U organizaciji Muzeja Hercegovine Trebinje i medija centra ”Železnica Srbije” večeras je u Muzeju Hercegovine u Trebinju otvorena izložba ”Železnica u Trebinju i okolini kroz vreme”. Izložbi je prethodila konferencija SEESARI na temu ”Međunarodna saradnja” na kojoj su učešće uzeli predstavnici željezničkih uprava i institucija iz regiona. Jedna od tema bila je i obnova pruge Nikšić-Bileća-Trebinje-Čapljina. Izložba autora Josipa Vebera inaišla je na odličan odziv, pa je veliki broj posjetilaca uživao u ovoj nostalgičnoj izložbi.
Okupljenim posjetiocima najprije se obratila direktorica Muzeja Hercegovine, Ivana Grujić, koja je govorila o značaju željezničkog saobraćaja, kao i o tome da, kako trenutno ne postoji željeznica u Trebinju i okolini, Muzej Hercegovine predstavlja svojevrsnog čuvara sjećanja na željeznički saobraćaj ovih prostora, Ona je izrazila želju da će, kada se sljedeći put bude razgovaralo o željezničkom saobraćaju, to neće biti u muzeju, već na otvaranju željezničke linije.
Potom se obratio i generalni direktor ”Železnica Srbije”, Niroslav Stojčić, koji je istakao da je veoma zadovoljan odzivom i zainteresovanošću za ovu postavku, te je istakao da je zadovoljan i onim što je dogovoreno i o čemu je razmatrano na konferenciji, istakavši da postoji inicijativa da se krene u projekat obnove pruge Nikšić-Bileća-Trebinje-Čapljina.
Autor izložbe, Josip Veber, novinar i publicista zaposlen u Medija centru ”Železnica Srbije”, takođe je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo zbog, kako je rekao, odličnog prijema, kako organizatora, zaposlenih u Muzeju Hercegovine, tako i kod običnih posjetilaca, naglasivši da ogromnu zahvalnost duguje Trebinjcu Ristu Putici koji je nesebično pomogao realizaciju ove izložbe. Veber priznaje da je jugonostalgičar i da se sjetno prisjeća prošlih vremena, kada smo bili ravnopravni dio svijeta. Naveo je da je te, 1901. godine, kada se probijala pruga, uprkos brojnim problemima i poteškoćama, projekat završen, pa je istog dana voz krenuo u Trebinju, Dubrovniku i Boki Kotorskoj.
Izložbu je otvorio Zoran Milošević, načelnik Odjeljenja za privredne i društvene djelatnosti pri Gradu Trebinje.
Veliki broj Trebinjaca, koji se sa osmjesima na licu sjećaju popularnog Ćira, ali i oni mlađi, imali su priliku pogledati i tri kratka filma o popularnoj Šarganskoj osmici, kao i o Crnogorskoj i Slovenskoj željeznici.
Podsjećanja radi, prvi voz u Trebinje je stigao 16. jula 1901. godine istog datuma kada i u Dubrovnik i Boku Kotorsku. Tog dana je bila priređena velika svečanost za visoke zvanice koje su stigle iz Beča, Budimpešte, Sarajeva i Mostara, a nakon toga za Trebinjce je bilo priređeno narodno veselje. Dobijanjem željeznice, Trebinje se tako našlo na evropskoj željezničkoj mapi i preko Sarajeva i Bosanskog broda bilo je povezano sa cijelom Evropom. Šest godina kasnije, 1907. godine, u Trebinje je salonskim vozom doputovao austrougarski car Franc Jozef kako bi obišao Hercegovinu, ali i prisustvovao vojnim manevrima austrougarskih trupa stacioniranih u Popovom polju i zaleđu Boke Kotorske. Željeznica je odigrala veliku i značajnu ulogu u oba svjetska rata i dugi niz godina bila je jedino prevozno sredstvo u ovom dijelu Hercegovine. Radi izgradnje nove brane na rijeci Trebišnjici u mjestu Grančarevo stara trasa pruge od Trebinja do Bileće izmještena je na novu lokaciju. Novom trasom saobraćanje vozova krenulo je 2. oktobra 1962. godine. Odlukom političkih vlasti, sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka, i pored protivljenja velikog broja stanovništva, pruge uzanog kolosijeka u SFR Jugoslaviji su počele da se ukidaju. Posljednji putnički voz iz Nikšića preko Bileće i Trebinja za Čapljinu krenuo je 26. juna 1976. godine.
Prije nekoliko godina pojavila se inicijativa za izgradnju nove pruge Nikšić-Bileća-Trebinje-Čapljina, koja bi trebalo da koristi više od 50 procenata stare trase nekadašnje uskokolosječne pruge. Za tu prugu postoje tri idejna rešenja, a razmatranje o najboljem rješenju je u toku.
Igor Svrdlin
