Početna  /  Srbija, BiH ili Hrvatska: Ko bilježi najveći ekonomski rast?
Bosna i Hercegovina Hrvatska Srbija

Srbija, BiH ili Hrvatska: Ko bilježi najveći ekonomski rast?

Dok se političari na vlasti u Srbiji, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Hrvatskoj hvale dobrim, pa čak i izvrsnim ekonomskim rezultatima i tvrde da su baš oni najbolji u regionu, mi smo odlučili da provjerimo podatke i to na zvaničnim statističkim stranicama sve četiri vlade. Interesantno je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uporno tvrdi kako baš Srbija bilježi nevjerovatne ekonomske uspjehe i svrstava je među tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi, a na putu njegovih riječi ne zaostaju puno ni političari ostalih zemalja.

Ko je u stvari u pravu?

Važno je da naglasimo da u ovoj analizi nismo uzeli u obzir Crnu Goru, koja bilježi rast bruto domaćeg proizvoda koji je daleko iznad ostalih analiziranih zemalja.

Srbija

U posljednjih pet godina, tačnije od 2014. do 2018. godine, kumulativni rast BDP-a u Srbiji iznosio je 8.2%, najniži je bio 2014. i iznosio je -1.8%, a najviši 2018. 4.4%. To znači da od četiri analizirane ekonomije, Srbija bilježi daleko najslabiji privredni rast.

Stope realnog rasta BDP-a u Srbiji:

2014. -1.8%

2015. 0.8%

2016. 2.8%

2017. 2%

2018. 4.4%

Hrvatska

Na drugom najslabijem mjestu je Hrvatska, čiji kumulativni rast BDP-a u posljednjih pet godina iznosi 11.3%, a najbolja godina za Hrvate bila je 2016. kada su zabilježili realni rast od 3.5%, dok je najslabija bila 2014. u kojoj su stagnirali.

Stope realnog rasta BDP-a u Hrvatskoj:

2014. -0.1%

2015. 2.4%

2016. 3.5%

2017. 2.9%

2018. 2.6%

Republika Srpska

Ispred Hrvatske i Srbija, bar po rastu BDP-a, nalazi se Republika Srpska, čiji je akumulativni rast po ovom parametru unazad pet godina iznosio 13.4%. Najslabiji rezultat zabilježen je 2014. od 0.3%, a najbolji 2018. 3.9 %.

Republika Srpska, stope realnog rasta:

2014. 0.3%

2015. 2.6%

2016. 3.5%

2017. 3.1% i

2018. 3.9%

Federacija BiH

Prema zvaničnim podacima, najbrže rastuća ekonomija od nabrojanih jeste ekonomija Federacije BiH, koja je u periodu 2014.-2018. zabilježila privredni rast u iznosu od 14.2%. I u Federaciji je najmanji rast zabilježen 2014. kada je iznosio 1.5%, a najveći 2018. od 3.5%.

Federacija BiH, stope realnog rasta:

2014. 1.5% 

2015. 3.1%

2016. 2.9%

2017. 3.2%

2018- 3.5%

Međutim, kada posmatramo stope realnog rasta bruto domaćeg proizvoda, ne može a da se ne uzme u obzir koliko iznosi BDP po glavi stanovnika, koji predstavlja važan faktor u ovim parametrima.

Tu na prvom mjestu ubjedljivo stoji Hrvatska, jer je prema podacima iz 2018. u toj zemlji BDP po glavi stanovnika iznosio čak 12 594 evra, u Srbiji 5 600 evra, u Federaciji BiH nešto preko 5 000 evra, dok je ubjedljivo najgori rezultat bilježi Republika Srpska, gdje je prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku RS BDP po glavi stanovnika iznosio 4 771 evro po stanovniku.

Podaci Zavoda za statistiku RS ukazuju da je bruto domaći proizvod po stanovniku 2018. iznosio 9.305 konvertibilnih maraka i u odnosu na godinu prije veći je za čak 565 KM. Razlog za ovo značajno povećanje je rast BDP-a, ali i smanjenje broja stanovništva.

I dok se ekonomisti slažu da su najveći uticaj na prilično slabe zabilježene rezultate 2014. imale majske poplave, ekonomista Zoran Pavlović smatra da rast koji je postignut čak i u FBiH, u stanju u kakvom ona jeste, ne predstavlja nikakav ozbiljan ekonomski pomak.

“Male zemlje mogu relativno lako da povećaju svoj BDP po glavi stanovnika, dok je velikim zemljama koje su mnogoljudnije to uvijek teže. Važnija stvar jeste koliki je BDP u apsolutnom iznosu”, kaže Pavlović i dodaje da je besmisleno govoriti o rastu BDP-a u Hrvatskoj koja po glavi stanovnika ima dva i po puta veći BDP od RS ili FBiH.

On smatra da najmanji zadovoljavajući rast za privredu BiH ne bi smio da bude ispod 7%. 

“Nijedan rast manji od 7% za zemlju kakva smo mi nije dovoljan. Problem razumijevanja onih koji upravljaju zemljom ogleda se u tome što oni ne shvataju da bez zapošljavanja, novih projekata i investiranja, bilo stranih ili domaćih, nema ni pokretačke snage ekonomije. A nemojte zaboraviti ni na inflaciju koja kod nas na godišnjem nivou iznosi 1.5%-1.7%”, izjavio je Pavlović.

Autor: Stefan Blagić

18 Shares
Copy link
Powered by Social Snap