bude predat odbornicima na glasanje. Sastanku komisije nisu prisustvovali Bojan Milićević i Blagoje Šupić.
Borjan: Zaista ne mogu da razumijem da su se Trebišnjici posvetile svega dvije rečenice od 38 strana koliko ima dokument!
Diskusiju o rijeci Trebišnjici sa akcentom na inicijativu grupe građana iz nevladine organizacije ”Vrelo” i Fejsbuk stranice ”Protjerajmo ruglo iz Trebinja”, otvorio je dr Saša Borjan, odbornik Partije demokratskog progresa.
”Što se tiče ove tačke Dnevnog reda, zaista smatram da je važno reći nekoliko stvari. Ovaj dokument je napisan na 38 strana, a što se tiče prirodnog nasljeđa, samo na strani 15, u dvije rečenice se spominje rijeka Trebišnjica. Rijeka Trebišnjica koja je simbol Trebinja i nešto što izdvaja Trebinje od svih drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Zaista ne mogu da razumijem da se Trebišnjici posvetilo svega dvije rečenice. I u jednoj od tih rečenica se navodi, evo pročitaću, da je rijeka Trebišnjica potpuno izgubila osobine svog prirodnog vodotoka, a svim poznavaocima je jasno da je ovo netačna informacija jer ona nije potpuno izgubila osobine svog prirodnog vodotoka kada znamo da dio Trebišnjice ima sve osobine svog prirodnog vodotoka. Znači, i od te dvije rečenice, jedna nije u redu, u kojoj je potpuno netačno navedeno. U proteklom periodu u Trebinju je postojala određena zabrinutost vezana za rijeku Trebišnjicu i kao rezultat toga pokrenuta je inicijativa da se zaštiti rijeka Trebišnjica i napravljena je peticija na tu temu, pokrenuta od nevladine organizacije ”Vrelo” i Fejsbuk grupe ”Protjerajmo ruglo iz Trebinja”. U toj peticiji je skupljeno preko hiljadu potpisa. Ja lično sam potpisao tu anketu. Vi ste, gospodine Banjak, upoznati sa tom peticijom, ona preko mjesec dana stoji u vašoj fioci i do sada nije bilo nekih rezultata, sve do juče, koliko sam ja upoznat. Inicijativu su pokrenuli istinski zaljubljenici u rijeku Trebišnjicu koji pokazuju jednu istinsku namjeru da se korito rijeke Trebišnjice zaštiti. Šta je okidač za ovu inicijativu? To je zabrinutost da SNSD i skupštinska većina u Trebinju dozvole tajkunizaciju korita rijeke Trebišnjice, a za ovu svoju tvrdnju ja ću navesti dva primjera. Prvi primjer je zgrada koja se pravi na zaobilaznici prema mostu tri metra od korita Trebišnjice. Znamo šta Zakon o vodama kaže koliko je i u kom pojasu dozvoljeno graditi oko rijeke, a svi smo vidjeli da se u ovom slučaju svega tri metra od korita nalazi objekat u izgradnji. Najveću zamjerku tu dajem gospodinu Furtuli, načelniku Odjeljenja za urbanizam koji je ovdje u Skupštini, u svojim nastupima, jak na riječima, ali kada dođe da se vidi kakav je na djelima, tu je tanak. Grupa građana se obraćala gospodinu Furtuli sa pitanjem zašto se dozvolila gradnja objekta na tri metra od korita, a odgovor koji su dobili je da postoji građevinska dozvola. Ko je nadležan da se dozvoli ovakva gradnja nego njegovo Odjeljenje. Drugi primjer je ova zgrada pored zatvorenog bazena čiju smo sliku rekonstrukcije tog objekta mogli vidjeti na društvenim mrežama, želim da čujem da li će se u budućnosti dozvoliti takve stvari i da li ćemo dozvoliti da se na ovaj način grubo krši zakon?” – rekao je dr Borjan u svojoj uvodnoj diskusiji na ovu temu.
Nakon toga je krivi navod zatražio Gordan Mišeljić, odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Mišeljić: Ovdje pričamo o nekim prirodnim stvarima, o nekoj ekologiji, o rijeci Trebišnjici, a to više ne postoji!
