Početna  /  MH INTERVJU Raković: I bez sankcija vidljivo je da su Srpska i cijela BiH već dobrano u samoizolaciji
Izdvajamo Teme i komentari

MH INTERVJU Raković: I bez sankcija vidljivo je da su Srpska i cijela BiH već dobrano u samoizolaciji

Slaviša Raković

Republika Srpska se već duže od decenije nalazi u ekonomskoj stagnaciji, što je jasno vidljivo kad se njeni ekonomski pokazatelji uporede s onim iz država regiona.

Ovo u intervjuu za Moju Hercegovinu kaže ekonomista Slaviša Raković. On za naš portal, između ostalog, podsjeća da je prije samo petnaestak godina Srpska imala kvalitetniji ekonomski napredak u odnosu na države koje su joj, prema njegovim riječima, danas skoro nedostižne.

“Pošto ovdje političari žive od mandata do mandata, a vladaju decenijama, mogli bi i da se podsjete da smo prije 15 godina ostvarili bolji napredak u odnosu na region”, kaže Raković za naš portal.

Da li Republici Srpskoj prijete ekonomski kolaps i bankrot, kako često upozoravaju pojedini ekonomski stručnjaci i opozicija, ili je, pak, privreda Srpske stabilna i u boljem stanju od većine država u regiji, pa čak i Evropi, kako tvrde predstavnici vlasti?

Često se u medijima koristi izraz bankrot, kolaps, pa i propast kao prijetnja Republici Srpskoj. Nažalost, iako većina novinara i pojedinih analitičara takve konstrukcije koriste radi dobronamjernih upozorenja, procesi u društvima uopšte, pa i u Republici Srpskoj, ne teku na taj način. Najbolje pitanje je da li smo i koliko napredovali, da li smo sposobni za tehnološki napredak, održivo upravljanje i investiranje, te da mjerimo učinke na bilo kom polju, ne samo ekonomskom.

Pa, kakav je odgovor na ta pitanja?

Kada to iole marljivo učinimo, potpuno je jasno da se već deceniju nalazimo u relativnoj stagnaciji i to upravo u odnosu na društva u regionu zapadnog Balkana, a ako se gleda i šire, slika je još nepovoljnija. Sada je Srbija za nas već nedostižna, a o tome svjedoči i, za naše prilike, nezamisliv priliv stranih investicija, izvanredne investicije u kontinuitetu u infrastrukturu i, na kraju, uznapredovala javna uprava. Mi smo usporili, i to značajno sa investicijama, a zaposlene i u javnom i u privatnom sektoru možete pitati koliko su bili plaćeni prije 15 godina, a koliko sada.

A kakva je situacija u poređenju sa državama EU?

U okvirima prosjeka EU smo na 31 odsto BDP-a, ali postoji i poređenje o održivosti rasta, te se može reći da će pomak ka prosjeku EU oscilirati oko ovog rezultata sa trendom silazne putanje, ukoliko se nastavi takozvana politika stabilnosti. Sada svjedočimo razvoju jedne krize u globalnim razmjerama i vidimo da političari i dvorski eksperti nemaju bilo kakav odgovor, dok pri tom imaju obilje vremena za perpetuiranje političke krize, zajedno sa svojim partnerima unutar BiH.

Kakve bi posljedice po građane Republike Srpske imalo eventualno proširenje sankcija SAD Miloradu Dodiku, posebno ako se njima pridruže i najmoćnije države EU? Mogu li sankcije pogoditi samo pojedinca, posebno ako se taj pojedinac nalazi na najodgovornijim političkim funkcijama u zemlji?

Mislim da je uvođenje sankcije krajnja mjera, a bez obzira da li su one lične, pogađaju i društvo. Međutim, i bez sankcija vidljivo je da su i Republika Srpska i cijela BiH već dobrano u samoizolaciji, a odgovor građana na takvo stanje uglavnom vidite u sve ubrzanijem odlasku u inostranstvo.

Lider SNSD-a nedavno je izjavio da je “evidentan ekonomski rast Republike Srpske”, te da je pokrivenost uvoza izvozom 70 odsto. Ako je to tako, zašto većina običnih ljudi ima utisak da se svakog dana sve teže živi?

Reći da je evidentan ekonomski rast Republike Srpske je lako i ne znači ništa. To je jednako odličnom 18. mjestu na evropskom prvenstvu u fudbalu. Pokrivenost uvoza izvozom je jedan od pokazatelja kada se vrše analize platnog bilansa, ali bih ja volio da nam predsjednik Dodik to jednom detaljnije objasni, odnosno, na koji način on to doživljava kao uspjeh.

Šta bi vlasti trebalo da preduzmu kako bi se zaustavio skoro svakodnevni rast cijena?

Vlast očigledno nema mnogo alata na raspolaganju da zaustavi rast cijena, ali bi mogla da posegne za fiskalnim mjerama koje ima u nadležnosti i donese privremene mjere, prvenstveno privremenih smanjenjem poreskog opterećenja. Administrativne mjere ograničenja cijena takođe mogu pomoći, ali takođe privremeno, no fiskalne nemaju negativne efekte na tržište. Mogle bi pomoći i finansijske injekcije pojedincima i privredi, kao što je to činila i čini Srbija.

Može li Republika Srpska da funkcioniše bez stranih kredita?

Upravljanje dugom u Republici Srpskoj je stihijsko i kratkoročno orijentisano. Ne postoji ozbiljna analitika o ukupnom dugu, niti strategija održivog zaduživanja. Uzimajući u obzir da je zaduživanje nužno i potrebno za ubrzanje razvoja, jasno je da zaduživanje na domaćem tržištu nema dovoljan kapacitet za ostvarenje takvih ciljeva, tako da je zaduživanje na inostranom tržištu neizbježno. U pogledu duga je najvažnije pitanje za šta se koriste sredstva i od čega će biti vraćen dug, jer i jedno i drugo podrazumijeva uvećanje ekonomske baze i ekonomske aktivnosti. Bojim se da smo još daleko od toga da se na ovaj način povede rasprava o dugu, mada zakonska obaveza za pripremu upravo takvih izvještaja stoji na Ministarstvu finansija Republike Srpske.

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap