Džon Morbik: Međunarodnoj zajednici najviše vjeruju siromašni

TREBINJE – Džon Morbik u Bosnu i Hercegovinu prvi put je došao prije 20 godina kao glavni inženjer Savezničke komande Evrope za brzo reagovanje, kada je u njegovoj nadležnosti za godinu dana popravljeno 77 mostova i obnovljeno 2.000 kilometara puteva i 400 kilometara željezničke mreže. Nakon toga, 2000. godine bio je savjetnik visokog predstavnika Volfganga Petriča u BiH, a sada je odlučio da samostalno posjeti ovu zemlju i vidi da li nešto može uraditi za nju. Među brojnim gradovima u BiH, odlučio je da dođe i u Trebinje i podijeli svoje utiske sa čitaocima “Moje Hercegovine”.

dzon_morbik_mojahercegovina
Džon Morbik u Trebinju

Putovao je od Bosanske Gradiške, do Banjaluke, Travnika, Sarajeva, Foče,  Šamca i Trebinja, i uglavnom je svugdje, kaže, bio primljen toplo i otvoreno. Upoznao je brojne Bosance i Hercegovce, a svi su, ističe, izrazili svoju zabrinutost da ono što je postignuto do sada može biti izloženo riziku od propadanja zbog aktuelnih tendencija i akcija koje vlast sprovodi.

Stvaranje ove nove zemlje, bez ožiljaka i lomova kao relikta prošlosti, uvijek će biti mnogo ambicioznije nego što je većina nas mogla da zamisli kada je potpisan Dejtonski sporazum – kaže Morbik, koji je godinu dana bio i savjetnik Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije.

Kroz svoje putovanje, sagovornicima je postavljao dva pitanja: Kako će BiH izgledati za deset godina i šta će njihova djeca naslijediti od generacije svojih roditelja? Njegovi utisci o BiH, u koju je ponovo došao nakon 15 godina, raznoliki su.

– Infrastruktura je sada uglavnom popravljena. Postoje dva skoro prazna autoputa, pitam se zašto je to tako? Tu su blistavi maloprodajni objekti i puni kafići i restorani u ljetnjem periodu. U Trebinju je primjetno kako su se sjatili ljudi iz dijaspore, ali malo ko od njih se vraća za stalno. Neki građani BiH su napravili razuman život za sebe ovdje, ali pritom ne mislim na posadu u crnim audijima. To vrlo često postižu tako što su odani međunarodnoj zajednici. Čak i ako selidba u inostranstvo nije dio plana ljudi u BiH, većina njih razmišlja da pošalje svoju djecu u inostranstvo na školovanje ili i više od toga, što mi daje odgovor na moje drugo postavljeno pitanje – objašnjava Morbik.

Prema njegovim riječima, mnogi ljudi na lokalnom i međunarodnom nivou vjeruju da će proces pristupa BiH Evropskoj uniji prokockati nekompetentnost političara i preovladavanje njihove sebične sklonosti da misle samo na sebe i izvlače ličnu korist.

Poplave su pokazale koliko je Vlada jadno sprovela ono što je mogla. Samo su neki gradonačelnici bili častan izuzetak. Istinskog pomirenja nema i sve se dešava pod sjenkom Srebrenice – ističe Morbik.

Smatra da je BiH zemlja koja ima veliko poljoprivredno bogatstvo, ali da ono nije od koristi njenim stanovnicima, jer ništa nije urađeno za razvoju poljoprivrede.

– Razočaran sam što u izvještaju za pristup EU piše da BiH nije napredovala u posljednjih deset godina. Treba biti bolje. Treba postojati agencija i ministarstvo za razvoj poljoprivrede. Vaše tržište u Evropi je bilo hrvatsko, a sada kada je ona član EU, ne možete izvoziti poljoprivredne proizvode u Hrvatsku. Ovo je bogato područje, ali poljoprivredno bogatstvo nije od koristi ako nema tržišta izvan zemlje – priča Morbik.

Zbog toga kaže da je BiH veoma siromašna zemlja, a glavni uzrok za to, po njemu, leži u korupciji.

– Posjetio sam željezničku stanicu u Banjaluci, to je tužna stanica. Razgovarao sam sa vozačima lokomotiva i oni su rekli da je život vrlo loš. Isto je i u Sarajevu. Vi imate u BiH veliki problem korupcije, a korupcija znači siromašnu zemlju. Građani ovdje velikim dijelom čine usluge jedni drugima, traže ih i primaju kao sasvim normalan i prihvatljiv dio života, ne praveći razliku između privatnih i javnih poslova. Nazivamo ovo korupcijom, ali mislim da naša cenzura nije obzirna, jer koristimo riječi koje ne prelaze lako imeđu balkanske i evropske kulture – smatra Morbik.

Čitavoj toj korupciji najviše je, kaže, doprinijelo održavanje na vlasti pristrasnih, entitetskih političara, te pravljenje i pranje novca koji vrlo često potiče od kriminalnih radnji. Političari se održavaju na vlasti i zbog onih koji zavise od njih.

Njih na vlasti zadržavaju oni koji od njih zavise ili se nadaju da će doći na njihovo mjesto – objašnjava Morbik.

Zbog toga se nada da će naredne generacije prekinuti ovo, ali, kako kaže, nije trebao da bude iznenađen kada mu je jedan kontroverzni Bosanac, heroj (ili psovani zlikovac, u podjednakoj mjeri, zavisno iz koje entitetske perspektive gledate) rekao da grantovi za studije mladih ljudi ovdje takođe zavise od veza u političkim partijama.

Morbik sugeriše da nijednom dijelu svijeta međunarodna zajednica nije dala intelekt, energiju i posvećenost kao što je to slučaj sa BiH. Međutim, najviše povjerenja u nju trenutno ima siromašno stanovništvo.

Ostaje poverenja i prilično patetična nada siromašnih stanovnika (vozača taksija i lokomotiva, konobara, penzionera) da će im međunarodna zajednica obezbijediti da ne budu prepušteni nesposobnosti i korupciji svojih političara – zaključio je Morbik za „Moju Hercegovinu“.

Ističe da ne misli da odustane od svoje namjere da pomogne BiH. Kaže da će barem u naredne dvije godine imati i više vremena da nam se okrene u “punom radnom vremenu”. Vrlo pristojno govori naš jezik i obnavlja to znanje redovno. I ovaj razgovor vodili smo na našem jeziku. Lako se sporazumijeva sa običnim ljudima u našim krajevima i uživa da pomogne kad god je to moguće. Priprema i novu ambicioznu inicijativu u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je usaglašena za najnovijim političkim inicijativama Evropske unije oko BiH.

Jelena Denda

Autor