Gotovo tri godine nakon potvrđivanja prve optužnice, pred Osnovnim sudom je počeo glavni pretres protiv bivših radnica Mikrokreditne fondacije “Prizma”, koji su optuženi da su građane dovodili u zabludu predstavljajući im kredite kao bespovratnu pomoć.
Radnice Radosava Savić, Svjetlana Račić, Dragana Balač i Dragana Keserović terete su da su uzimale lične podatke građana, izrađivale kreditne zahtjeve i ugovore, na osnovu kojih su građanima kasnije stizale opomene zbog dugova koje, prema navodima Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci, nisu stvarno napravili.
Kako je potvrđeno za portal Moja Hercegovina u Osnovnom sudu u Banjaluci, postojale su dvije optužnice, koje su 27. jula ove godine spojene u jedan postupak.
One se terete da su zloupotrijebile službeni položaj ili ovlašćenja, a pred sudom su se izjasnile da se ne osjećaju krive za počinjena djela. Prva optužnica je potvrđena 27. oktobra 2023. godine, dok je druga 2. avgusta 2024. godine.
Treba napomenuti da su u septembru 2022. godine, Dragana Balać i Radosava Savić već osuđene za zloupotrebu službenog položaja i to na tri godine i dva mjeseca zatvora. Takođe, Savić, koja se teretila i za falsifikovanje isprave, tada je oslobođena.
Sada, četiri radnice se terete da su koristeći ovlašćenja koja su imali kao direktorica filijale i kreditni službenici građane dovodile u zabludu, predstavljajući im kredite kao bespovratnu humanitarnu pomoć, nakon čega su sačinjavale kreditnu dokumentaciju i zaključivale ugovore, iako stvarne isplate kredita, prema navodima optužnice, nisu izvršene.
U jednom od predmeta tužilaštvo navodi i da su za pojedine građane izrađivani kreditni zahtjevi, mjenice i druga dokumentacija iako oni, prema optužnici, nisu ni dolazili u “Prizmu” niti su kreditni službenici dolazili na njihove adrese.
U optužnici OJT tadašnju direktorku banjalučke filijale “Prizme” Radosavu Savić tereti da je od februara 2012. do januara 2014. godine omogućila zaključivanje 17 ugovora ukupne vrijednosti najmanje 139.100 KM, za koliko je, prema optužnici, “Prizma” ostvarila protivpravnu imovinsku korist, dok je oštećenima nastala šteta najmanje u visini navodno odobrenih kredita.
Tereti se i da je upućivala kreditne službenike da socijalno ugroženim građanima nude navodnu humanitarnu i bespovratnu pomoć, iako su ih zapravo kreditno zaduživali. Takođe, onima koji su imali kredite, a nisu ih mogli redovno plaćati, nudili su nove, u višim iznosima, ali predstavljeni kao reprogram postojećih dugova, premda se radilo o novim zaduženjima sa dodatnim troškovima i većim ratama.
Savić je, prema tvrdnjama tužilaštva, potom potpisivala ugovore, svjesna da stvarna isplata kredita neće biti izvršena, čime je “Prizmi” omogućeno da knjiži nepostojeća potraživanja. Tužilaštvo tvrdi da je cilj bio “vještačko kreiranje uspješnosti plasmana”, a zatim prodaja nepostojećih potraživanja drugom pravnom licu koje bi potom od oštećenih tražilo naplatu.
Svjetlana Račić se tereti da je od septembra 2012. do jula 2013. godine kao kreditna službenica građane dovodila u zabludu predstavljajući im kredite kao pozajmice ili humanitarnu pomoć koju neće morati vraćati. Prema optužnici, omogućila je zaključivanje devet kreditnih ugovora ukupne vrijednosti najmanje 69.900 KM, čime je Prizma, prema tvrdnjama tužilaštva, ostvarila protivpravnu imovinsku korist u tom iznosu.
