Početna  /  Decenija obmana: Obećavali referendum o pravosuđu BiH, nisu realizovali ni peticiju
Izdvajamo Teme i komentari

Decenija obmana: Obećavali referendum o pravosuđu BiH, nisu realizovali ni peticiju

Milorad Dodik i Petar Đokić (Foto: Vedran Ševčuk/Mondo.ba)

Osporavanje Suda i Tužilaštva BiH jedna je od najeksploatisanijih tema vladajuće koalicije u Srpskoj, predvođene SNSD-om i njenim liderom Miloradom Dodikom. Ipak, činjenice pokazuju da je osporavanje uvijek korišteno isključivo u dnevnopolitičke svrhe i obmanu domaće javnosti, a da se o konkretnim akcijama nikada nije ni razmišljalo.

O ukidanju pravosudnih institucija na nivou BiH najčešće govori lider najveće partije u RS i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Posljednji put tu ideju je ponovio nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida, u julu ove godine. Da takva ideja nije nova pokazuju i dvije odluke Narodne skupštine RS, iz 2011. i 2015, koje su kasnije poništene.

Prva odluka, donesena prije više od jedne decenije, poništena je na zahtjev Dodika, koji je tada bio na funkciji predsjednika Srpske, a nakon njegovog razgovora sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton. Dodik je tada rekao da Srpska i njene institucije mogu biti sigurne da je EU spremna da se angažuje i otvori strukturalni dijalog o radu i funkcionisanju pravosudnog sistema u BiH.

Drugu odluku vladajuća koalicija u Srpskoj suspendovala je u novembru 2017. godine u Narodnoj skupštini RS a ranije izglasani refrendum o Sudu i Tužilaštvu BiH zamijenila obećanjem o potpisivanju peticije sa pitanjem o nepriznavanju bh. pravosuđa. Podsjećamo, odluka o referendumu, izglasana u julu 2015, je dvije godine držana u ladici, a nikada nije do kraja razjašnjeno ko je kriv što ona, nakon izglasavanja u Skupštini, u zakonskom roku nije objavljena u Službenom glasniku RS, poslije čega se moglo krenuti u samu realizaciju. Kako je tada izglasano, na referendumu su se građani trebali izjasniti o tome “da li podržavaju zakone koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, a posebno zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH”. Usvajanje ove odluke predložio je predsjednik RS Milorad Dodik.

Krivična prijava

Umjesto da kroz nekoliko mjeseci pomenuta priča dobije epilog, a građani Srpske izađu na birališta sa namjerom da zaokruže “DA” ili “NE” na listićima, uslijedio je muk. Godinu dana kasnije, realizovan je referendum, ali onaj o Danu Republike Srpske. I taj referendum, kasnije će se ispostaviti, bio je svojevrsna obmana građana, jer su vlasti RS naknadno prihvatile naredbe Ustavnog suda BiH a izjašnjavanje građana “prekrstili” u anketu.

Tek u septembru 2017. ponovo se aktuelizovala tema oko referenduma o bh. pravosuđu, nakon što su predsjednici stranaka okupljenih u Savez za promjene (SDS, PDP i NDP), najavili da će Okružnom javnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu protiv direktora “Službenog glasnika RS” Dragana Veselinovića, zbog neobjavljivanja odluka Narodne skupštine Srpske, čak 26 mjeseci.

Ubrzo slijedi objavljivanje odluke, podnošenje pomenute krivične prijave te najava posebne sjednice Narodne skupštine RS, na kojoj će se referendum, ipak, suspendovati. Tako smo došli u situaciju da je, nakon 2011. godine, ovo bio drugi put da je izjašnjavanje građana o Sudu i Tužilaštvu BiH, prvo izglasano, a potom i suspendovano, glasovima poslanika vladajuće većine, okupljenih oko SNSD-a.

Slučajno ili ne, suspenziji referenduma je prethodila, danima potencirana vijest, o pronalasku, kako se tada tvrdilo, originalnog primjerka Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ova vijest je zaokupila pažnju javnosti i djelimično skrenula njen fokus sa onoga što je uslijedilo nekoliko dana kasnije, a riječ je o povlačenju skupštinske odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH. Iako će se kasnije, vještačenjem, ispostaviti da je pronađeni primjerak kopija, a u aprilu 2018. godine istraga protiv Željka Kuntoša, kod koga je sporazum pronađen, biti obustavljena, ova tema je nesporno zaokupirala građane Srpske u prvim danima novembra 2017. godine, kada je pripremana Skupština, na kojoj se odustalo od realizacije referenduma.

500 000 potpisa

Suspendovanju referenduma prethodila je i najava peticije, sa istim referendumskim pitanjem, koju je osmislio prvi čovjek Srpske, a potom podržali i koalicioni partneri.

“Treba podržati inicijativu da se organizuje potpisivanje peticije sa pitanjem identičnim referendumskom o Sudu i Tužilaštvu i da se osigura najmanje 500 hiljada potpisa na prostoru Srpske”, rekao je sredinom oktobra 2017. godine Dodik, ne ulazeći u detalje koja bi tačno bila svrha te peticije.

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić je otišao korak dalje, te precizirao i do kada će peticija biti sprovedena.

“Peticija o Sudu i Tužilaštvu BiH, s istim referendumskim pitanjem, biće organizirana do kraja godine. Vladajuća koalicija još nije pričala o detaljima ali će peticija na dnevnom redu biti nakon posebne sjednice Narodne skupštine. Peticiju bi mogli prikupljati građani koji bi mogli biti volonterski angažovani na toj aktivnosti i ja mislim da će biti dosta onih koji će htjeti učestovati u jednoj takvoj aktivnosti”, rekao je Đokić 2. novembra 2017. godine.

Referendum je suspendovan, na maratonskoj sjednici Narodne skupštine, koju je obilježilo prepucavanje predsjednika Srpske i poslanika opozicije do četiri sata ujutru. Kako se sjednica završila, svakim sljedećim danom ideja o peticiji se sve manje potencirala. Toliko da su na nju danas, četiri godine kasnije, gotovo svi i zaboravili.

Novo manipulisanje

Politička analitičarka Ivana Marić za Moju Hercegovinu ističe kako vladajuća koalicija nije ni imala iskrenu namjeru da sprovede pomenutu peticiju već da je priča o njoj trebala samo kako bi se ublažio negativan efekat koji je proizvela suspenzija referenduma.

“Da su imali iskrenu namjeru peticija bi bila sprovedena krajem 2017. godine, ubrzo nakon suspendovanja referenduma. Dodiku i SNSD-u nije bilo u interesu da sprovedu referendum, jer je on služio samo za dobijanje povjerenja građana. Oni nikada neće sprovesti taj referendum, ali će ga sigurno nekada ponovo potencirati. Jednostavno, računaju na kratko pamćenje građana”, rekla je Marićeva.

Politički analitičar Velizar Antić za naš portal kaže da je “nesporno kako je priča o peticiji isključivo propaganda vladajuće koalicije, bez obzira da li ona bila sprovedena ili ne”.

“Međutim, skrenuo bih pažnju na drugu stvar. To je rušenje institucija! Oni su 2015. izglasali odluku o referendumu, a onda ti isti poslanici tu odluku suspendovali. Pritom se ništa nije promijenilo u kontekstu pravosuđa BiH, na koje se referendum trebao odnositi. Jedan čovjek bukvalno kaže ‘danas to izglasajte’, oni podignu ruke, onda kaže ‘sada to poništite’, oni opet podignu ruke, pa to je sprdnja sa institucijama”, zaključio je Antić.

0 Shares
0 Shares
Copy link