Četvrtak, 23.01.2020
More
    Početna Vijesti

    Zapadni Balkan 2019: Balkanska inicijativa za 21. vijek

    Podijeli:

    Zapadni Balkan 2019: Balkanska inicijativa za 21.stoljećeIzvor: Reuters

    Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pripremio je analizu aktuelne političke situacije na Zapadnom Balkanu povodom održanog trilateralnog vrha Srbija – Sjeverna Makedonija – Albanija i čelnika drugih država Zapadnog Balkana u Ohridu 9-10.novembra 2019.godine, na kojem se razgovaralo o unapređenju regionalne saradnje te o inicijativi za uspostavljanje tzv. „malog Schengena“. Iz opširne analize „Zapadni Balkan 2019: Balkanska inicijativa za 21. vijek“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

    U Novom Sadu su 9.oktobra 2019.godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS), premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev (SDSM) i Edi Rama (PS) potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju „malog Schengena“ između te tri zemlje. Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021.godine, koji će omogućiti i građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

    Potpisana deklaracija trebala bi da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije – sloboda kretanja kapitalarobausluga i ljudi. Inicijativa je otvorena i za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Naglašeno je, da navedena inicijativa ne predstavlja kompenzaciju ili alternativu za članstvo u EU država regiona.

    Beneluxizacija regiona

    U Ohridu su 10.novembra 2019.godine predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Zoran Zaev i Edi Rama ponovno, po drugi put, održali sastanak i razgovarali o konkretizaciji deklaracije odnosno inicijative. Na sastanak su bili pozvani predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova.

    Predsjednik Kosova Hashim Thaçi (PDK) odbio je učešće na sastanku sa objašnjenjem da Kosovo ima jasno zacrtan put, a to je članstvo u EU i NATO. Čak su kosovski zvaničnici uključujući i najvjerovatnijeg novog premijera Kosova Albina Kurtija (LVV) izjavljivali, da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i tzv. „velike Srbije“. Najiskusniji albanski političar i aktuelni predsjednik Albanije Ilir Meta (LSI) nedavno je izjavio da, „Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća“.

    Crna Gora je na sastanak poslala ministarku ekonomije Dragicu Sekulić (DPS), što je apsolutno neprimjereno, jer se radilo o sastanku šefova država i vlada. Crna Gora je pravdala svoju zadržanost odnosno odbijanje inicijative time što je otvorila 32 poglavlja u pregovorima sa EU i što je već postala članica NATO-a i da je daleko odmakla od svih ostalih država u približavanju EU. To je djelimično tačno i radi se samo o nominalnim pokazateljima, jer je Crna Gora možda najudaljenija od članstva u EU zbog svoje unutrašnje političke situacije, koja može prouzrokovati nestabilnost eskalirajući čak do te mjere da ugrozi i regionalni mir.

    U ime Bosne i Hercegovine sastanku je prisustvovao predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (SDA), koji je naglasio, da je Bosna i Hercegovina strateški opredijeljena ka članstvu u EU i NATO i da su u vezi navedene inicijative potrebne dodatne informacije kako bi se BiH mogla opredijeliti prema njoj.

    Analitičari smatraju, da inicijativa o unapređenju saradnje između šest zemalja Zapadnog Balkana (SrbijaAlbanijaSjeverna MakedonijaBosna i HercegovinaCrna Gora i Kosovo) popularno nazvana „mali Schengen“ ne predstavlja odustajanje od članstva niti alternativu članstvu u EU navedenih država nego upravo unapređenje i ubrzanje ka članstvu u EU. Navedena inicijativa predstavlja svojevrsnu Beneluxizaciju regiona po uzoru na tri zemlje Beneluxa BelgijuNizozemsku i Luksemburg, koji su u Londonu 1944.godine potpisali Dogovor o osnivanju carinske unije Beneluxa, a koji je sproveden 1947.godine. Dogovor iz 1960.godine zamijenila je Beneluška ekonomska zajednica. Osnivanje ove zajednice je uveliko podstaklo osnivanje Evropske unije.

    Ugovor o osnivanju Beneluške ekonomske zajednice potpisan je 1958.godine, a sproveden je 1960. godine kako bi se promovisala slobodna razmjena radnika, usluga, novca i dobara u regiji. Glavni sekretarijat nalazi se u Briselu. Pravni sistemi su uglavnom međusobno usklađeni, dok se države ne mogu međusobno miješati u unutrašnje probleme država članica, jer države zadržavaju pravo na svoj suverenitet.

