Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. On je rekao da je i Republika Srpska spremna i zainteresovana za učešće u ovim aktivnostima i time je, kako smatraju sagovornici MojeHercegovine, ozvaničio početak radova na iskopavanju litijuma u Srpskoj.
Dodik je podsjetio da su dosadašnja istraživanja pokazala da Srpska obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta i da je njihovo iskopavanje velika razvojna šansa i mogućnost za dalji razvoj Republike Srpske.
„Srpska će nastaviti da radi na istraživanju ovih ruda, jer je riječ o sirovinama ogromne vrijednosti koje će značiti dalji napredak i razvoj Republike Srpske. Srpska je spremna da ide istim putem kao i Srbija i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u Srpskoj“, naglasio je Dodik.
Među lokalnim zajednicama koje je Dodik spomenuo kao perspektivne za eksploataciju različitih ruda i minerala je Teslić. Predsjednik OO SDS-a u Tesliću i poslanik ove stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Kasapović kaže da su Dodikove najave suprotne stavu teslićkog SNSD-a.
„Predstavnici teslićkog SNSD-a su u više navrata isticali da na području ove opštine ne postoji namjera niti jednog investitora za otvaranjem bilo kakvih rudnika. Više je nego jasno da lokalni SNSD u Tesliću obmanjuje narod kako bi se dočepali ne samo lokalnog budžeta i budžeta lokalnih javnih ustanova, već da razgrabe i prirodna bogatstva opštine Teslić i da unište životnu sredinu, ne mareći za zdravlje Teslićana“, rekao je Kasapović.
Naš sagovornik ističe da je SDS izričito protiv toksičnog rudarenja ne samo na području opštine Teslić, već širom Republike Srpske, jer od toga korist imaju samo pojedinci, a narod samo štetu po zdravlje i životnu sredinu. Kao što je sam Dodik spomenuo – u Blatnici su ležišta magnezita, ogranak žile litijuma sa Ozrena je u cijelom čečavskom kraju, boksit i zeolit kod Šnjegotine…
„Ako je po sadašnjim pravilnicima koncesiona taksa na tonu lignita 2,6 KM, pojedincima iz SNSD-a se više isplati da kopaju ugalj nego da sijeku i kradu šumu, prvoklasnu hrastovinu kao što su do sada potpuno nekažnjeno radili širom opštine Teslić, a to je poznato svim Teslićanima o kojim se pojedincima radi. Ne mare oni za životnu sredinu, kao što nisu marili kada su izvršili ekocid nad teslićkim šumama, ne mare za zdravlje stanovnika Teslića, već samo kako da se što više obogate“, naglasio je Kasapović.
Kasapovića je za klevetu i povredu ugleda tužio odbornik SNSD-a u SO Teslić i vlasnik kompanije „Drvo export“ Srđan Klječanin Rufi uz tvrdnju da nema namjeru da otvara rudnike u Tesliću, jer za to nije podnio zahtjev on ili neki drugi investitor.
„Međutim, i u Prijedoru, u Bistrici, Rufi je prvo počeo da kopa ugalj, pa je onda podnosio zahtjeve i tražio saglasnost. Takođe, Rufi je u Brezovim Danima već ispitivao tamošnje rezerve uglja i mogućnost njegove eksploatacije, dok je cijela opština Teslić još iz prošlosti poznata po velikim rezervama lignita“, istakao je Kasapović.
Prvi čovjek Pokreta za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako je Dodik najavio iskopavanje litijuma samo par dana nakon što su ambasadori vodećih zapadnih zemalja naglasili kako se treba kopati litijum.
„Treba se zagađivati Srbija, Republika Srpska i cijela BiH kako bi oni imali zelenu energiju. Sada je svima jasno zašto Dodik decenijama vlada i ima podršku stranaca koji mu tolerišu kriminal, korupciju i krađu. Njima je potrebna ucijenjena marioneta kako bi nas rasprodala, uništila, pretvorila u koloniju i radila u njihovom, a ne interesu svog naroda“, kazao je Vukanović.
Poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini RS Tanja Vukomanović pita da li ćemo posljedice patriotizma osjetiti tako što ćemo postati rudnik litijuma i odlagalište radioaktivnog otpada.
„Ako vlast u Republici Srpskoj nije zaštitila stanovništvo i prirodna bogatstva kada je bilo sve u njenim rukama, kao u slučaju Lopara i Ozrena, kako da očekujemo da će uraditi sve sada kada se ne pita samo njih? Podsjećam da je Narodna skupština Srpske usvojila i izmjene Zakona o geološkim istraživanjima“, rekla je naša sagovornica.
Litijum jeste, dodaje ona, bijelo zlato, ali je ujedno i ekološka bomba. Ona smatra da je više nego očigledno za koga će litijum biti bijelo zlato, a za koga ekološka bomba.
„Ovakvog rudnika nema u okruženju. Nemamo garanciju da neće biti posljedica. Postoji i lokalni otpor. Kopanje bi vršila privatna firma. Ni građani, ni Republika Srpska od toga neće imati ništa, jer su koncesione naknade mizerne. Rudnici litijuma u svijetu ostavili su velike ekološke posljedice, čak su vođeni i građanski ratovi. Rudnici postoje u Australiji, Čileu, Kini, ali se često obrada vrši u pustinjama, što dalje od stanovništva“, rekla je Vukomanovićeva.
Ona postavlja i pitanje koliko se građani mogu osloniti na inspekciju i organe koji bi trebalo da budu na njihovoj strani ako nešto krene po zlu.
„Da li je istina da su čak kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja bunara? Šteta je nastala čak i pri istraživanju, šta bi tek bilo kasnije“, kaže Vukomanovićeva.
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je na 10. redovnoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske i to sa značajnim izmjenama u odnosu na Nacrt zakona koji je ranije izazvao interes šire javnosti. Prijedlog zakona usvojen je bez amandmana koji je uputio Centar za životnu sredinu zajedno sa Transparency International u Bosni i Hercegovini. Amandmane je podržala i Kuća ljudskih prava Banja Luka.
Uprkos zahtjevu ovih organizacija, Zakonodavni odbor nije glasao o predloženim amandmanima, dok Odbor za zaštitu životne sredine nije ni razmatrao Prijedlog zakona, što je bio uslov za njihovo dalje upućivanje.
Međutim, na samoj sjednici Narodne skupštine, amandmani su ipak bili predloženi od strane poslanika koji su prepoznali problematiku i negativan trend izmjena ovog zakona. U konačnom glasanju o pojedinačnim amandmanima nije bilo dovoljno podrške za njihovo prihvatanje.