”Ja razumijem zabrinutost te grupe koju vodi čovjek koji je radio 40 godina u Hidroelektranama na Trebišnjici, juče mi je bio sa dvije žene iz organizacije WWF. Ovdje pričamo o nekim prirodnim stvarima, o nekoj ekologiji, o rijeci Trebišnjici, a to više ne postoji! Pomenuli ste objekat, pretpostavljam kod onog mostića na obilaznici, ono nije rijeka Trebišnjica, ono je vještački prokopano korito koje je suvo korito estavele Lušac spojilo sa prirodnim tokom, a to su uradili Austrijanci potkraj XIX vijeka.” – rekao je, između ostalog, Mišeljić u krivom navodu na izlaganje dr Borjana.
Milišić: Upravo čuh nešto u šta sam sumnjao, a to je da rijeka Trebišnjica ne postoji?!
Mišeljiću je replicirao Nebojša Milišić, odbornik kluba Za pravdu i red izrazivši mišljenje da je ovaj dokument ”zločin prema gradu i narodu i da su jasne krajnje namjere”.
”Upravo čuh nešto što sam i sumnjao, a to je da rijeka Trebišnjica ne postoji. Upravo ste tako rekli, gospodine Mišeljiću. Postoji i postojaće, i izborićemo se da postoji. Meni je potpuno jasno šta ste namjerili da uradite sa ovim, a to je da rijeka Trebišnjica duž cijele svoje obale treba da bude izbetonirana i uništena i to je, po meni, jedan zločin. Apsolutno mi je žao šta želite, ali mi nije jasno da ćete vi danas dići ruku da Trebišnjica nije rijeka! To je zločin prema ovom gradu i zločin prema ovom narodu! Ovo je sramota. Recite danas vi šta mislite o ovome, nemojte samo ćutati i glasati kako vam se naredi. Ovo vam neće proći, neće vam narod dati. Ne možemo vam mi zabraniti, ali ima ko može – zabraniće vam narod. Još nešto da kažem – vas izgleda neće srušiti opozicija već pohlepa i bahatost. Ovo je prešlo sve mjere!” – rekao je Milišić nakon čega je upozoren od strane Dragoslava Banjka, predsjednika Skupštine, da se biranim riječima i sa poštovanjem obraća odbornicima.
”Ja se izvinjavam svima koji su se pronašli u ovome i koji žele da to urade. Ako vi smatrate da to nije bahato, samo naprijed!” – odgovorio je Milišić na upozorenje predsjednika Skupštine.
Za riječ se javio i Milan Kovač, odbornik Ujedinjene Srpske koji je istakao da je zaštita preostalog dijela prirodnog toka Trebišnjice misija svakog Trebinjca.
Kovač: To je misija Trebinja i ne vidim nijednog odbornika koji će reći nešto ružno o ovoj rijeci!
”Posebnu pažnju posvetiti onome što je ostalo od rijeke Trebišnjice, to je misija Trebinja, to je svima jasno i ne vidim nijednog odbornika i Trebinjca koji će reći nešto ružno o ovoj rijeci.” – rekao je Kovač nakon čega je glasao za usvajanje ovog dokumenta.
Mišeljić: Nemojte misliti da nema ljepših rijeka od Trebišnjice!
Nakon toga za repliku se javio Gordan Mišeljić koji je u uvodnom dijelu elaborirao o vrstama riba koje su postojale i postoje u rijeci Trebišnjici, pa se osvrnuo i na prirodni vodotok rijeke Trebišnjice.
