Makedonija će razmotriti promjenu svog služenog naziva kako bi otklonila protivljenje Grčke njenom članstvu u NATO-u, izjavio je novoimenovani makedonski ministar inostranih poslova Nikola Dimitrov.
Dimitrov je rekao da je još prerano da se govori o specifičnim prijedlozima, ali da će se sa grčkim ministrima sastati u srijedu, u cilju obnavljanja povjerenja između dvije susjedne zemlje, nakon što je Atina blokirala molbu Makedonije za članstvo u NATO 2008. godine.
,,Pitaću Grčku da razmisli kakvog susjeda želi — da li žele stabilnu, prijateljsku zemlju koja nudi nadu za demokratiju i pravdu?”, rekao je Dimitrov u intervjuu za “Fajnenšel tajms”. “Ako smo dobar susjed, onda će, nadam se, političke snage u Grčkoj shvatiti da je ovo istorijska šansa”, rekao je makedonski šef diplomatije.
Makedonija, koja sebe naziva Republika Makedonija, revoltira Grčku, koja vjeruje da taj naziv makedonske države implicira teritorijalne pretenzije prema sjevernoj grčkoj oblasti koja se identično zove Makedonija, piše list. “Fajnenšel tajms” navodi da je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski dodatno razbjesnio Atinu preimenovanjem aerodroma i auto-puta po Aleksandru Velikom, koga Makedonci slave kao nacionalnog heroja.
Vlada Grčke, koju predvodi ljevičarska Siriza, smatra novu makedonsku vladu kooperativnijom od prethodne, navodi list.
,,Sada postoji osnov za veći optimizam i nadamo se napretku tokom susreta ministara inostranih poslova u Atini naredne nedjelje”, izjavio je neimenovani grčki zvaničnik za “Fajnenšel tajms”.
On je, međutim, odbacio mogućnost utvrđivanja vremenskog roka za postizanje kompromisa, s obzirom na to da je, kako je rekao, to pitanje na stolu više od 20 godina. Dimitrov je istakao da će građani Makedonije odlučivati na referendumu o novom nazivu države i da će Vlada tražiti konsenzus od svih partija prije nego što prijedlog stavi na izjašnjavanje.
On je dodao da bi sporazum, za koji vjeruje da bi mogao da bude postignut u roku od godinu dana, mogao da pomogne i u prevazilaženju poziva na prekrajanje političke mape regiona i rizika od ponovnog otvaranja eksplozivnih političkih i etničkih nesuglasica.
