Otkako je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan Republike Srpske 2015. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je bio samo na jednom obilježavanju ovog praznika i to naredne, 2016. godine kada su tenzije zbog odluke Ustavnog suda BiH bile najveće. Pomenute godine Vučić je bio na obilježavanju kao premijer Srbije. Ni na jedan Dan Republike Srpske Vučić nije došao kao predsjednik države.
Prije dvije godine Vučić nije prisustvovao proslavi u Istočnom Sarajevu, već je poslao delegaciju predvođenu ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem i predsjednikom Narodne skupštine Srbije Vladimirom Orlićem. Takođe, 9. januara prošle godine Vučić je čestitao Dan Republike Srpske putem društvenih mreža, ali nije prisustvovao proslavi. I ove godine je predsjednik Srbije uputio čestitku predsjedniku Republike Srpske, ali nije bio prisutan ni na defileu, ni na svečanoj akademiji.
Novinar Vladimir Kovačević kaže za MojuHercegovinu kako je teško shvatiti o čemu misli Aleksandar Vučić, jer se često čini da i on ne zna o čemu misli i govori. Naročito, dodaje naš sagovornik, u posljednje vrijeme. Međutim, njegov nedolazak na Dan Republike sigurno jeste jedna vrsta poruke. Neko mu je rekao, kaže Kovačević, da mu je pametnije da ne dolazi s obzirom na odnos Amerike prema prvom čovjeku Srpske i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, prije svega.
„Zanimljivo je da se to pitanje uopšte ne postavlja kao sporno u režimskim medijima s obje strane Drine. U Srbiji su, doduše, sada zauzeti satanizacijom svakoga ko pokaže da misli drugačije. U Srpskoj to pitanje ne postavlja ni opozicija osim pojedinaca, jer oni sa druge strane ne kritikuju nijedan Vučićev potez. Kako god, mislim da je Vučić procijenio da mu je pametnije da se ne pojavljuje a naši ovdje su zadovoljni sinom predsjednika Srbije, tako da mirna Bosna. Makar zvanično i makar dok ugalj teče“, rekao je Kovačević.
Kada je te 2016. godine govorio na svečanoj akademiji – da nakon toga više ne bi došao ni na jednu – Vučić je, između ostalog rekao kako je „naša obaveza da čuvamo i budemo garant teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i Srbija to čini i činiće u budućnosti“.
„To kažem ovde u Banjoj Luci kao što sam to bezbroj puta rekao u Beogradu, pa i Sarajevu. Mi Srbi, Hrvati, pa i Bošnjaci i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, sudbinski smo vezani jedni za druge. Živeli smo zajedno vekovima u nazad. Živećemo zajedno vekovima koji dolaze. Isplate li nam se svađe i sukobi? Ko od nas je više izgubio ljudi odraslih, dece, domova u Prvom svetskom ratu, u Drugom svetskom ratu i u sukobima 90-ih? Izgubili smo svi“, rekao je tada Aleksandar Vučić.
Komunikolog Mladen Bubonjić za MojuHercegovinu kaže kako Vučić voli da se predstavlja kao legalista i u tome možemo tražiti razloge zašto on ne dolazi na Dan Republike Srpske, jer je Ustavni sud BiH Dan RS proglasio neustavnim.
„Vučić se trudi da pokaže kako poštuje zakone. S druge strane, slanjem visokih delegacija svake godine nastoji da pokaže koliko mu je stalo do Republike Srpske kao možda jedinog srpskog uspjeha iz ratova devedesetih“, rekao je Bubonjić.
Vučić, dodaje on, godinama vješto balansira između, s jedne strane, poštovanja normi, bar kada je u pitanju pokazivanje međunarodnoj zajednici, i, sa druge strane, izigravanja oca nacije i zaštitnika srpskih nacionalnih ineteresa.
„Često u javnosti nastupa naizmjenično manipulišući nacionalnim osjećajima naroda i nastojanjem da dokaže da poštuje međunarodni pravni poredak. Do sada mu je to, u manjoj ili većoj mjeri, polazilo za rukom, kako kod Srba, tako i kod predstavnika međunarodne zajednice“, ističe Bubonjić.
Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević kaže da odluka o nedolasku na proslavu Dana Republike Srpske nije odluka Aleksandra Vučića nego onih koji mu sugerišu da se ne pojavi na pomenutoj proslavi.
„Mogu i konkretno reći: to mu je bila sugestija iz Vašingtona. On je zbog onog osnovnog problema koji pokušava da reši, a to je problem Kosova u Srbiji faktički u situaciji da ponekad za zdrav ukus građana Srbije izgleda hiperkonstruktivan. Ne želi vrlo verovatno da stavi prst u oko predstavnicima Vašingtona“, smatra Milivojević.
Dok je za predstavnike vlasti Republike Srpske Kristijan Šmit okupator, neprijatelj i nelegalan predstavnik međunarodne zajednice za Vučića je on legalni visoki predstavnik. Vučić, dodaje Milivojević, za razliku od rukovodstva Republike Srpske faktički legitimizira Kristijana Šmita kao visokog predstavnika i on ga je u nekoliko navrata primio u funkciji visokog predstavnika.
„Nekoliko ljudi iz vrha Vučićeve stranke faktički je radilo tokom izborne kampanje u RS protiv interesa Dodika, njegove vladajuće stranke i vladajuće koalicije. To je takođe jedan od zadataka koje ima Vučić od zapadnog dela međunarodne zajednice: on faktički stvara privid kako on može da kontroliše Dodika. Kad je Dodik nestašan, onda on da pokaže snagu i dobije tu neke poene koji su mu bitni na međunarodnom planu“, kazao je Milivojević.
Istoričar Stefan Radojković kaže da je držanje Srbije prema ovom prazniku „fino podešeno“. S jedne strane Srbija kao garant dejtonskog sporazuma podržava postojanje Republike Srpske koja je samim tim i utvrđena tim sporazumom. Ali, dodaje on, pitanje je koliko Srbija podržava retoriku Milorda Dodika o povremenim prijetnajma otcjepljenjem.
„Važno je posmatrati ponašanje vrha Republike Srbije, a u tome je najupadljivije odustvo Aleksandra Vučića na proslavi u Banjoj Luci. Mislim da time želi da se podvuče da Srbija podržava postojanje Republike Srpske kao jednog od entiteta Bosne i Hercegovine, ali sa druge strane vidimo i da Vućić ne želi da bude povezivan sa retorikom koja zagovara nezavisnost Republike Srpske u odnosu na BiH“, rekao je Radojković.
Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u novembru 2015. godine donio odluku da član 3b Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH i to odlučujući po apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Iz ove institucije je navedeno da je Ustavni sud BiH utvrdio da član 3b Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Cjelokupna politička javnost u Republici Srpskoj ostala je jedinstvena da je odluka Ustavnog suda BiH o ukidanju Dana RS neprihvatljiva, a na sastanku lidera i pozicije i opozicije donesena je odluka prema kojoj se nastavlja obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske.