Šarović: Oko 300 miliona KM dati privredi, a ne vladama entiteta

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da bi 200 do 300 miliona KM deviznih rezervi Centralne banke BiH trebalo obezbijediti privredi i da trećina tih sredstava mora da dođe u Republiku Srpsku.

Mirko Šarović (FOTO: Fena)
Mirko Šarović (FOTO: Fena)

– Nisam baš raspoložen da ova sredstva koriste aktuelne vlade entiteta. Pokušaćemo da u dogovoru sa poslodavcima nađemo neka druga rješenja, rekao je Šarović novinarima u Sarajevu nakon zajedničke sjednice Predstavničkog i Doma naroda parlamenta BiH.

On je naveo da će se tek vidjeti koji će modalitet biti iskorišten, da ima otpora za tako nešto, ali da misli da će se pronaći način i da će o tome biti postignut dogovor.

Šarović je rekao da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić vodi razgovore sa Centralnom bankom o investicionom fondu BiH, ali da se to pitanje još nije našlo na sjednici Savjeta ministara BiH.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je ranije da bi formiranje investicionog fonda na nivou BiH bilo nezakonito i neustavno, te da će na određeni način predstavljati neovlašteni prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH.

Šarović je rekao je da je BiH u pregovorima sa ruskom stranom i da je maksimalno angažovana na izvozu proizvoda animalnog porijekla u Rusiju.

– U fazi smo ispitivanja i nekih proceduralnih pitanja. Da bismo mogli da izvozimo proizvode animalnog porijekla u Rusiju neophodno je da nadležno rusko tijelo, nadležna inspekcija dođe i primi objekte za izvoz u BiH, kako za meso, gdje postoji veliki interes, posebno iz Republike Srpske, tako i za mlijeko, izjavio je Šarović novinarima.

Prema njegovim riječima, postoje obećanje da bi do kraja godine inspekcija ruskog nadležnog tijela mogla da dođe u BiH i provjeri ispunjenost uslova prema standardima Rusije.

– Ukoliko se to desi, mogli bismo da očekujemo da više proizvoda animalnog porijekla, uključujući mlijeko i mliječne proizvode može da se izvozi u Rusiju, i to kopnenim putem s obzirom na to da sada nisu potrebne bilo kakve dozvole za provoz ovih proizvoda kroz zemlje EU, u ovom slučaju Rumuniju i Bugarsku, pojasnio je Šarović.

Kad je riječ o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU, Šarović je naveo da su, od četiri mljekare iz BiH koje su ispunile uslove za to, dvije već počele da izvoze.

– Prva je na tržište Hrvatske, Slovenije i nekih drugih zemalja EU izašla Mljekara Livno sa livanjskim sirom i nekim svojim drugim proizvodima i njeni kontingenti u kontinuitetu idu svih proteklih sedmica, istakao je Šarović.

On je saopštio da se za izvoz u Hrvatsku, Sloveniju i neke druge zemlje EU sprema bihaćka mljekara “Megle” koja prvi kontingent sa potpuno novom modifikovanom ambalažom priprema za 12. novembar.

Prema njegovim riječima, ostale mljekare su u fazi osvajanja tržišta, od kojih dvije čekaju sertifikaciju, odnosno dobijanje evropskog izvoznog broja, a to su “Puđa” iz Livna i “Pađeni” iz Bileće.

– Inspekcija Kancelarije za veterinarstvo BiH bila je prije 15-20 dana u ovoj mljekari i uočeni su određeni nedostaci. Kompanija otklanja te nedostatke i uvjeren sam da će i oni za nekoliko sedmica biti spremni za izvoz na tržište EU, naglasio je Šarović.

On je istakao da nije lako zauzeti ponovo neka stara tržišta kao što su tržišta Hrvatske i Slovenije, ali i da se produkcija u BiH smanjila.

– U Hrvatsku smo prije izvozili gotovo 40 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda. To sada ni izdaleka nije taj nivo. Bili bismo zadovoljni ukoliko bi mljekare iz BiH u prvoj fazi, u 2016. godini mogle da izvoze desetak miliona litara, naveo je Šarović. On je rekao da je smanjen i uvoz mlijeka u BiH.

– Uvozili smo prije tri godine iz susjednih zemalja više od 30 miliona litara, a sada uvozimo samo desetak miliona, pojasnio je Šarović.

Autor