”Zašto kažem da rijeka Trebišnjica više nikada neće izgledati kao prije 200 godina. To što je promijenjeno se neće više vratiti, to ja govorim. Prvi su njen prirodni vodotok počeli mijenjati Austrougari zato što su prokopali taj Pridvorački krak. A to su radili zato što je primarno korito Trebišnjice bilo iznad Pridvoračkog kraka, voda je ponirala i tu su ljudi napravili mlinove i preko cijelog ljeta i jeseni se moglo mljeti u tim mlinovima. Neko je sedamdesetih godina spustio korito rijeke Trebišnjice, ovo podigao gore i to je to – više nikad se to ne može uzeti pa graditi, možemo dovesti svu živu mehanizaciju. Ja upravo zagovaram ideju geotekstila koji trpi naslage od 4 metra, ali treba nam neki geolog da kaže da se neće otvoriti neka jama 15 metara dalje, kao što se dešavalo kada su betonirali džamiju u Pridvorcima, zalijepe jednu jamu, otvore se tri ispred pa se gubi voda. Ne moram da u Skupštini da detaljišem oko toga. Nisam ja uopšte neko ko želi da natakari neki objekat, vidio sam i ja juče na Fejsbuku, ali ono je iz Budve zgrada, Perla, radio je čovjek, zove se Sergej Šćepanović, neko je stavio tamo, mislim da je ono plac Obrada Gadže. Ja sam se iznenadio, iskren da vam budem, kad sam ono vidio, ko potpiše da se ono napravi, mislim da ima neki problem u glavi. Mislim da smo počeli da se ne razumijemo oko nekih bitnih stvari. Nemojte misliti da nema ljepših rijeka od Trebišnjice – Sana, Una, Neretva, hiljadu nekih, sačuvaćemo ovo malo. Ja bih najradije bacio herbicid, ali ima uslov – šest mjeseci niko ne smije da jede ribu iz Trebišnjice i šest mjeseci ne smije da zalijeva zemlju.” – rekao je Mišeljić.
Ninković: Nemojte da se vadite, pričate o ribi, o ovome, o onome, znači nemojte!
”Uvaženi odborniče, gospodine Mišeljiću, nije se ovdje pričalo o ribljem fondu, riblji fond je uništen ljudskim faktorom. Ja sam pričao o betonizaciji, o zgradama koje se planiraju praviti uz obalu rijeke. Dajte da zaštitimo Trebišnjicu, da nema gradnje pored rijeke, ajde budite ljudi pa izglasajte danas da nema gradnje uz korito Trebišnjice, dignite za to ruku. Nemojte da se vadite, pričate o ribi, o strugačima, o šaranima, o pastrmci, o ovome, o onome, znači nemojte!” – odgovorio je Gordanu Mišeljiću Duško Ninković, odbornik kluba Za pravdu i red.
Ponovo je pravo na repliku iskoristio Nebojša Milišić, pozvavši odbornike skupštinske većine da razmisle o spornom dijelu ovog dokumenta i na povlačenje ove tačke Dnevnog reda kako bi se dokument izmijenio i predao ponovo na glasanje.
Milišić: Ako ovo prođe ovako, to je kraj!
”Gospodine Mišeljiću, zaista vas je lijepo slušati koliko poznajete Trebišnjicu i koliki ste zaljubljenik, ali sada vas najozbiljnije pitam – da li ste vi pročitali šta mi danas treba da izglasamo? Ovdje doslovno piše da možda Sušica zaslužuje neku vsrtu zaštite i to je ono što mi danas trebamo izglasati. Nije mi jasno ko će danas podržati to da Trebišnjica ne zaslužuje zaštitu, da ona više nije rijeka, a šta je, ne znam. Dajte da se dogovorimo, ako već kažete da se trebamo dogovoriti, zbog čega se usvaja ovaj dokument ovakav kakav je napisan? Ili povucite ovu tačku pa je izmijenite ili nešto uradite, ovo ovako ne smije proći. Ako ovo ovako prođe, onda dolazi betoniranje, zgrade i sve ono protiv čega kažete da ste. To je kraj! Ne donosi se ova odluka slučajno, nije ovo bez veze napisano. Samo, kakve su krajnje namjere, to mene zanima i to zanima građane Trebinja.” – rekao je Milišić.
Petrović: Želite da stvorite famu da ste vi neki branioci a mi napadači, ali to vam neće uspjeti!
Za riječ se javio i Luka Petrović, šef odborničkog kluba SNSD-a. Navode iz reda opozicije nazvao je produktom neznanja i zlonamjernih konstruisanja.
”Slušam sve i prosto na neznanje ne mogu da odgovorim. Svi su informisani da je ovo informacija o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na području Grada Trebinja, a ne nikakav regulacioni ili urbanistički plan. Ja potpuno razumijem da ne znate, niste iz ove oblasti, već mijenjate tezu da se usvaja informacija o betoniranju Trebišnjice. Toga nema apsolutno nigdje u cijelom dokumentu! To što vi želite da stvorite neku famu da ste vi neki branioci a mi napadači, neće vam uspjeti. Vaše neznanje ne opravdava vaše loše ponašanje. Iznijeli ste niz teza na ovu temu, napadate načelnika Odjeljenja za urbanizam koji nema veze sa ovim. Evo za ovu zgradu koja se pravi pored Pridvoračkog kraka je regulacioni plan usvojen ima 12 godina i sad sve fakturišete nama. Ja to razumijem jer ne znate da čitate informaciju. Dostavljena je informacija sa kojom se vi možete složiti ili ne složiti, a vaše dalje viđenje, imate proceduru pa se žalite.” – odgovorio je Luka Petrović, šef odborničkog kluba SNSD-a opozicionim odbornicima.
