Nakon kriminalizacije klevete kojim se ograničava sloboda govora novinarima, te stigmatizacije nevladinih organizacija kroz poseban registar koji je u posljednjem trenutku povučen iz skupštinske procedure, Vlada Republike Srpske namjerila se da ograniči elementarna ljudska prava manjinskim grupama kroz nove nepromišljene i brzoplete izmjene Krivičnog zakonika RS.
Name, na dnevnom redu zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske koja je u toku naći će se izmjene i dopuna ovog zakonika kojim su namjerili da izbrišu izraz “rodni identitet” umjesto kojeg će se ubaciti “drugo lično svojstvo”, za koje nije data ni definicija ni smisao. Nacrt ovih izmjena usvojen je početkom jula, a na ovom zasjedanju će najvjerovatnije doći do njegovog izbacivanja.
Stručna javnost zgrožena je novom izmjenom i gotovo svi se slažu da se radi o populističkoj, nestručnoj, površnoj i diskriminatornoj ideji, za koju se automatski može primijetiti da nije stvarana ni u duhu vremena niti u saradnji sa profesionalcima i braniocima ljudskih prava.
Jedan od najglasnijih kritičara ovih izmjena je direktor banjalučkog Centra za ljudska prava Dejan Lučka koji kaže за MojuHercegovinu da je ovo samo jedna u nizu promjena u zakonima kojima se nastoji umanjiti obim zaštite ljudskih prava i zaštite prava specifičnih grupa.
Samo ignorisanje civilnog društva pri ovim izmjenama, lica na koje se ove izmjene odnose i sugestija branitelja i braniteljki ljudskih prava, kao i brzo pisanje izmjena bez bilo kakve temeljne analize, kaže Lučka, dodatno ukazuje na to da je vlastima vrlo bitno sužavanje prostora za prava i slobode u zakonima, a onda posljedično vrlo vjerovatno i u praksi.
“Pravilo je da se obim propisanih prava, kao i zaštićenih osnova i lica ne smanjuje, nego samo poboljšava, i da nikako ne smije doći do smanjenja zaštite ljudskih prava za ugrožene pojedince i grupe”, kaže Lučka.
Takođe, razlozi zbog kojih se zakon donosi, odnosno samo obrazloženje u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonima, objašnjava Lučka, veoma je šturo i loše napisano i uopšte ne sadrži objašnjenje neophodnosti donošenja zakona.
“Nažalost, ovo je već standard pri zakonskim izmjenama. Uz to, nije obavljena pravilna analiza, a rekao bih, možda nije obavljena bilo kakva analiza, a navođenje da se „ovim nacrtom vrši usklađivanje Кrivičnog zakonika sa odredbama Ustava Republike Srpske” pokazuje i nepoznavanje ustavne materije i prava ljudskih prava od strane pisaca izmjena, ali i njihovo nepoznavanje ili ignorisanje međunarodnih standarda koji se odnose na rodni identitet i rodna pitanja. Brisanjem termina “rodni identitet” iz propisa, a kako vidim to neće biti slučaj samo sa KZRS, osobe sa različitim rodnim identitetima postaju praktično “pravno nevidljive”. To znači da njihovi specifični problemi, prava i potrebe neće biti prepoznati ni pravilno zaštićeni zakonom”, kaže Lučka.
Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju, kaže, a to može može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima, jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju.
“Pored toga, ovakvi procesi ukazuju i na tendenciju koračanja ka isključivanju, diskriminaciji, marginalizaciji i stigmatizaciji, odnosno ojačavanju okruženja gdje se ljudi sa manjinskim rodnim identitetima osjećaju nepoželjno i nesigurno, što utiče na njihovu svakodnevnicu i kvalitet njihovog života. Javne vlasti bi brisanjem „rodnog identiteta” poslale snažnu poruku da se identiteti i problemi različitih rodnih grupa jednostavnu ne priznaju niti prepoznaju. Ukoliko se kroz izmjene KZRS u potpunosti izbriše termin “rodni identitet”, on će onda vjerovatno da se podvodi pod termine kao što su „kakvih drugih osobina”, “drugog ličnog svojstva”, “nekom drugom ličnom svojstvu” i slično”, kaže Lučka.
Izbacivanje ovog termina u određivanju šta je to krivično djelo iz mržnje vrlo lako može dovesti do situacije gdje, na primjer, zločini iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima neće biti prepoznati kao takvi od strane nadležnih organa, što može dovesti do blažih kazni za počinitelje ili u nekim situacijama i do potpunog izostanka pravne zaštite za žrtve.
Advokat Aleksandar Jokić koji se pretežno bavi krivičnim pravom kaže da ukidanje rodnog identiteta iz KZRS da je ovo negativna izmjena KZ i vraćanje koraka unazad kroz umanjenje ostvarenih ljudskih prava svojim građanima.
“Ovo je otklon od Evropske unije kojoj navodno težimo i ostvarenog stepena ljudskih prava. Iako ovo neće imati neke značajnije posljedice u samom životu građana u smislu da će im se otežavati svakodnevni život. Mislim da je ovo jedna populistička promjena da bi se podilazilo nekim svjetskim temama oko rodnog identiteta i prava i učešća transrodnih osoba u raznim takmičenjima i učešću u društvu. Koristi se talas popularne kritike i zgražavanja javnosti da bi se populističkim mjerama podilazilo tim stavovima i zadobijale simpatije građana”, kaže Jokić za MojuHercegovinu.
