Početna  /  Osobe sa invaliditetom u fokusu Foruma protiv diskriminacije – Medijsko izvještavanje o diksriminaciji put do (ne)uspjeha
Teme i komentari

Osobe sa invaliditetom u fokusu Foruma protiv diskriminacije – Medijsko izvještavanje o diksriminaciji put do (ne)uspjeha

Juče je u Trebinju, u organizaciji OSCE održan Forum protiv diskriminacije, a kako je dan ranije, 3.12. obilježen Međunarodni dan osoba  sa invaliditetom, u fokusu jučerašnjeg Foruma bila je diskriminacija osoba sa invaliditetotom. Misija OSCE-a u BiH pokrenula je kroz svoju Sekciju za ljudska prava ”Forum protiv diskriminacije” koji pokriva područje istočne Hercegovine. Od 2013. godine, otkad se Forum realizuje podršku pruža i institucija Ombudsmena za ljudska prava u BiH. Na jučerašnjem Forumu ukazano je, između ostalog, na važnost kvalitetnog i nepristrasnog medijskog izvještavanja o diskriminaciji a učesnicima je podijeljen i Kodeks o načinu predstavljanja osoba sa invaliditetom u medijima. Savjetnica Ombudsmana Amra Kazić predočila je učesnicima foruma načine borbe protiv diskriminacije te naglasila da se BiH institucije nerijetko ne drže zakona ni preporuka OSCE-a. Prezentaciju je održala Alma Mujanović, predsjednica Udruženja ”Znak za riječ”  i članica savjetodavne grupe mladih pri misiji OSCE koja je ukazala na problem nedostatka tumača znakovnog pisma, istakavši da je na području Bosne i Hercegovine sertigikovanih tumača tek 16, što je premalo na 70.000 gluvih i nagluvih osoba u BiH. O radu medija u svojoj prezentaciji govorio je Zlatan Musić, službenik za pitanje slobode medija i ljudskih prava pri misiji OSCE.

Način na koji brojni mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama te o diskriminaciji uopšte je nerijetko takav da nije ni od kakve pomoći, štaviše. Uređivačke politike mnogih medija uključuju cenzuru kada su u pitanju ”škakljive” teme ili teme koje otvoreno govore o brojnim sistemskim nepravilnostima i grubim kršenjima zakona. Kako je 3.12. obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, jučerašnji Forum je u fokus stavio ovu kategoriju te govorio o načinima pravilnog i nepravilnog medisjkog izvještavanja. Naglašeno je da je za bolje medisjko izvještavanje o osobama sa invaliditetom potrebno biti u stanju poistovjetiti se sa njima te priču pokušati graditi ”iz cipela” osoba sa invaliditetom. Naglašeno je da se u bosanskohercegovačkim medijima često sa predrasudom piše i o romskoj populaciji kao i o maloljetnicima. Čest slučaj je da se, kada je riječ o izvještavanju o osobama sa invaliditetom akcenat stavlja na njihov hendikep, što se ne bio trebalo raditi. Učesnicima je podijeljen Kodeks  o načinu predstavljanja osoba sa invaliditetom u medijima. Iako je u Bosni i Hercegovini donesen veliki broj zakona o brobi protiv diskriminacije i jednakosti, u praksi je situacija potpuno drugačija, pa u malom broju slučajeva diskriminacija i ugrožavanje ljudskih prava dobiju svoj sudski epilog. A u cilju borbe protiv diskriminacije neophodno je primjenjivati pravičnost kako bi se stiglo do jednakosti.

O problemima sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini govorila je Alama Mujanović, predsjednica Udruženja ”Znak za riječ” i članica savjetodavne grupe mladih pri misiji OSCE.

”Skrenula sam pažnju na probleme sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini uprkos konvenciji UN koja se uglavnom ne poštuje u našoj zemlji te sam pozvala javne medije i institucije da obrate pažnju na te problematike. osobe sa oštećenjem sluha se susreću svakodnevno sa problemom u komunikaciji uslijed čionjenice da im nisu obezbježeni tumači znakovnog jezika. Potrebno je da lokalne zajednice obezbijede sertifikovane tumače znakovnog jezika kao i to da sve medijske kuće imaju tumača kako bi osobe sa oštećenjem sluha mogle pratiti sadržaj.  Na području Bosne i Hercegovine postoji svega 16 sertifikovanih tumača znakovnog jezika, a broj osoba sa oštećenjem sluha na području Bosne i Hercegovine je 70.000 što je velika razlika.” – istakla je Mujanovićeva.