Dragana Balač se tereti da je tokom marta i aprila 2013. godine, takođe kao kreditna službenica, građane navodila da potpisuju kreditne ugovore predstavljene kao pomoć, odnosno navodne reprograme postojećih kredita. Tužilaštvo joj stavlja na teret dva slučaja, ukupne vrijednosti 19.000 KM, za koliko je, prema optužnici, Prizma ostvarila protivpravnu imovinsku korist
Četvrta, Dragana Keserović se tereti da je u aprilu 2013. godine na sličan način omogućila zaključivanje pet kreditnih ugovora za tri oštećena, ukupne vrijednosti 29.000 KM. I u njenom slučaju tužilaštvo navodi da su krediti predstavljani kao pomoć ili reprograme, da je dokumentacija pripremana kako bi formalno zadovoljila proceduru, ali da stvarne isplate nisu vršene.
Klijenti nisu ni dolazili u poslovnicu
U drugoj optužnici Svjetlana Račić se treti da je od aprila do maja 2013. godine, preko nepoznatog posrednika, pronalazila građane slabijeg imovnog stanja sa područja Šipova i Mrkonjić Grada kojima je, prema optužnici, predstavljano da Prizma daje bespovratnu pomoć.
Nakon što bi predali ličnu kartu i potvrdu o prebivalištu, ona je, kako se navodi u optužnici, bez njihovog dolaska u Prizmu i odlaska na njihove adrese izrađivala kreditne zahtjeve, mjenice i drugu dokumentaciju, na osnovu koje je sačinjeno osam lažnih ugovora ukupne vrijednosti 40.000 KM. Oštećenima su kasnije slate opomene zbog navodnih dugova i prijetilo im se prinudnom naplatom.
Takođe, Dragana Keserović se tereti za gotovo identičan obrazac u periodu od aprila do maja 2013. godine i za to vrijeme zaključila osam lažnih ugovora ukupne vrijednosti 40.000 KM. I tim građanima su kasnije slane opomene za neizmirene kreditne obaveze, uz zahtjev da dug plate.
O kreditnim prevarama “Prizme”, ali i “Sinergije” naš portal je pisao u više puta i razgovarao sa brojnim prevarenim građanima koji su se našli na meti sarajevske firme “Eos Matrix” koja je otkupila njihova nenaplativa, a često i nepostojeća potraživanja.
Advokat Din Tešić čija je kancelarija specijalizovana za sporove vezane za nekretnine, eksproprijacije i bankarstvo i koji zastupa nekoliko stotina žrtava “Prizme” i “Eos Matrixa” objašnjava da je ovo samo nastavak već utvrđenih činjenica da se radi o ništavim pravnim poslovima nastalim iz krivičnih djela.
“Ovo je samo kulminacija u neku ruku već utvrđenih činjenica u građanskim sporovima. Osnovni sud u Gradišci je prethodno poništio 162 ugovora o kreditu i time oslobodio prevarene građane obaveza koje su za njih nastale na osnovu tih ugovora. Nadamo se da će i nadležni sud u Banjaluci zauzeti istovjetan pravni stav i donijeti odluke kojima će se okončati višegodišnja agonija građana”, kaže Tešić.
Objašnjava da se njegova kancelarija gotovo devet godina bavi ovim postupcima a da se u najvećem broju slučajeva radi o socijalno ugroženim osobama, za koje su ovi postupci predstavljali izuzetno težak i stresan period života.
“Svaki od tih predmeta za nas je imao posebnu težinu, jer smo bili svjedoci posljedica koje su višegodišnje pravne i finansijske neizvjesnosti ostavljale na građane i njihove porodice. Zbog toga očekujemo da će se kroz sudske odluke konačno staviti tačka na ovu dugogodišnju agoniju i omogućiti građanima da budu oslobođeni obaveza koje proizlaze iz pravnih poslova čija je ništavost već utvrđena u pojedinim sudskim postupcima”, kaže Tešić.
Za “Eos matrix” se vezuju stotine tužbi zbog naplaćivanja sumnjivih kredita ili onih koji su odavno otišli u zastaru, kao i nemilosrdnih pritisaka na građane, a još uvijek se nije pojavila nijedna institucija nadležna za kontrolu zakonitosti njihovog rada
Ova agencija je navodno u BiH otkupila potraživanja ukupne nominalne vrijednosti 216 miliona KM, mahom bankarskih i mikrokredita, od čega se 60 odsto odnosi na fizička lica.
Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima uporno ostavlja u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.