Rodne identifikacije imamo definisane u KZ još od 2017. godine, kaže naš sagovornik i za sedam godina nije bilo nikakvih posljedica tih odredbi, ni negativnih ni pozitivnih. One su samo bile okvir u kojem smo mogli, ali nismo ništa radili, kaže Jokić.
“Odjednom smo zahvaljujući Olimpijskim igrama i koječemu, zaključili su pojedini poslanici, shvatili da to trebamo isključiti iz KZ. Međutim, to samo pokazuje da oni ništa nisu pročitali ni kada su ga usvajali ni kada su ga mijenjali”, kaže on.
Pojam “rodni identitet”, odnosi se na lični osjećaj sebe i vlastitog roda. Poslanici će ovih dana glasati hoće li se ovo brisati iz KZRS i da li će se pojam “drugo lično svojstvo” u njega unijeti. Ono što je međutim problem, jeste to što nije definisano to drugo svojstvo ni šta ono predstavlja. Ove definicije nema ni u Ustavu RS, niti Ustavu BiH.
Posljedice ovih izmjena osjetiće sve osobe koje se zbog toga nađu izložene zločinima iz mržnje po osnovu roda, ali i drugim kršenjima ljudskih prava koja imaju veze sa ovim identitetom.
Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija (OHCHR) vlastima u Bosni i Hercegovini, kao i entitetu Republici Srpskoj ranije je pozvala da se “rodni identitet” ne izbacuje iz KZRS, te su poručili da je ovo opasan postupak koji šalje poruku da se odustaje od zaštite od nasilja i mržnje protiv osoba koje se različito rodno izjašnjavaju.
“Ovo implicira da se vlasti više ne bave nasiljem i mržnjom usmjerenim protiv cijele jedne kategorije lica koje država ima obavezu štititi, kao i protiv onih koji brane njihova ljudska prava. Naročito smo zabrinuti da bi ove izmjene mogle smanjiti i obim primjene člana 139.(2), koji se posebno odnosi na pojedince i organizacije koji se zalažu za ravnopravnost. To bi moglo negativno uticati na branioce ljudskih prava i organizacije civilnog društva koji se bave promocijom i zaštitom prava i ravnopravnosti lica različitog rodnog identiteta, kao i smanjiti osnove za njihovu zaštitu u slučaju da su izloženi odmazdi zbog svog legitimnog rada na ljudskim pravima i zagovaranju”, naveli su u svom pismu Graeme Reid, nezavisni ekspert za zaštitu od nasilja i diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljka o položaju branilaca ljudskih prava.
Oni su u pismu poručili da izbacivanje rodnog identiteta pokazuje da BiH krši međunarodne obaveze koje je preuzela kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.
Ovaj pojam uveden je u KZRS u dijelu odredbi koje regulišu krivično djelo govora mržnje i povrede ravnopravnosti građana. Vlada RS, odnosno Ministarstvo pravde RS koje je predlagač zakona nije pojasnilo koji je motiv ovih izmjena.
Međutim, stručna javnost ističe da je indikativno da je do toga došlo nakon što se dvadesetak konzervativnih i desničarskih udruženja u RS otvorenim pismom oglasilo protiv zakona kojim je u RS trebao uvesti pojam “femicid”. Podršku im je tada pružio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Udruženja koja sebe nazivaju “zaštitnicima tradicionalne porodice” smatrala su da se uvođenjem pojma “femicid” u zakon na mala vrata uvodi “rodna ideologija”, tražeći da se ovaj nacrt povuče iz procedure.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, ranije je rekla za Radio Slobodna Evropa da se radi o organizacijama koje šire lažne ili netačne informacije stvarajući nepotrebnu paniku među građanima, predstavljajući borbu za rodnu ravnopravnost i napredak ostvaren na zaštiti ženskih ljudskih prava kao “napad na porodicu”.
“Ovo se radi iako je ta ista porodica nerijetko opasno okruženje u kojem stradavaju i žene i djeca”, rekla je Dardić.
Kuća ljudskih prava Banjaluka upozorila je uoči rasprave u NSRS da bi usvajanje ove izmjene predstavljalo korak unazad u zaštiti ljudskih prava i demokratije, zbog čega ih smatraju neprihvatljivim.
“Predložene izmjene Krivičnog zakonika, kojima se uklanja termin “rodni identitet” sa liste izričito zaštićenih karakteristika, predstavljaju ozbiljan udarac na pravnu zaštitu ranjivih grupa. Uklanjanje rodnog identiteta iz Krivičnog zakonika smanjuje opseg pravne zaštite, otvara mogućnost za diskriminaciju i umanjuje izglede da se adekvatno sankcionišu zločini iz mržnje prema osobama različitog rodnog identiteta. Činjenica da su predložene izmjene u suprotnosti sa međunarodnim obavezama koje je preuzela Bosna i Hercegovina nije ni približno važna koliko negativni udarac na društvo Republike Srpske koji regresivna zakonska rješenja imaju cilj da proizvedu”, saopšteno je iz KLJP odakle su pozvali da se ova izmjena povuče sa dnevnog reda.