Bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, kaže da je u ovom trenutku skoro nemoguće predvidjeti epilog rata u Ukrajini, te da li će sukob između Moskve i Kijeva preći granice i proširiti se na Evropu, možda čak i svijet.
„Ništa još ne možemo isključiti, što se tiče mogućih daljih scenarija širenja rusko-ukrajinskog rata na evropske, pa čak i na one najšire prostore. Ovo je rat jedne nuklearne i vojne velesile protiv velike ukrajinske države, čak šest puta veće od Srbije. Kao što možemo da svjedočimo, rat još nije poprimio te karakteristike i nadajmo se da neće“, kaže Đukić za Moju Hercegovinu.
On, između ostalog, ističe da je uvjeren da ni sami akteri ratnog sukoba ne znaju kako će se sve završiti, posebno jer se radi o sukobu, kako kaže, između dvije bratske države.
„Danas teško da neko zna odgovor kada će se rat završiti ni kako će se završiti. Odgovor, duboko vjerujem, ne znaju ni oni koji komanduju ovim ratom jer se po njegovom toku vidi da je u punom zamahu i da mu se ne vidi kraj. Rekao bih i po otporu ukrajinskog naroda, koji se ne miri sa prisustvom okupatora na svojoj zemlji, iako on dolazi iz susjedne bratske države, velike svjetske vojne sile. Ne vidi se ni pobjednik, iako znamo da je Rusija računala da će invaziju završiti za par dana, maltene, dočekana cvijećem. Pobjednik može biti samo jedan, isto kao i poraženi. Najveći gubitnik je onaj ko je započeo rat. Tako je uvijek bilo, a tako je i u ovom slučaju“, smatra Đukić.
On dodaje i da je posebna tragedija to što se u posljednjih 30 godina u Evropi vodi još jedan rat među slovenskim narodima.
„Ovog puta imamo rat između dva najveća slovenska naroda, Rusa i Ukrajinaca. To jasno govori o stepenu nerazumjevanja i nesposobnosti politike i elite dva naroda da rješava stvari mirnim putem, riječima, već pribjegavaju puškama i topovima. Zbog odsustva političke vizije i povjerenja između vodećih ljudi bojišta su širom Ukrajine, sa ko zna još koliko poginulih i djece koja nisu ni zakoračila u život. Nema i ne može biti nikakvog opravdanja za ovaj rat“, kaže Đukić.
Na pitanje da li je rat mogao da bude izbjegnut da je Ukrajina izabrala vojnu neutralnost, budući da su mjesecima prije izbijanja sukoba mnogi upozoravali da je ruska intervencija neizbježna ukoliko Kijev ne odustane od puta ka NATO, Đukić odgovara da su i Moskva i međunarodna zajednica morali da pokažu više razumijevanja prema stanju u Ukrajini.
„Pitanje članstva Ukrajine u NATO nije bilo pitanje ni dana ni godine, nego možda godina i godina unaprijed, sve dok se ne riješe nemali problemi te zemlje. Podsjećam da je Ukrajina imala dva teška slučaja. Prvo, Krim je otišao Rusiji, ali je i Ukrajina zbog toga otišla od Rusije. Drugo, trećina Donjecke i trećina Luganske oblasti oružanim putem su se otcijepile od Ukrajine i proglasile nezavisnim republikama. Ukrajina je, po obrascu Gruzije, još gore prošla u momentu slabosti ukrajinske države 2014. godine, u vrijeme takozvanog državnog udara. Tada su u Ukrajini na površinu isplivale najgore političke snage, koje su počele obračun sa Rusima i ruskim jezikom širom područja gdje žive Rusi. Međutim, zar nema svaka zemlja trenutke svoje slabosti, poput Ukrajine te 2014. godine“, kaže naš sagovornik.
On potom podsjeća na slučaj Albanije iz druge polovine devedesetih godina.
„Tada je jednostavno nestalo države i prijetila je opasnost da je zaista potpuno nestane i da se pretvori u neke male, međusobno zaraćene enklave. Međunarodna zajednica je spriječila takav scenario, a Albanija nije pretrpila nikakve sankcije i gubitak teritorija od strane svojih susjeda. Ukrajina nije naišla na takvo razumevanje ni Rusije, ni šire međunarodne zajednice“, kaže Đukić za naš portal.
Što se tiče zapadnih sankcija, odnosno pitanja može li i koliko dugo Moskva da izdrži nezapamćenu međunarodnu izolaciju, Đukić smatra da će sankcije sigurno dovesti do teških ekonomskih posljedica po Rusiju.
“Ako ih izdrži, a mora očuvati državu, biće to odbacivanje Rusije od ostatka svijeta i njeno vraćanje mnogo decenija unazad, a njen razvoj biće zaustavljen. Rusija raspolaže sa 636 milijardi dolara deviznih rezervi. Međutim, zbog sankcija može da raspolaže samo sa 160 do 200 milijardi dolara, i to većinom u zlatu. Zapadne kompanije masovno napuštaju Rusiju i povlače svoj kapital iz ruskih kompanija. Samo ‘Britiš petroleum’, kao akcionar najveće ruske naftne kompanije ‘Rosnjefta’, izlazi i sa svojih 19,5 odsto učešća u akcijama povlači 25 milijardi dolara kapitala. Tako postupaju sve zapadne kompanije u Rusiji, praktično u svim granama privrede. Pad proizvodnje za drugi kvartal očekuje se da iznosi 20 procenata. Svi ruski oligarsi su lično sankcionisani, kao i sva njihova imovina na Zapadu. Po prvi put je pod sankcijama i šef ruske države i ministar inostranih poslova, što za jednog ministra tog profila, koliko je meni poznato, nije zabilježeno. Zapad je takođe obećao da na ovim sankcijama neće stati. Ono što posebno brine jeste brzina kojom se uvode sankcije, a one se ni slučajno neće brzo povući. Da ovog momenta nastupi mir u Ukrajini, biće potrebne decenije da sve sankcije ukinu“, smatra Đukić.
