Hoće li EU „progutati“ Dodikovu priču?

Može li BiH preko reda i na lijepe oči u EU? Naravno da ne, ali to ne spriječava naše političare da svaki put kad zasjednu na vlast udare po optimizmu i nerealnoj priči o navodnom napretku ka Evropi.

Foto: BUKA

Piše: Milovan Matić/BUKA

Tako je i nakon posljednjih izbora. Dok iz EU ukazuju na nespremnost bh. lidera na saradnju i njihovu pasivnost kada su u pitanju integracije u EU, novi članovi Predsjedništva BiH nam pokušavaju prodati priču o ubrzanom napretku i kandidatskom statusu na lijepe oči.

Tim povodom smo mogli čuti i da će predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik da odmah dobijemo kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji.
“Zatražićemo da nam EU odmah da kandidatski status. Tražićemo da nas prihvate ovakve kakvi smo”, rekao je Dodik.
Ovaj prijedlog su podržali i ostala dva člana Predsjedništva.

A ovakve kakvi smo malo ko bi nas primio, jer u BiH, prema ocjenama visokih EU funkcionera nema želje niti spremnosti da se krene odlučno ka Evropi, što odaje utisak da smo postali zemlja koja ne želi da se pridruži ovoj zajednici.
I prema riječima analitičara priče oko dobijanja povlaštenog statusa BiH su nerealna.

Inače, BiH je jedina koja još nema kandidatski status od zemalja zapadnog Balkana koje su predale zahtjev za članstvo u EU.

Politički analitičar Srećko Latal tvrdi da je teško očekivati da će BiH preko reda dobiti kandidatski status i da su ovakve inicijative samo pokušaji da se na jeftin način prikaže navodno htjenje ovdašnjih političara da se što jače krene ka evropskom putu.

“U ovom trenutku EU je u procesu sastavljanja mišljenja u vezi sa aplikacijom BiH i čeka se odgovor na dodatna pitanja EU koja BiH još uvijek nije sastavila i dostavila. Tako da, prije nego što EU bude razmatrala tu opciju koja se planira negdje sljedeće godine, sačekaće se odgovori na dodatna pitanja i mišljenje EU u vezi sa aplikacijom”, rekao je Latal.

Prema njegovim riječima kanidatski status nije nešto što se može izvući iz šešira i za sve postoji procedura.

“Koliko znam, sastavljanje mišljenja jeste u procesu i mogućnost da se to desi je sljedeće godine, ali ćemo više o tome znati kad EU da to mišljenje i tad ćemo vidjeti koji su novi uslovi i kriteriji za dobijanje kanidatskog statusa. Sa druge strane mi imamo činejnicu da svi bh. političari koriste pitanje evropskih integracija u svojim kampanja i u svojim nastupima ne bi li se promovisali. U tom pravcu ide i najava gospodina Dodika i naravno da on želi da u toku njegovog mandata dođe do primanja BiH u kandidatski status. Međutim, ono što je generalno problem kod svih naših političara je što oni dobrim dijelom prebacuju odgovornost za budućnost BiH na EU, jer EU je više puta jasno stavila do znanja da je ona vrlo zainteresovana za evropsku budućnost BiH i Zapadnog Balkana i činejnica je da su se ti uslovi mijenjali i da se EU suočava sa nekim unutrašnjim izazovima”, kaže Latal.

Ono što je evidentno je da bh. političarima je stalo da prezentiraju pozitivne mogućnosti EU integracija ali im nijeswtalo da provedu reforme koje su neophodne da bi bIH ušla u EU. I to je na sceni 13 godina počevši tamo od reforme Sejdić-Finci koja je malo sklonjena u stranu, ali ne i uklonjena u potpunosti. I BiH će morati provesti niz ozbiljnih reformi na kojima druge zemlje Zapadnog Balkana ozbiljno više ili manje rade. Ono što su bh. lideri svih stranaka pokazalai jeste da oni i nisu spremmni da pokrebnu teške i zahtjevne reforme i na neki način te reforme su u konfliktu sa populističkom retorikom i ponašanjem većine političara.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su zahtjevi Evropske unije veoma jasni i da je iluzorno nadati se i ocekivati da se ispunjenje tih zahtjeva može preskočiti.

“Neodgovorno je očekivati da BiH može na lijepe oči dobiti kandidatski status. Zahtjev za članstvo BiH je podnijela polovinom februara 2016. godine, dvije godine kasnije krajem februara 2018. dostavljeni su odgovori Evropskoj uniji na pitanja iz Upitnika EK, u čemu smo po vremenu koje nam je trebalo debelo premašili sve druge zemlje. I sad smo u fazi odgovoranja na dodatna pitanja. Dakle, sam proces čekanja na kandidatski status traje duže od dvije godine, a kad ćemo ga dobiti zvanično ne znamo. Podsjetiću da je centralna tema u agendi bivšeg člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića bilo pitanje EU integracija BiH. U biti čini mi se da postoji veliki raskorak između onog što političari govore glede sticanja statusa kandidata i integracijskog procesa i stvarnog odnosno njihovih djela”, tvrdi Topić, naglašavajući da gromoglasne najave političara o tome da ubrzano žele voditi zemlju ka Evropskoj uniji djeluju neuvjerljivo i ostaju skupljati prašinu na video vrpcama i novinskom papiru.

“Meni se čini da dobar dio ovdašnjih političara ne razumije i ne živi vrijednosti na kojima počiva Evropska unija. Stalno zveckanje zapaljivom retorikom u neskladu je sa borbom za stabilizaciju mira”, rekla je Topić.

Ona se osvrnula i na skorašnju konstataciju Christiana Dan Prede, da je u BiH ne postoji sagovornik kada je u pitanju napredak ove zemlje ka EU.
“Sklonija sam se složiti sa stjalištima koje je iznio Christian Dan Preda, koji je bio jasan – kada govorimo o integraciji BiH sa Evropskom unijom u zemlji nemate sagovornika koji je tome istinski posvećen i koji će uložiti doista i napore da postanemo dio tog društva. Mi se, zapravo, ponašamo, kao da Evropska unija treba da postane članicom Bosne i Hercegovine, a ne obrnuto”, rekla je Topić.

Autor