Nakon što je zasjedao jučer, 7. kongres Stranke demokratske akcije, ne prestaje izazivati oštre političke reakcije – i u Federaciji i u Republici Srpskoj.
Međutim, reakcije nisu izostale ni iz zvaničnog Beograda. U širokoj lepezi kritika na račun Programske deklaracije i Rezolucije, ponajviše je sporna željena slika i vizija Bosne i Hercegovine u budućnosti, u očima ove stranke.
Primarni i dugoročni cilj SDA, kako je navedeno u programskoj deklaraciji usvajanje je ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definisana kao demokratska, regionalizovana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: Državni, regionalni i lokalni sa glavim gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.
Više detalja navedeno je u rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu gdje se građanin kao pojedinac stavlja u središte novog ustava prema kojem državni nivo zadržava dvodomni parlament s Predstavničkim domom, kao domom građana i Domom naroda, u kojem se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.
Prema istoj rezoluciji Izvršnu vlast činili bi predsjednik države i Vlada Republike Bosne i Hercegovine. Sudsku vlast bi činili redovni sudovi s Vrhovnim sudom Republike Bosne i Hercegovine. Regionalni nivo vlasti činilo bi pet ili više multietničkih regija, lokalni nivo opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini.
U programskoj deklaraciji posebno je navedena i afirmacija bosanskohercegovačkog identiteta kao zajedničke odrednice svih građana Bosne i Hercegovine koja nije negiranje etničke pripadnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, već razvijanje osjećaja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini.
I opozicija i vlast u Republici Srpskoj, usvojene dokumente SDA ocjenila je je antidejtonskim djelovanjem koje će dovesti do radikalizcije i destabilizacije odnosa u BiH.
Oglasili su se i u HNS-u poručivši kako je programska deklaracija SDA dokaz organizovanog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima, odnosno da je BiH jedino moguća kao državna zajednica tri potpuno ravnopravna konstitutivna naroda. Inače, gošća sedmog kongresa SDA bila je i Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a koja se kratko obratila skupu govoreći o dobrim odnosima dvije stranke. Njen stranački šef Dragan Čović juče je, takođe, komentarisao dokumente.
Svoj sud o deklaraciji SDA Srbija će kako kaže predsjednik Aleksandar Vučić tek dati uz ocjenu kako bi svaka vrsta igre oko rušenja dejtonskih principa značila velike probleme.
Komentarišući reakcije koje su pojavile i prije kongresa stranke, predsjednik SDA poručio je kako se radi o viziji, željama SDA koje se ne mogu provesti bez pristanka predstavnika svih naroda i građana u BiH. Međutim, podsjetio je na mišljenje EU i reforme Ustava koje će biti neminovne na evrospkom putu BiH.
Ipak, bilo je pojedinica i u SDA koji su deklaraciju nazvali radikalnom. Jer ko će je u konačnici sprovesti.
Opozicione stranke u Federaciji uglavnom su složne u ocjeni kako bi SDA teško sprovela ono što je usvojeno, jer ni unutar svoje stranke za to nema kapaciteta. Pa tako predsjednik Naše stranke na svom Twitter nalogu piše kako najgore što se ideji za evropsku, građansku, državu ravnopravnih građana i naroda može dogoditi je da je SDA promoviše. Željko Komšić poručuje da nema građanske države sve dok u BiH dominiraju etničke politike.
Na kongresu SDA potvrđeno i kako će se otvoriti ostalim narodima i građanima BiH, no među potredsjednicima ni ovaj put nema Srba i Hrvata , nema ih u Nadzornom, ni etičkom odboru, dok glasovi za glavni odbor još nisu prebrojani.
Koliko je na ovakav zaokret uticala i nedavna izjava Matthewa Palmera, posebnog američkog izaslanika, kako je američka vizija Zapadnog Balkana da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe, tek ćemo saznati, no ovo nije ni prva a neće biti posljednja deklaracija, a ni rezolucija koja izaziva polemike.
I pokazuje zbog čega su tri vladajuće političke stranke prije svega interesna koalicija. Radi podsjećanja, na posljednjem kongresu SNSD-a usvojena je Deklaracija o samostalnoj RS, zahtjevu za vraćanje nadležnosti koje su oduzete. Početkom godine imali smo još jednu deklaraciju koja je izazavala polemike, ovaj put HNS-a koja govori o federalizaciji i priznaje UZP.
I sada dijametralni stavovi SDA koja poziva na građansko uređenje države kroz RBiH.
Izvor: N1