Prethodna godina u Republici Srpskoj, ali i u cjelokupnoj Bosni i Hercegovini, bila je toliko dinamična da je, po političkim posljedicama, nadmašila većinu prethodnih, iako ni njima nije nedostajalo kriza, sukoba i prelomnih trenutaka.
Mnogo je događaja „prodefilovalo“ pred nama tokom prošle godine. Na neke smo navikli, poput političkih blokada ili sukoba među partijama, ali neki događaji su bili daleko veći. I svi dolaze kao posljedica onog ključnog – presude Miloradu Dodiku pred Sudom BiH, koja je podrazumijevala, između ostalog, i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija finansiranih iz budžeta.
Presuda lideru SNSD-a djelovala je kao okidač koji je pokrenuo lanac događaja: od promjene međunarodnog odnosa prema vlastima u Srpskoj, preko prijevremenih izbora i preslagivanja opozicione scene, do sudskih odluka koje su otvorile pitanje odgovornosti institucija.
Politička 2025. tako se profilisala kao godina u kojoj su se, brže nego ikad, urušavale stare izvjesnosti i uspostavljali novi odnosi moći, iako danas možda izgleda kao da je sve nepromijenjeno.
Presuda Dodiku
U februaru prošle godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prvostepeno je osuđen nakon netipično ubrzanog suđenja pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Sudija Sena Uzunović izrekla je jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija koje se finansiraju iz budžeta, pa tako i na one najviše, na kojima se nalazio pune dvije decenije. Presuda je podrazumijevala prekid aktuelnog mandata te zabranu kandidovanja do 2031. godine.
Dodikova odmazda
Pomenuti događaj izazvao je lančano još niz drugih po kojima će se 2025. godina svakako pamtiti. Jedan od njih je nekoliko akcija vlasti Srpske kojima su „osakaćene“ institucije BiH.
Na Dodikov zahtjev, Narodna skupština RS „protjerala“ je sa prostora pomenutog entiteta Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTS, SIPA, Graničnu policiju itd. Zakoni su najavljeni kao temelj nezavisnosti Srpske. Lider SNSD-a je pozvao sve zaposlene osobe iz Republike Srpske koje su zaposlene u institucijama BiH da iste napuste. Za to nije birao način, prijetnje su bile svakodnevne.
Potjernica za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem
Zbog pomenutih odluka, pravosudne institucije BiH pokreću novi predmet, u kome Dodika, zatim tadašnjeg premijera Srpske Radovana Viškovića i aktuelnog predsjednika republičkog parlamenta Nenada Stevandića optužuju za napad na ustavni poredak BiH.
Kako se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje, za njima je podignuta potjernica.
Bezbjednosna kriza
Time dolazimo do najnapetijih događaja iz 2025. godine, kada se institucije Srpske, prije svih MUP Srpske stavljaju u odbranu Dodika, Stevandića i Viškovića, te suprotstavljaju agencijama sa nivoa BiH koje su po službenoj dužnosti morale da ih privedu.
Tenzije su svakim danom bile sve veće, a svoj vrhunac su imale krajem aprila, kada dolazi i do zvaničnog sukoba pripadnika MUP-a Srpske i inspektora SIPA u Istočnom Sarajevu.
Podvijanje repa
Na vrhuncu krize, ispod radara javnosti, Dodik se naprasno pojavljuje u Tužilašrvu BiH, pred kojim daje izjavu u svojstvu osumnjičenog a potom i pred Sudom BiH, koji mu ukida potjernicu. Nekoliko dana kasnije, isto čine i Stevandić i Višković, sa istim ishodom.
Prvog dana avgusta Dodik biva pravosnažno osuđen, nakon čega mu Centralna izborna komisija BiH oduzima mandat. Iako je presudu pred očima javnosti odbacio i nastavio predstavljazi kao predsjednik, iza scene je sve bilo drugačije. Zapaljive retorike slične onoj iz februara nije bilo, kaznu zatvora je odmah „otplatio“, a kada je došao red i dozvolio održavanje izbora za njegovog nasljednika.
Ukidanje sankcija i povlačenje odluka NSRS
U oktobru smo svjedočili novim preokretima. Prvo je Dodik naprasno prihvatio da i formalno odstupi sa pozicije predsjednika i imenuje izrazito prozapadno orijentisanu saradnicu Anu Trišić Babić za svog nasljednika, a potom je i Narodna skupština Srpske poništila sve one zakone koje je, prilikom usvajanja, predstavila kao temelje nezavisnosti.
Nagrada je ubrzo došla u vidu ukidanja OFAC sankcija Dodiku, njegovoj porodici, bliskim saradnicima i povezanim firmama. Tada postaje jasno da je Dodik napravio dil sa Amerikancima, a detalji istog ni danas nisu poznati. Ono što je poznato, jeste da oko dogovora nije bilo upoznato ni rukovodstvo Srbije, što su u više navrata i javno obznanili.
Proces i odstupanje Miličevića i osnivanje PSS-a
Da se nije uvijek sve vrtilo samo oko Dodika pokazala su dva događaja iz opozicionih redova. Prvi je privođenje gradonačelnika Teslića i tadašnjeg lidera SDS-a Milana Miličevića, ali i iznenađujući udar na njega iz vlastitih redova u trenutku kada je to bilo prilično neumijesno.
Da udar nije bio bezazlen i da korijene vuče najvjerovatnije i do susjedne zemlje, pokazala je Miličevića ostavka i to bez ikakve borbe.
Drugi događaj odnosi se na udruživanje lidera PDP-a i gradonačelnika Banjluke Draška Stanivukovića sa bivšim visokim funkcionerima aktuelne vlasti, Igorom Radojičićem i Dejanom Kojićem, sa kojima formira Pokret Sigurna Srpska.
Duel Karana i Blanuše
Kraj godine obilježili su prijevremeni izbori u BiH, na kojima je, nakon kratke i dosta blijede kampanje sa obje strane, kandidat SNSD-a Siniša Karan, sa svega desetak hiljada razlike pobijedio SDS-ovog Branka Blanušu, čovjeka do tada nepoznatog široj javnosti.
Tu nije bio kraj, te je CIK BiH u zadnjim danima 2025. uvažio brojne primjedbe opozicije za neregularnosti tokom glasanja, i poništio ista na 136 biračkih mjesta, čime je Blanušu doveo u prednost za nešto više od 6.200 glasova.
Uz ovakav uvod, ni 2026. godini neće manjkati uzbuđenja na domaćoj političkoj sceni.
