U BiH traju pregovori oko ograničenih izmjena Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona, koji bi trebali ukloniti diskriminaciju u izbornom procesu.
Paket izmjena izbornog zakona Bosne i Hercegovine još uvijek je na nivou ideja, no izuzetno je važno dogovor postići što prije, kako bi se izbori u toj zemlji mogli održati u oktobru naredne godine, i kako bi izbori bili potpuno transparentni i nediskriminatorni, rečeno je juče u Sarajevu nakon novog kruga razgovora između izvršne direktorice Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) Angeline Ejhorst i američkog izaslanika Metjua Palmera sa predstavnicima Centralne izborne komisije BiH i nevladine ogranizacije „Pod lupom“, koja prati transparentnost izbornog procesa u BiH.
Razgovaramo kako osigurati pravične izbore, svjesni okolnosti u kojima se nalazimo, rekla je Ejhorst novinarima, podsjećajući na duboku krizu u zemlji. Nas cilj da je potaknemo nadu kod građana i onih izvan zemlje, koji žele da pomognu, dodala je Ejhorst.
Palmer, koji je odbacio kritike da podržava bilo koju političku stranu u BiH rekao je da SAD i dalje podupire “ograničene ustavne reforme i izmjene izbornog zakona” s ciljem da se naredni izbori održe po novim pravilima, a da se očuva teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz napredak na evropskim i evroatlantskim integracijama.
“Važno je da se naredni izbori održe na korektan i transparentan način, da budu pošteni te da rezultati izbora odražavaju volju građana”, kazao je Palmer dodajući kako SAD i EU ne zastupaju nikakav plan ili politički projekt nego pokušavaju pomoći domaćim političarima da sami nađu potrebna rješenja kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
U Bosni i Hercegovini traju pregovori oko ograničenih izmjena Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona, koji bi trebali ukloniti diskriminaciju na način da se u državno predsjedništvo BiH omogući kandidatura i onih građani koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda – Bošnjak, Hrvat ili Srbin.
No, prepreku stvara zahtjev Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), iz koje traže da se hrvatski predstavnici u zakonodavna tijela biraju iz onih dijelova BiH u kojima su Hrvati većina, dok Hrvate izabrani iz drugih dijelova zemlje, uključujući i Sarajevo, smatraju nelegitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, jer za njih mogu glasati i brojniji Bošnjaci.
Stranke koje se deklarišu kao građanske i probosanske zahtjev HDZ-a smatraju uvodom u dublje etničke podjele u zemlji, i potpunu dominaciju HDZ-a među bosanskohercegovačkim Hrvatima.
Duboka politička kriza
Izmjene izbornog zakona BiH pokušavaju se provesti u vrijeme jedne od najvećih kriza u zemlji, opterećena prijetnjom Milorada Dodika da će na nivou Republike Srpske zabraniti rad državnom tužilaštvu, upravi za indirektno prikupljanje poreza, ali i oružanim snagama BiH, što je potez koji je osudila i većina međunarodne zajednice.
Dodik takođe najavljuje da će državnu imovinu na području Republike Srpske uknjižiti na taj entitet, a ne državu Bosnu i Hercegovinu kako je presudio Ustavni sud BiH.
Zbog odluke da se u Bosni i Hercegovini ubuduće kažnjava veličanje presuđenih ratnih zločinaca i negiranje utvrđenih ratnih zločina, kako je to nametnuo bivši Visoki predstavnik međunarodna zajednice za BiH Valentin Incko, Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ne učestvuju u radu državnih institucija, uključujući državno predsjedništvo, parlament i Vijeće ministara, pa je državna od ljeta u potpunoj političkoj blokadi.
Izvor: AL JAZEERA
