Najmanje 14 vlasnika malih biznisa koji su konkurisali za dodjelu bespovratnih sredstava za početnike (start-up) u okviru projekta “EU4Agri-Recovery” UNDP-a, tvrde da su nakon godinu dana pisanja projekata, evaluacija, edukacija i aplikacija, ostali bez pomoći za realizaciju svojih ideja i to zbog nepoznatog sistema bodovanja koji je favorizovao firme koje rade i po deset godina, a njih redom eliminisao
Vlasnici biznisa tvrde da su izmanipulisani i prevareni, da su uložili mnogo vremena i energije radeći na svojim idejama, a da su sredstva kasnije dodijeljena firmama koje godinama unazad postoje na tržištu, pa čak i dobijaju nagrade za svoje proizvode. Pričaju da su se prijavili na javni poziv raspisan 2022. godine u decembru, a da su do kraja 2023. godine radili na biznis planovima, išli na edukacije i ispunjavali brojne uslove, da bi na kraju bili eliminisani zbog bodovanja koje uopšte nije navedeno u javnom pozivu, a što je bila zakonska obaveza već prilikom njegovog raspisivanja.
Kada su postali svjesni da nešto nije u redu, već je bilo prekasno i sredstva su podijeljena, a javni poziv zatvoren. Od tada do danas, tvrde, pokušavaju saznati zašto su eliminisani i na osnovu kojih kriterijuma. Tvrde da iza svega stoje domaći predstavnici UNDP-ja koji zloupotrebljavaju položaj i “riktaju” javne pozive prema nekim svojim ličnim kriterijumima.
Mlada poljoprivrednica iz Brčkog Biljana Savić, za ovaj projekat je aplicirala sa idejom da se bavi proizvodnjom heljdinog brašna. Priča da je prošla prvi krug aplikacije za projekat, nakon čega je imala terensku posjetu kontrolu i dobila savjete šta treba dalje da uradi. Kaže da su uslovi koje su predstavnici UNDP-a u kontroli postavljali bili takvi da se pripremi sve za otvaranje i registraciju firme, što je ona i učinila. Prošla je i dvodnevnu edukaciju u Sarajevu na osnovu koje je trebalo da popuni aplikaciju za biznis plan. Nakon toga, završila je na rezervnoj listi i bez objašnjanja kako je ostvarila 122 boda i na osnovu kojih kriterijuma, jer oni nigdje nisu navedeni.
“Svi koji su učestvovali su prevareni. Ovaj projekat je bio namješten. Ne postoje bodovi i jasno definisani kriterijumi za ocjenu uspješnosti ideje. Nakon što smo poslali biznis planove, mi smo ocijenjeni, ali nigdje nije napisano za šta se koliko dodjeljuje. Na primjer, da se dodjeljuje do 10 bodova za inovaciju, pet za ekologiju. Toga nema. Kada su izašli rezultati, postalo nam je jasno da su projekat dobile firme”, objašnjava Savić.
Stiglo 258 prijava, sredstva dobilo 16 korisnika
Prema raspisanom javnom pozivu, projekat EU4Agri-Recovery raspisan je je 19. decembra 2022. godine za program tehničke podrške i dodjele bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške start-up preduzećima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Stiglo je 258 prijava, a prvi krug je prošlo njih 135, koje su zatim bodovane prema kvalitativnim kriterijima.
U definisanju cilja projekta navedeno je da je to pružanje podrške mladim osobama koje posjeduju kvalitetne poslovne vještine da pokrenu sopstvene kompanije, te steknu dodatno znanje i vještine kako bi se uticalo na dugoročnu održivost i uspjeh njihovog poslovanja, da se unaprijedi i promoviše preduzetništvo i preduzetnički duh u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, te poboljša socioekonomska situacija kroz registraciju novih preduzeća i stvaranje novih radnih mjesta, sa naglaskom na žene, mlade i ostale ranjive grupe.
