Dvije radnice srpske nacionalnosti u Federalnom ministarstvu pravde tvrde da su godinama izložene mobingu i diskriminaciji, a institucije kojima su se obratile ne reaguju. Prijavu jedne od njih APIK je proslijedio Ministarstvu u maju 2025, a do oktobra 2026. nije stigla nikakva informacija o postupanju.
Prijave su podnijele protiv Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su izložene nejednakom postupanju i svakodnevnom psihičkom maltretiranju nadređenih. Jedna od njih navodi da je zbog pritisaka na poslu i kontinuiranog maltretiranja bila prinuđena da otvori bolovanje zbog zdravstvenih tegoba uzrokovanih stresom na radnom mjestu. Tvrde da su diskriminisane po nacionalnoj osnovi te izložene mobingu, uz nepovoljan tretman na radnom mjestu.
Radnice, čija su imena poznata redakciji, portalu Moja Hercegovina ustupile su na uvid dokumentaciju koja se odnosi na njihove prijave i postupke koje su pokrenule. Tvrde da su jedine dvije zaposlene srpske nacionalnosti u Ministarstvu i da se sve čini kako bi bile primorane da odu.
Radnica A objašnjava da je podnijela prijavu Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), kao i Ombudsmanu za ljudska prava BiH, od kojih očekuje da će reagovati i zaustaviti, kako tvrdi, mobing kojem je izložena duže od tri godine.
U dokumentaciji koju je dostavila vidi se da je APIK njenu predstavku proslijedio Federalnom ministarstvu pravde, odnosno nadležnoj upravnoj inspekciji još 30. maja 2025. godine, a 8. oktobra 2026. navode da do tada nisu dobili informaciju o postupanju.
Radnica A, koja u Ministarstvu radi više od osam godina, navodi da su problemi počeli nakon što je u oktobru 2024. godine otvorila bolovanje, u vrijeme kada je bilo planirano njeno putovanje u Mostar sa tada novim ministrom Vedranom Škobićem.
Diskriminacija zbog lične osvete
“Krenulo je iz lične osvete, a svelo se na mobing i diskriminaciju u čijem je centru sada moja nacionalnost. Nedugo nakon što sam izbjegla da idem sa njim u Mostar na put i smjestila ga na mjesto koje mu pripada kao muškarca, Škobić je pokrenuo disciplinski postupak protiv mene zbog navodnih nepravilnosti u predmetima. Tad sam dobila javnu opomenu. Potom se pritisak proširio na spuštanje ocjene učinka na najviših na “zadovoljava”. Ljutnja je prerasla u proganjanje u koje se uključilo nekoliko kolegica bliskih ministru, koje su, vjerovatno po naređenju, počele da bilježe isključivo moje vrijeme dolaska, odlaska i pauza. Izložena sam kontinuiranom pritisku, kontroli, praćenju, što nije praksa sa drugim radnicima Ministarstva pravde”, govori radnica A.
Priča da su je tri puta prebacivali u druge sektore, posljednji put u martu 2026. godine kada su je postavili na mjesto stručnog savjetnika u Sektoru uprave, gdje nema nadređenog rukovodioca niti pomoćnika kojem bi se mogla konsultovati i dobiti stručna uputstva u vezi sa predmetima na kojima do tada nije imala prilike da radi.
“Predmeti na kojima radim i koje pošaljem na provjeru, radi utvrđivanja eventualnih grešaka vraćaju mi se sa službenim zabilješkama, dok se drugim zaposlenim samo usmeno kaže šta je potrebno dopuniti. U više navrata se dešavalo da završen predmet dopune i prebace ga bez mog znanja drugoj kolegici, a stranke dolaze meni da pitaju šta se dešava i zašto ga ne završavam. Jasno je da sam pod posebnim pritiscima i da se traži i najmanji nedostatak ili put da se moj rad obezvrijedi”, kaže ona.
Kaže da je razgovor sa Škobićem koji je imala povodom rasta netrpeljivosti bio, najblaže rečeno, neproduktivan.
“Spriječeno mi je i napredovanje, to je rezervisano samo za službenike hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Ako bih se prijavila na bilo koji konkurs, isti bi bio odmah poništen. To se dogodilo dva puta. Ako uzvratim, odbruse mi da mi pomognu moji, što se odnosi na Srbe”, kaže radnica A.
Uzalud moli da je premjeste
Radnica B, koja je na bolovanju zbog akutnog stresa izazvanog na radnom mjestu svoj slučaj prijavila je Ombudsmanu BiH navodeći da je izložena kontinuiranom mobingu, povredi profesionalnog dostojanstva i izostanka zaštite na radnom mjestu. Priča da u ovom ministarstvu radi više od 12 godina, a od 2025. godine nalazi se na mjestu stručne savjetnice za javnu upravu u Zavodu za javnu upravu.
“Jedna sam od dvije zaposlenice srpske nacionalnosti u Federalnom ministarstvu pravde. Radim više od 12 godina u ovom ministarstvu na najsloženijim zadacima i do prelaska na ovo mjesto sam godinama bila ocjenjivana kao “izuzetno uspješna” i “uspješna”. Od unapređenja u aprilu 2025. godine izložena sam kontinuiranom mobingu, diskriminaciji, psihičkom maltretiranju neposrednog nadređenog Haruna Pindže, pomoćnika direktora Zavoda za javnu upravu, a nedavno sam prva i jedina od njega dobila ocjenu “ne zadovoljava” za moj posao”, tvrdi ona.