Dragoslav Banjak, predsjednik Skupštine Grada Trebinja, obratio se odbornicima i govorio o istorijatu promjene rječnog korita Trebišnjice i izvoru teze da je Trebišnjica izgubila potpuno svoj prirodni vodostaj, te saopštio da je inicijativa grupe građana proslijeđena dalje jer Grad Trebinje nije nadležan.
”Upoznat sam sa inicijativom i moram da kažem sljedeće. Ogroman broj ljudi u ovom gradu žele da riješe svoju ličnu nepravdu i svoje viđenje određene problematike iznose tako što se obraćaju direktno Skupštini, ne želeći često da razumiju da Skupština ima svoje jasno propisane nadležnosti i da stručna služba Skupštine ne može da napravi elaborat i dokumentaciju, konkretno za ovaj slučaj, zato što prosto za to nije namijenjena i nema stručnjake za to. Skupština takve stvari mora slati na odjeljenja i i institucije koje te stručnjake imaju. Mi smo prvo održali sastanke sa gospodinom Mrkonjom i gospodinom Miloševićem, pa smo otprilike shvatili u čemu je problematika, pa smo sa njima u dogovoru organizovali sastanak sa načelnikom Odjeljenja za prostorno uređenje, gospodinom Furtulom. Tada je gospodin Furtula rekao da ovdje ima elemenata da se moje Odjeljenje u stručnom smislu pozabavi ovom problematikom, pa je preuzeo dokumentaciju od nas, pravnici su zatim uzeli pitanje, konsultovali i Odjeljenje za inspekcijsko komunalne poslove i našli u zakonu odrednicu da se ovo pitanje usmjeri ka nadležnom Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa.” – rekao je predsjednik Skupštine Grada Trebinja.
Nakon toga se za riječ javio Saša Borjan i upitao Dragoslava Banjka i Luku Petrovića da li su potpisali peticiju i na taj način podržali borbu za zaštitu rijeke Trebišnjice.
Dragoslav Banjak smatra da se peticija nije jasno odnosila na zaštitu same rijeke već na prostorno uređenje, što je u nadležnosti inspekcijskih organa, te da zbog te neodređenosti u tekstu peticije istu nije potpisao, dok Luka Petrović nije odgovorio na pitanje Saše Borjana, odbornika PDP-a.
Butulija: Informacija ne proizvodi pravno dejstvo!
Pred kraj diskusije koja je trajala preko dva sata, obratio se i Zdravko Butulija koji je bio član komisije koja je izglasala da se ovaj dokument da odbornicima na glasanje.
”Ko je htio da sluša izvještaj komisije, mislim da je i ovdje ponešto rečeno, ko je htio da sluša i prethodne diskusije, mislim da je rečeno sve. Informacija kao informacija ne proizvodi pravno dejstvo i nemojte ovdje da poturate stvari da je ovdje neko protiv zaštite rijeke Trebišnjice. Informacija ne proizvodi pravno dejstvo! Druga stvar – navedeni su izvori na kraju informacije i vi ste gospodine Banjak sve to objasnili i ko god je htio da shvati – shvatio je.” – rekao je Butulija.
Pitanje zaštite Trebišnjice, tačnije preostala 2 kilometra prirodnog toka tema je koja okupira dobar dio javnosti, što potvrđuje i činjenica da je preko hiljadu Trebinjaca potpisalo peticiju koju su organizovali nevladina organizacija ”Vrelo” i Fejsbuk stranica ”Protjerajmo ruglo iz Trebinja”. S jedne strane se tvrdi da je ovo granica ispod koje se ne smije ići u nastojanju spašavanja Trebišnjice, a sa druge strane uporno stižu uvjerenja da se atak te vrste na rijeku Trebišnjicu neće dozvoliti i da to niko i ne želi. Čini se da je borba za očuvanje Trebišnjice tek počela…
Igor Svrdlin
