Noć knjige u Trebinju – Čitalačka navika (ne) postoji

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske po sedmi put je obilježio Svjetski dan knjige i autorskih prava. Centralni događaj svakako je bio ”Noć knjige” koji je upriličen u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Doboju, Bijeljini i Trebinju. Četvrtu godinu ”Noć knjige” obilježava se i u Trebinju, a ljubitelji pisane riječi sinoć su imali priliku da sva izdanja Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, izuzev ovogodišnjih te školske lektire, kupe uz popust od 50%. O značaju čitanja sinoć je u svojstvu domaćina govorila Valentina Sušić, profesor srpskog jezika i književnosti u trebinjskoj Ekonomskoj školi. Ovom događaju se nije odazvao značajan broj Trebinjaca, a organizatori tvrde da je ipak primjetan rast zainteresovanih kupaca iz godine u godinu. Uprkos tome što su sve osnovne i srednje škole u Trebinju pozvane da grupno posjete ovu manifestaciju, do toga nije došlo, a ukoliko bi se tražilo opravdanje za neodziv, to bi bio proljećni raspust koji je u toku. Pitali smo neke Trebinjce različite starosne dobi, metodom slučajnog izbora, da li i koliko čitaju te da li su u mogućnosti da kupuju knjige. Rezime bi bio da knjige vjerovatno nikad nisu bile dostupnije a nepristupačnije…

Čitalačka publika je danas nešto o čemu bi se moglo debatovati danima a da se kvalitetan i validan zaključak ne donese. Danas u digitalnoj eri sve je manje onih koji se ”druže” sa knjigom. Knjige su dostupnije nego ikad ali kupovna moć je, s druge strane, slabija nego ikad. Iako danas knjige možemo kupiti po raznim popustima, a nerijetko dobiti i besplatno uz neke od dnevnih, sedmičnih ili mjesečnih novina, prodavači konstatuju da se knjige ipak rijetko kupuju. Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježen je širom Republike Srpske a u Banjaluci, Doboju, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Trebinju je upriličena ”Noć knjige” koju je organizovao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske. U navedenim gradovima, u maloprodajnim objektima ove izdavačke kuće zainteresovani su imali priliku da uz popust od 50% pazare vrijedna izdanja. U ovaj popust nisu ušla ovogodišnja izdanja i školska lektira. U maloprodajnom objektu u Trebinju ”Noć knjige” počela je u 19:30 a na samom otvaranju bilo je više građana nego prethodnih godina. Po odlasku prve ture zainteresovanih ušlo se u mirnu završnicu gdje do 22:00, do kada je trajalo obilježavanje ”Noći knjige”, skoro niko nije ušao.

U ulozi gosta-domaćina bila je Valentina Sušić, profesor srpskog jezika i književnosti u trebinjskoj Ekonomskoj školi. Ona je okupljenim govorila o značaju čitanja te o čitalačkim navikama današnje omladine. Za internet magazin ”Moja Hercegovina” govorila je baš o tome, kao i o naslovima koji privlače mlade.

”Svjedoci smo jedne činjenice da ljudi manje čitaju u odnosu na neki prethodni period i ta se to stanje ipak može nazvati tom sintagmom kriza čitanja. Međutim, ne možemo reći da ljudi ne čitaju ili da mladi ljudi ne čitaju zato što je knjiga jedna univerzalna, svevremena i neprevaziđena vrijednost. Danas mladi ljudi imaju jedan otklon i otpor prema sadržaju školske lektire, jer je smatraju prevaziđenom i nedovoljno modernom, pa posežu za nekim lakšim, može se reći instant rješenjima prilikom analize književnih djela. Takođe, oni danas rado čitaju neka djela popularnih TV lica, zatim popularnu psihološku literaturu tipa ”kako lakše” ili ”kako bolje i srećnije živjeti”. Kod mladih je takođe popularna epska fantastika, kao što su serijali ”Gospodar prstenova”, ”Igra prijestola”, ”Igre gladi”, te sage su danas rado čitane.” – kaže Valentina Sušić za naš magazin.

O tome da li je bolje čitati bilo šta nego ništa ili je ipak važno ne preskakati književne klasike, Valentina Sušić kaže:

”Kažu boj se čovjeka koji nije pročitao nijednu knjigu, znači svaka knjiga nađe put do svog čitaoca i svaka knjiga je na neki način vrijedna pažnje. Međutim, ne treba zanemariti ono što mladi ljudi izbjegavaju, a to su književni klasici, na kojima se književna kultura i jezik ipak najviše bruse, a sve kasnije može biti jedna dobra nadgradnja. Važno je shvatiti da književnost razvija, prvo tu neku jezičku kulturu, zatim i komunikaciju, pismenost uopšte a svakako i kreativnost. Jednostavno, knjiga obogaćuje čovjekov duh jer čovjek bez knjige je jedan siromašan čovjek.”

Profesor Valentina Sušić nam je govorila i o tome koliko je pisana riječ danas na cijeni u školskim klupama, tačnije, koliko mladih se danas bavi pisanjem, ma o kakvoj formi da se radi.

”I u nekim ranijim vremenima, pa i danas, ljudi skloni pisanoj riječi su bili jedni rijetki biseri, znači njih nikada nije bilo puno. Njih svakako ima i u današnje vrijeme među našim učenicima, koji često konkurišu na literarne konkurse gdje budu primijećeni i nagrađeni. Mladi pišu i na taj način se izražavaju ali njih nije puno.” – kaže Valentina Sušić.