    Analitičari smatraju, da bi sloboda kretanja imala višestruke efekte i povećala bi konkurentnost država Zapadnog Balkana, koji ima potencijal od približno 20 miliona stanovnika, što predstavlja važnu činjenicu kod ekonomije obima, jer nije isto kada imate tržišni potencijal od dva i/ili od 20 miliona potrošača. Prema procjenama Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) regionalna integracija dovodi do ekonomskog razvoja, koji može iznositi najmanje 3-4% već naredne godine. Za ilustraciju svake godine se izgubi oko 26 miliona sati na čekanjima na graničnim prelazima u regionu. Saradnja u regionu relaksiraće političke odnose i otvoriti put da se ubrzano rješavaju otvorena pitanja. Zbog toga je veliki pritisak poslovne zajednice i građane u zemljama regiona, da njihove zemlje pristupe Inicijativi i da je što skorije i kvalitetnije implementira.

    Na sastanku u Ohridu je dogovoreno, da se uvede sistem koji bi omogućio putovanja između zemalja samo uz posjedovanje lične karte, zajedničke radne dozvole, koje će omogućiti ljudima da rade u sve tri zemlje bez dodatnih procedura.

    To bi neposredno povećalo dostupnost radne snage, što će dovesti do povećanja atraktivnosti cijelog regiona za privlačenje novih investicija. Kompanije koje budu dolazile u jednu od zemalja neće morati da brinu o radnoj snazi, jer će moći bez dodatnih procedura obezbjediti fluktuaciju radne snage odnosno da obezbjede potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz svih zemalja regiona.

    Slobodan i brz protok roba će se unaprijediti kroz uvođenje radnog vremena od 24 sata za sve inspekcijske službe, posebno fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

    Predviđeno je i objedinjavanje odnosno formiranje zajedničkog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja članica inicijative sa naglaskom na uvođenju sistema sa što manje „papira“, koji bi bio u skladu sa strategijom digitalnog razvoja zemalja.

    Predviđeno je i međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija u okviru zemalja članica inicijative te unapređenje razmjene studenata i pokretanje zajedničkih projekata za istraživanje i razvoj.

    Analitičari smatraju, da je u ovu inicijativu potrebno uključiti i slobodan protok sportista iz navedenih država što bi dodatno unaprijedilo i relaksiralo odnose u regionu.

    Predviđeno je, kada se uspostavi „mali Schengen“, da npr. stranci koji bi došli u Skopje, Beograd ili Tiranu mogli bi bez dodatnih viza da putuju u ostale zemlje članice ove inicijative i obratno.

    Planirano je, da Srbija i Albanija do kraja 2019.godine uvedu mogućnost putovanja svojih građana samo uz ličnu kartu.

    Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, planiraju jačanje prekogranične saradnje u oblastima borbe protiv transnacionalnog kriminala i terorizma, saradnje u oblasti migracija i pomoći u vanrednim situacijama. Deklaracija predviđa formiranje posebnih klastera, koji bi omogućili i do 10 puta brži prekogranični promet.

    Protok kapital je dio zajedničke inicijative ali podrazumijeva komplikovanu proceduru implementacije i izmjenu velikog dijela zakonodavnog okvira iz oblasti tržišta kapitala, poreskog i finansijskog sistema.

    Tri zemlje napraviće vlastita pravila u mnogim oblastima i tako unaprijediti atraktivnost poslovnog ambijenta i saradnju, tako da ova inicijativa može postati najvažnija politička inicijativa u 21. vijeku u regionu Zapadnog Balkana.

    Slijedeći, treći susret, biće održan u Draču/Durrës 21.decembra 2019.godine gdje bi čelnici država Zapadnog Balkana ponovno razgovarali o narednim konkretnim potezima.

    Najviše koristi za S. Makedoniju, najviše napada na Vučića

    SAD su snažno podržale inicijativu i tijesnu saradnju u regionu, koja je otvorena za sve zemlje Zapadnog Balkana. Takođe, EU je podržala unapređenje saradnje u regionu kroz ovu inicijativu.

    Nosioci inicijative su svjesni činjenice, da neće biti jednostavno kada je u pitanju slobodan protok kapitala, ali vjeruju, da će u narednim godinama kroz saradnju i ovaj segment biti poboljšan.

    Analitičari upozoravaju, da je EU nastala kao mirovni projekt poslije završetka 2. svjetskog rata, kojeg je pokrenulo šest zemalja sa namjerom da se u Evropi osigura trajan mir i dugoročna stabilnost. U nedavnoj tragičnoj prošlosti u regiji Zapadnog Balkana vođeno je nekoliko ratova. Zbog toga je inicijativa tri zemlje regiona Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije vizionarska i važna za cijeli region i očekuje se da joj se uskoro pridruže ostale zemlje regiona.