Zlatan Musić, službenik za pitanje slobode medija i ljudskih prava pri misiji OSCE govorio je o problemu nedostatka medijskog prostora ugroženih kategorija i stereotipnom izvještavanju. Takođe je naveo da veliki broj medijskih kuća nerijetko daje šturu informaciju zaobilazeću suštinu, kada je u pitanju diskriminacija, što obrazlaže prisustvom cenzure u velikom broju bosanskohercegovačkih medija.

”Danas na sastanku antidiskriminacionog Foruma cilj nam je da upoznamo predstavnike nevladinog sektora i medija o tome kako bolje izvještavati o pitanjima diskriminacije. Čuli smo od Udruženja ”Znak za riječ” da osobe sa oštećenjem sluha nisu u stanju da prate informativni program medija pogotovo na Javnim informativnim servisima koji bi svim građanima trebali davati svakodnevne informacije. Ovim putem pozivamo sve medije da u skladu sa mogućnostima prilagode svoj program osobama sa oštećenjem sluha a i da izvještavaju o pitanju diskriminacije na način na koji će se u fokus staviti ljudska prava, znači u fokus životne priče. Takođe je važno kontinuirano govoriti o problemima s kojima se susreću osobe koje žive na marginama našeg društva.” – rekao je Musić.

Milica Ijačić je govorila o pogrešnom pristupu temama vezanim za osobe sa invaliditetom u medijima gdje se često već u naslovu pravi greška i na neki način diskriminišu ljudi iz ove kategorije.

”Danas imamo priliku da govorimo o medijskom izvještavanju o diskriminaciji. Nažalost, osobe sa invaliditetom još uvijek nisu dovoljno prisutni u medijima tako da možemo samo istaći da je 3.12. u svim medijima ispraćen, a svi ostali dani u godini rijetko nude sadržaj koji govori o osobama sa invaliditetom. Ja ću naglasiti da naslovi u pojedinim medijima poput ”Iako je vezana za kolica…” ili ”Iako je slijep od rođenja…” nisu dobri i nije lijepo na taj način isticati nečiju fizičku karakteristiku, dakle isaticati invalidnost a pritom ne istaći kvalitete te osobe. Takođe, istaći ću i medijsku pojavu koja pokazuje da je lajk važniji od opšte društvene slike koju pravi o ljudima.” – rekla je Milica Ijačić.

Danas smo često svjedoci pristrasnosti pojedinih medijskih kuća, a takvo izvještavanje često donosi veliku štetu kompletnom društvu, a pogotovo kada dolazi od strane Javnih servisa. Stoga je važno istaći da društvo uz pomoć kvalitetnog medijskog izvještavanja može doživjeti ogroman napredak, pa mediji, ukoliko bi na taj način radili, su itekako važna karika na putu do uspjeha u borbi protiv diskriminacije, u jednakoj mjeri koliiko su pristrasni, cenzurisani i šturi izvještaji koćnica na tom putu.

Govoreći o izvještavanju o osobama sa invaliditetom važno je istaći značaj kodeksa koji ukazuje na pravilan način izvještavanja kao i pravilno oslovljavanje osoba sa invaliditetom.

NE                                 NEGO

Invalid, hendikepiran             Osoba sa invaliditetom

Gluv, nagluv, gluvonijem       Gluva osoba, nagluva osoba, osoba oštećenog sluha

Cerebralac                                 Osoba/lice sa cerebralnom paralizom

Mentalno retardiran               Osoba/lice sa intelektualnim teškoćama/poteškoćama

Specijalna škola                       Škola za specijalni odgoj i vaspitanje

Primjeri nepravilne i pravilne terminologije kada su u pitanju medijska izvještavanja o osobama sa invaliditetom.

Na jučerašnjem Forumu, pored fokusa u kojem su se našle osobe sa invaliditetom, govoreno je i o kategorijama koje su često diskriminisane u medijskom izvještavanju, a to su, u prvom redu pripadnici romske populacije, zatim maloljetnici i pripadnici LGB populacije. Borba sa diskriminacijom bi trebala biti borba svakog iole osvješćenog stanovnika i u njoj se mora istrajati. Ukoliko se istraje u toj borbi, Bosna i Hercegovina će napredovati u svakom segmentu, jer put u svjetliju budućnost nije moguć bez jasno definisanih i poštovanih građanskih prava i sloboda.

Igor Svrdlin

 

 

13 Shares
13 Shares
Copy link