Rukovodilac trebinjske poslovnice Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Ognjen Mitrović, govorio je za naš magazin o samoj manifestaciji, kupovnoj volji ali i moći, kao i o tome kako rodno mjesto ili grad autora utiče na prodaju knjiga.

”Zavod za udženike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo povodom Dana knjige i autorskih prava organizuje ”Noć knjige”. U maloprodajnim objektima u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Trebinju upriličili smo 50% sniženje svih naših izdanja, sem ovogodišnjih naslova i školske lektire. Što se tiče odziva, mogu reći da je noćas bilo lijepo, prisustvovalo je više ljudi nego inače, mada to još uvijek nije neki značajan broj zainteresovanih. Veće interesovanje za određene naslove bilježimo u krajevima bliskim autoru knjige, pa recimo ako je autor iz Nevesinja, u tom kraju bilježimo veću prodaju naslova tog autora. Mada, ni to nažalost, nije ništa spektakularno, publika  i dalje najviše povjerenja ima u klasike, poput Andrića, Njegoša, Kočića…” – kaže Mitrović.

Kad su u pitanju preporuke njihove izdavačke kuće, Mitrović kaže da se u posljednje 2-3 godine dobro prodavala knjiga ”Lukavački klanac” Bora Grahovca, što je ujedno i njegova preporuka za čitaoce.

”Knjiga ”Lukavački klanac” je u posljednjih par godina zabilježila dobru prodaju, u pitanju je djelo Bora Grahovca, a najviše se tražila u hercegovačkom kraju. Opet se vraćamo na onu priču da prodaja zavisi od toga odakle je autor, a suština je da novi naslovi ipak nalaze put do čitaoca, možda nešto teže, ali nalaze. Svaka regija ima svog pisca, recimo roman ”Dječaci s Une” Ranka Risojevića je djelo koje je uvršteno u školsku lektiru, a posebnu popularnost ima u Krajini, gdje se i dešava radnja.” – rekao je Ognjen Mitrović za naš magazin.

Dan nakon ”Noći knjige”, koja je ipak mogla biti bolje posjećena, pitali smo, metodom slučajnog izbora, prolaznike različitog uzrasta da li čitaju i da li su u mogućnosti da čestom kupovinom knjiga obogaćuju svoju kućnu biblioteku. Mladi u neformalnom razgovoru nisu krili da ne čitaju mnogo, kao i da knjige koje su uvrštene u lektiru čitaju selektivno, a selekcija često biva izvršena bacanjem pogleda na obimnost djela. S druge strane, stiče se utisak da postoji značajan broj mladih koji vole knjigu i pravi su ljubitelji pisane riječi, pa pored obavezne literature, često posežu za dodatnom literaturom.

”Sada prelazim malo na Francuze, planiram početi čitati Stendala ”Crveno i crno”, a nekako hronološki nakon tog djela nadovezaću se na Viktora Igoa. Hoću da odmorim malo od Rusa, kojima sam se u posljednje vrijeme dosta posvetio.” – rekao nam je jedan mlađi Trebinjac.

Starija populacija, pogotovo ženska nerijetko čita naslove Sidnija Šeldona, Agate Kristi i naslove koji se često po povoljnim cijenama mogu kupiti uz novine ili časopise. Jedan penzioner nam je priznao da kupuje dnevne novine kada uz njih dođe neko džepno izdanje gratis, a da mu nije puno i da za knjigu doplati 3-4 marke. On ipak kaže da nije u prilici da za knjige izdvaja neku veću količinu novca jer mu primanja to ne dozvoljavaju.

”Danas se knjige prodaju na svakom ćošku i stvarno nisu skupe. Kad kažem nisu skupe mislim na to da nije puno za dobru knjigu dati 10-15 maraka, ali za mene, a vjerujem i za mnoge, je i taj iznos veliki. Knjige su dostupne ali nisu pristupačne mnogima. DNevne novine poput ”Blica” i ”Večernjih novosti” često imaju akcije u kojima poklanjaju knjige i to je dobro, jer da nije toga mislim da mnogi ne bi mogli sebi priuštiti knjigu koja je ipak na neki način luksuz.” – rekao je stariji gospodin koji nije želio otkrivati identitet.

Činjenica je da postoje oni koji vole knjigu i još uvijek održavaju kult čitanja dobrog štiva a sa druge strane postoji, čini se sve više, onih kojima se čitanje svodi na listanje sajtova ili dnevnih novina. Raduje to što mladi danas često za poklon dragoj osobi biraju knjigu i to je ono što svakako treba gajiti. U trebinjskoj poslovnici Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva rečeno nam je da su sve škole pozvane da grupno dođu na ”Noć knjige” a dolazak je izostao, što se možda može pravdati činjenicom da je u toku proljećni raspust. Iako je danas teško popularisati knjigu, iz prostog razloga što današnje vrijeme nerijetko udaljava mlade od knjige, približavajući ih društvenim mrežama i instant informacijama, potrebno je razmisliti o akcijama koje bi se sprovodile u školama, a u cilju popularizacije knjige. Možda bi dobar geslo ovakve akcije bio:

Nema boljeg druga od dobre knjige što čita se iz cuga.

Igor Svrdlin

 

 

Autor