    Analitičari smatraju, da će u početku najviše koristi od navedene inicijative imati Sjeverna Makedonija, potom Albanija i Srbija, iako su zbog ove inicijative najviše intenzivirani napadi na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost, jer su obezbjeđene znatne količine novca i medijska plaćenička mreža, koja je usmjerena na diskreditovanje inicijative naglašavajući da je Vučićićeva inicijativa ustvari projekat tzv. velike Srbije. Pojedine obavještajne i kriminalne strukture iz Crne Gore, Albanije i Kosova bliske vlastima u sve tri zemlje kao i određeni dijelovi međunarodne zajednice i sa Istoka i sa Zapada učiniće sve, da zaustave uspostavljanje „malog Schengena“ kao i da proizvedu nestabilnost i krizu, prije svega, u Srbiji i na taj način da pokušaju na nelegalan način da promijene vlast u toj zemlji. Takođe, preko jednog dijela medija u Srbiji, „upumpavaju“ se značajna sredstva, da bi se proizvodile i kreirale nove afere i tako pokazalo da Srbija nije stabilna i bezbjedna zemlja, koja je pouzdan partner EU i SAD. Režimima u Podgorici i Prištini, koje simbolizuju Milo Đukanović (DPS) i Hashim Thaci (LDK), odgovara zaoštravanje odnosa i konflikt, a ne saradnja, jer su zaoštravanje i konfrontacija u regionu njihovo prirodno stanje koje ih održava na vlasti.

    Analitičari smatraju, da bi jedan od prvih poteza u navedenoj inicijativi trebalo biti ukidanje viza između Bosne i Hercegovine i Kosova što bi na simbolnom nivo bio snažan impuls implementaciji navedene inicijative i relaksaciji odnosa u regionu.

    Uvodi li Vučić novu praksu u regionalne i međunarodne odnose?

    Posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Francuskoj i sastanak sa predsjednikom Emmanuelom Macronom 12.novembra 2019.godine predstavlja važan događaj ne samo za Srbiju nego i za region Zapadnog Balkana.

    Prilikom sastanka sa predsjednikom Macronom predsjednik Srbije Vučić predstavio je inicijativu o unapređenju regionalne saradnje tzv. „mali Schengen“ i dobio podršku za tu inicijativu. Također, predsjednik Vučić je razgovarao i na temu odlaganja dodjele datuma za početak pregovora sa EU, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te stanja u regionu Zapadnog Balkana.

    Analitičari smatraju, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić takvim potezima uvodi novu praksu u regionalne i međunarodne odnose, da se na susretima sa visokim zvaničnicima drugih država (Macron) pored zastupanja interesa svoje države zalaže i za druge države regiona uz njihovo dopuštenje, u ovom slučaju prvenstveno za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Albanski premijer Edi Rama rekao je u Ohridu, da upravo srbijanski predsjednik Vučić ima odlične odnose sa ključnim akterima na svim stranama svijeta i to je potrebno iskoristiti i za potrebe regiona. Ukoliko se takav model ponašanja u regionalnim i međunarodnim odnosima uspostavi kao pozitivna praksa može predstavljati podsticaj i za druge lidere u regionu, da se isto ili slično ponašaju u regionalnim i međunarodnim odnosima. Zbog toga je važno, da zemlje regiona zajednički nastupaju prema EU i/ili drugim vanjskopolitičkim inicijativama, jer je pojedinačan pristup nedovoljan i ne garantira uspjeh. Pri tome kao primjer mogu poslužiti iskustva odnosno saradnja u okviru tzv. Višegradske grupe država (MađarskaPoljskaČeška i Slovačka), koje vrlo često zajednički nastupaju u okviru EU sa jasno izraženim zahtjevima i stavovima. Višegradska grupa je bila upravo i formirana zbog toga, da bi te zemlje lakše i brže postale članice EU i NATO, što su na kraju i ostvarile.

    Podijeli:

    Izdvojene vijesti

    Kako da dizelaš bolje upali na niskim temperaturama

    Stigli su minusi, a svi vozači zbog zimskih vremenskih uslova ispaštaju po takvom vremenu i niskim temperaturama, a posebno vozači automobila sa dizelskim gorivom. Kako...

    Podmetnuli mu 80.000 dolara, moraju da plate 5.000 KM

    Radio-televizija Republike Srpske i bivši urednik informativnog programa javnog servisa Siniša Mihailović moraju da plate 5.000 maraka novinaru BN televizije Vladimiru Kovačeviću zbog klevete. Prvostepenu...

    Eko fond “obasjao” MG Sunce

    Novembra mjeseca prošle godine Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske donio je odluku o dodjeli finansijskih sredstava (ukupno tri i po...

    POVEZANE VIJESTI