Na stranici EU4Agri navodi se da su za terensku posjetu određena 66 start-upa, kada su i isključena dva iz daljeg procesa. Potom je objavljena preliminarna lista od 64 prijave odabrane za učešće u programu tehničke podrške, te za potencijalno finansiranje. Četvoro aplikanata tada je uložilo žalbu i lista je povećana na 68 kandidata za finansiranje. Zatim su neki odustali, a njih 37 je prešlo bodovni prag (za koji kandidati tvrde da ne znaju kako se uopšte ocjenjuje) od minimalno 120 bodova za potencijalnu finansijsku podršku. Projekat od milion maraka tako je raspoređen na finalinu listu od 16 korisnika.
Savić kaže da je dan nakon objavljivanja pobjednika zatražila bodovnu listu, ali da odgovor nije dobila. S obzirom na to da ima iskustva i znanja u oblasti pisanja projekata, pročešljala je javni poziv i tek onda vidjela da on ima brojne propuste, zbog čega sumnja u namještanje. Nakon toga shvatila je da i brojni drugi kandidati nisu prošli iz istih razloga i do sada se njihov broj popeo na 14. Sjetila se da je na edukaciji pitala smije li već tada registrovati firmu i da su joj rekli da ne smije.
“Sredstva su dobili ljudi koji su već imali registrovane firme. Sve i jedna ta vinarija dobija svake godine neku nagradu. Dakle, neki su imali neku informaciju šta treba da rade da bi dobili sredstva. Mi ostali smo ispali glupi. Projekat su mahom dobile vinarije koje postoje duže vrijeme, ali i neka sirana koja je još 2015. godine dobijala nagrade. Kako je to start-up”, pita Savić.
Kaže da je sve zapelo sa našim ljudima pri UNDP-u i tvrdi da su sa njima mnogi imali brojne probleme.
Neobični uslovi i nejasni kriterijumi
Veterinar i poljoprivrednik Drako Demonjić iz Bijeljine kaže da se prijavio za projekat za start-up kao fizičko lice i da je njegove ideja bila proizvodnja sto odsto voćnih sokova, ali da mu je sve izašlo na nos kada je vidio da je potrebno da se u biznis planu daju projekcije proizvodnje za pet godina unaprijed.
“Meni je već na početku postalo jasno da tu nisu čista posla. Po meni je iluzorno i smiješno od početnika u biznisu tražiti da pravi projekcije za pet godina unaprijed, kao da se tu radi o uhodanim biznisima koji su već postavili svoje proizvode na tržište. Zakomplikovali su proces i povukli na edukaciju i pisanje projekata stotine ljudi da bi dali sredstva za 16 biznisa koji su već razrađeni”, kaže Demonjić.
Sličnu priču ima i Mario Perić, agronom iz Obudovca kod Šamca koji je u ovom selu pokrenuo proizvodnju uljarica i prošao sve isto što se dogodili i ostali otpisani kandidati. Rekli su mu da će morati da osnuje firmu, ali niko nije ni spomenuo da već mora biti registrovan, odnosno da će projekat namijenjen start-up biznisima, odnosno onima koji imaju samo ideju i početak, biti preusmjeren onima kojima pomoć nije potrebna.
“Očekivao sam da ćemo na kraju barem dobiti neko objašnjenje za situaciju u kojoj smo se našli. Ništa nije jasno kako je sprovedeno bodovanje, kako su formirane liste, a onda su nas potpuno ignorisali. Dobili smo pismene odgovore da nismo prošli, iz kojih smo jedva zaključili da nismo dobili sredstva”, kaže Perić.
U odgovorima koje nam je poslao stalni predstavnik UNDP-a Renaud Meyer, navodi se da je “na osnovu raspoloživog finansiranja projekta, 16 najbolje rangiranih aplikanata dobilo sredstva za svoje poslovne ideje, dok je preostali 21 aplikant ispod praga uključen na listu rezervnih sredstava”. Napominje da program tehničke podrške nije garantovao finansijsku podršku i da to treba imati na umu.
UNDP: Sve u skladu sa procedurama
“Sve sprovedene evaluacije bile su u skladu sa procedurama UNDP-a i objavljenim smjernicama za javni poziv. Smjernice javnog poziva takođe je pregledala i odobrila Evropska delegacija u BiH, dok su komisije za evaluaciju uključivale tehničko osoblje UNDP-a i partnerskih institucija kao što su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Kancelarija za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede RS, kao i ono u FBiH i Ureda za poljoprivredu Brčko distrikta BiH. Različite faze procesa evaluacije su nezavisno sprovodile odvojene komisije kako bi se osigurala nepristrasnost i održao integritet cjelokupnog procesa”, tvrdi Meyer.