Dodaje da su do njegovog imenovanja imali korektan i kolegijalan odnos, ali da se nakon toga sve mijenja. Tvrdi da ga je više puta zamolila za konsultacije u radu na predmetima, ali da je on to odbio, kao i da joj je onemogućio pristup dokumentaciji potrebnoj za obavljanje zadataka.
“Moje molbe za dostavljanje predmeta i omogućavanje uvida omalovažavao je, a sam je procjenjivao opravdanost mojih zahtjeva i otežavao mi obavljanje poslova. U nekoliko navrata prema meni se ponašao neprijatno i drsko”, kaže ona i dodaje da je potom bila izložena zahtjevima koje smatra neopravdanim, poput onoga da joj neposredni nadređeni mora parafirati svaki predmet, što je on potom odbijao i upućivao je da ih nosi direktno ministru Škobiću.
Dodaje da je na predmetima koje mu je dostavljala radi parafiranja pisao zabilješke o greškama i slao ih u kabinet ministra, a da joj nije prethodno usmeno ukazao na uočene greške niti dao konkretna uputstva za njihovo ispravljanje.
“Kada sam se u junu prošle godine požalila ministru pismeno, pozvao me u kabinet i pocijepao mi pred očima podnesak koji sam poslala. Rekao mi je da ako nisam u stanju da uradim predmet, da to i napišem u izjavi, a Pindžo me izvrijeđao da ne znam da radim. Međutim, šta god da uradim, nije bilo dobro”, kaže ona i dodaje da je više puta morala da otvori bolovanje zbog stresa na radnom mjestu.
Priča da je po povratku zatekla sve svoje predmete, koji ni nakon dva i po mjeseca nisu bili otpremljeni, a da joj je sekretar rekla da je trebala nazvati nekoga od kolega da joj to riješe.
“Nakon povratka sa prvog bolovanja ministar Vedran Škobić pozvao me u svoj ured. Rekao je da želi relaksirati događaje iz juna, da je zadovoljan mojim radom, da se ne brinem i da mi stoji na raspolaganju. Zamolila sam ga da me, zbog narušenih odnosa s Harunom Pindžom premjesti na drugo raspoloživo radno mjesto. Odgovorio je da za tim nema potrebe i onda se sve nastavilo po istom obrascu ili još gore”, objasnila je.
Kako nije došlo do relaksiranja odnosa, tvrdi da je opet morala doktoru i na bolovanje, a njene molbe da je premjeste na drugo radno mjesto, ministar Škobić je opet odbio.
“Početkom septembra ove godine, na prijedlog Haruna Pindže ocijenjena sam ocjenom “ne zadovoljava”, koju je ministar potvrdio. Prema mojim saznanjima, jedina sam u ministarstvu ocijenjena tom ocjenom. Smatram da je ocjena nastavak opisanog postupanja. Na rješenje sam uložila žalbu”, kaže ona i dodaje da je opet tražila premještaj, ali da ovog puta nije ni dobila odgovor. Naprotiv, tvrdi da je izbačena iz kancelarije sekretara ministarstva, kada je došla da se informiše u vezi svog zahtjeva. Zbog akutnog stresa, ona se od 14. septembra nalazi ponovo na bolovanju.
Škobić i ministarstvo bez odgovora
O svim iznesenim tvrdnjama pokušali smo da saznamo više od Federalnog ministarstva pravde, ali i ministra Škobića lično. Nakon što smo preko sedmice čekali na njihov odgovor, koji nije stigao kao ni potvrda da su zaprimili upit, neposredno prije objave pozvali smo i ministra Škobića na mobilni da pokušamo dobiti makar izjavu. Međutim, on nije bio raspoložen za razgovor.
“Ne mogu sada da razgovaram sa vama, subota je i igram fudbal sa svojim djetetom”, rekao je Škobić.
Potvrda da su dobili upit stigla je iz APIK-a, ali ne i odgovori, pa ćemo ih objaviti kada ih pošalju. Prema informacijama Radnice A i odgovoru APIK-a koji je ona dobila, njena prijava poslata je u Federalno ministarstvo pravde 2025. godine, ali do 8. oktobra 2026. nije stigla informacija o postupanju. Njenu žalbu Ombudsman BiH je zaprimio 13. oktobra 2026. i 20. oktobra zatražio izjašnjenje ovog ministarstva, dok je žalba radnice B podnesena 24. septembra 2026. godine.
Iz ove institucije su nam odgovorili na upit o žalbama zaposlenih u Federalnom ministarstvu pravde i potvrdili da je radnica A podnijela dvije prijave, radnica B jednu.
Ombudsman u radu
“Predmeti se nalaze u radu kod postupajućih pravnika. Izneseno činjenično stanje iz navoda podnositeljica žalbi, dostavljenu relevantnu dokumentaciju, izjašnjenja strana u postupku, Ombudsmani Bosne i Hercegovine cijene u svjetlu domaćeg relevantnog zakonodavstva, kao i međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji se primjenjuju u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Ukoliko utvrde eventualna kršenja ljudskih prava Ombudsmani će postupiti u skladu sa svojim nadležnostima u cilju njihovog otklanjanja”, navode iz ove institucije.
Podsjećaju da oni svoje odluke donose nakon sprovedenog postupka utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih za konkretno pitanje povrede ljudskih prava, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
“Uzimajući u obzir navedeno i činjenicu da je istraga u toku, trenutno nismo u mogućnosti dati više informacija o predmetnim slučajevima”, kažu u ovoj instituciji.