Kaže da je nakon zvaničnog zatvaranja projekta UNDP-u je podneseno nekoliko žalbi, da je izvršena interna revizija koja je potvrdila da su svi procesi u skladu sa procedurama UNDP-a i smjernicama za javni poziv. Aplikantima koji su se obraćali na svoje pritužbe dostavljeni su pisani odgovori, sa detaljnim objašnjenjima rezultata procesa evaluacije, tvrdi Meyer.
“Nadam se da će oni koji su izrazili zabrinutost u pogledu transparentnosti priznati da je proces bio i pravedan i efektivan, što je u konačnici doprinijelo živahnijem i konkurentnijem poslovnom okruženju u BiH”, rekao je Meyer.
Pitanja smo poslali i voditelju Sektora za održivi rast u UNDP-u u BiH Ismaru Ćeramidi kojeg smo, nakon što na njih nije odgovorio, pokušali dobiti i telefonskim putem. Odgovorio je na poruku i uputio nas na Meyerov email.
“UNDP je poslao odgovor. Mislim da imate netačne podatke o mojoj uključenosti ali to je već standardna priča tih koji daju netačne informacije. U svakom slučaju možete kontaktirati UNDP ako vam još nešto bude trebalo pa će odgovoriti”, napisao je Ćeramida.
Nezadovoljni preduzetnici zbog svojih poblema angaživali su i advokata, Miloša Simića iz Brčkog koji kaže da ni javni poziv nije bio u skladu sa zakonom.
“Osnovni kriterijumi u javnom pozivu nisu dobro definisani i to se kod nas često dešava. Drugi problem je što se ti kriterijumi tokom javnog poziva i dostavljanja dokumentacije promijenili u odnosu na početne. Treći problem je što postupak sačivanja aplikacije, postupak treninga i ostalog za šta su ljudi učestvovali trajao samo dva dana umjesto dvije sedmice kako je bilo predviđeno. Četvrta je ta da se nije znalo koliko će po projektu biti dodijeljeno novca u ukupnom ni po pojedinom projektu. Nisu bile postavljene granice ni okolnosti, pa ljudi nisu ni znali koliko novca mogu da dobiju. Takođe, dužina trajanja javnog poziva bila je trajnija u svim fazama postupka”, kaže Simić.
Objašnjava da se ne zna kako su bodovani niti koji su bili njijhovi nedostaci koji su ih eliminisali i gdje nisu zadovoljili jer im nije dostavljena bodovna lista.
“Oni su se mnogo puta obraćali i tražili odgovore na pitanja, ali nisu dobili razumno obrazloženje, pa su sada odlučili da se više angažuju, pa čak i razmišljaju o tužbi, ali to će se desiti tek ako zaista ne uspiju da dobiju odgovore”, kaže Simić.
Delegacija EU u BiH: Pažljivo pratimo
U odgovoru koje smo dobili od Delegacije EU u BiH saznajemo da su upoznati sa situacijom koja se tiče nedostataka tokom projekta po pitanju transparentnosti.
“Delegacija EU u Bosni i Hercegovini upoznata je sa zabrinutostima poljoprivrednika povodom uočenih nedostataka tokom projekta po pitanju transparentnosti. O ovim pitanjima se razgovaralo sa UNDP-om kao i sa podnosiocima pritužbi. UNDP-u smo prenijeli naša očekivanja da će se zabrinutosti koje su iznesene rješavati na odgovarajući način, kao i da ćemo pažljivo pratiti razvoj događaja. Projekat je još uvijek u toku, uz planirano provođenje procjene njegove efikasnosti i uticaja u cilju usmjeravanja buduće podrške u sektoru. Kao najveći pružalac finansijske pomoći u zemlji i strateški partner, EU ostaje posvećena transparentnosti, odgovornosti i uspjehu svih inicijativa koje finansiramo u BiH. Kao implementator, UNDP upravlja i kontroliše projektna sredstva i odgovoran je za osiguranje poštivanja zahtjeva transparentnosti, kao i za direktnu komunikaciju sa korisnicima projekta”, rekli su nam u Delegaciji EU u BiH.
