Unazad tri mjeseca otvorio se veliki broj konkursa za direktore osnovnih škola u Republici Srpskoj, a naročito u banjalučkoj regiji, što nije sporno samo za sebe, ali pozadina priče govori o tome da je moguće da će postojati veliki broj nepravilnosti. Naime, u praksi se dešava da pojedini direktori koji sada obavljaju tu funkciju, ukoliko ne dođe do promjene zakona, neće ispunjavati uslove za obnovu mandata, ali čini se da će im ministarstvo prosvjete i kulture „izaći u susret“.
Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, koji je donesen u maju 2017. godine, jasno i nedvosmisleno članom 137. tačka 2. stav 1. i stav 2. definiše da kandidat za direktora osnovne škole može da bude nastavnik ili stručni saradnik koji:
– ima završen prvi ciklus studija u trajanju od 4 godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, (član 137., tačka 2, stav.1), i
– da za direktora škole može biti izabran nastavnik ili stručni saradnik koji ima najmanje 5 godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1.ovog stava. (član 137.tačka 2.stav 2).
Suzana Kusovac Sladoje, doktor metodičkih nauka iz Banjaluke (14 godina radnog iskustva u prosvjeti) kaže da se prijavila na konkurs za direktora u Osnovnoj školi „Jovan Dučić“ u Zalužanima i Osnovnoj školi „Sveti Sava“ na Laušu (obje škole u Banja Luci) i da se u prijavi isključivo rukovodila zakonom, odnosno javnim konkursom.
„U konkursu su tačno navedeni opšti i posebni uslovi. Jasno je da niti Rankica Pušić iz škole u Zalužanima, koja je trenutni direktor u toj školi, niti Miroslav Popržen koji je trenutni direktor u školi na Laušu, ne ispunjavaju uslove iz razloga što nemaju 5 godina iskustva nakon sticanja diplome“, kaže za „Moju Hercegovinu“ Kusovac Sladoje i dodaje da je sumnjala da Školski odbor neće adekvatno reagovati, odnosno da će ministarstvu poslati dopis u kojem bi naveli da Pušićeva i Popržen ispunjavaju uslove.
„Zato sam uputila pismo inspektoratu i ministarstvu prosvjete i kulture da se oglase povodom navedenog slučaja. Što se tiče škole u Zalužanima, još nisam dobila nikakav odgovor, a što se tiče g. Popržena i škole na Laušu, dobila sam odgovor inspekcije u kojem se indirektno potvrđuju moje tvrdnje, jer se kaže da navedeni od 2012. ima završen četvorogodišnji fakultet, a već je 2014. stupio na mjesto direktora, što znači da nije mogao imati 5 godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik nakon sticanja diplome“, objašnjava ona.
Sa druge strane, Popržen je za naš portal kratko odgovorio kako on nema nikakva saznanja i ne želi da se miješa u navedeni proces izbora i imenovanja direktora.
„Ja nisam tumač zakona, zna se ko tumači zakon“, kratko je poručio Popržen.
Radojica Sladoje, profesor muzičke kulture takođe je aplicirao na mjesto direktora u Osnovnoj školi „Jovan Dučić“ i, kako kaže, sumnja u neregularnosti zbog toga što gđa Pušić ne ispunjava uslove potrebne za izbor i imenovanje direktora ove škole.
„Gđa Rankica Pušić sigurno ne ispunjava trenutne zakonske uslove, jer nema pet godina iskustva nakon sticanja diplome visoke stručne spreme. Podnio sam jedan zahtjev Školskom odboru vezano za ovaj slučaj, međutim, niko mi se nije obratio po tom pitanju“, rekao je Sladoje.
Pušićeva sve ovo demantuje navodeći da je ona po struci magistar i da ima 28 godina radnog staža, ali i da je, kako kaže, mnogo učinila za svoju školu u prethodnom periodu.
Ja ispunjavam sve uslove i imam dovoljno godina iskustva nakon sticanja diplome. Direktor sam 4 godine i nisam upućena u to zašto se sada Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju mijenja po hitnom postupku. Direktor sam 4 godine, a u Zalužane sam došla u 3 škole, 3 ruine, gdje su dugovi bili ogromni, gdje je kanalizacija izbijala, a djeca su se prepisivala u druge škole. Mojim dolaskom su ove škole obnovljene“, ističe Pušićeva.
Ipak, dokazi koji su u našem posjedu potvrđuju sumnje Radojice Sladoja, jer se na njima vidi da je Pušićeva prvi ciklus studija u trajanju od tri godine završila na Nezavisnom univerzitetu u Banjaluci 2008. godine (180 ECTS bodova), dok je prijavu teme završnog master rada dostavila tek 15.10.2014. godine, stoga ne može da ima potrebno iskustvo definisano sadašnjim Zakonom.
Da li se zbog toga mijenja i Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju?
Na 167. sjednici Vlade Republike Srpske, održane 8. marta 2018. godine odlučeno je da se uputi Narodnoj skupštini Republike Srpske prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju. Novi prijedlog izmjena i dopuna navedenog zakona ide u korist kanditata/trenutnih direktora koji nastoje na taj način da ostanu u direktorskim foteljama bar još jedan mandat. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da se nastoji dopuniti član 177. Zakona i to tako upakovan da niko neće ni pridavati važnosti dopunjenog teksta Zakona, a novi stav br. 2 će dati mogućnost nastavnicima i stručnim saradnicima da „mogu ravnopravno konkurisati na raspisani konkurs za direktora škole“.
Do trenutka objavljivanja ovog teksta iz Vlade Republike Srpske i ministarstva prosvjete i kulture još nismo dobili nikakav odgovor, ali zato imamo izmjene i dopune ovog Zakona koje potvrđuju gore navedeno.
Dakle, umjesto da, kao takvi, Pušićeva i Popržen budu eliminisani, postoji realna mogućnost da se izmijeni Zakon i da oboje postanu podobni za mjesto direktora, jer će navedena zakonska „klauzula“ to omogućiti. Ono što zabrinjava je činjenica da g. Popržen ne ispunjava uslove po važećem zakonu, a da, i mimo toga, trenutno obavlja funkciju v.d. direktora.
Posebno je interesantno i to da, kako nezvanično saznajemo, oboje posjeduju partijsku knjižicu Saveza nezavisnih socijaldemokrata, a Pušićeva je 2012. bila i kandidat za odbornika u Skupštini Grada Banja Luka.
I dok kandidati vladajućih demantuju da imaju ikakve veze sa promjenom Zakona, Kusovac Sladoje tvrdi da zna i kada je tačno došlo do „džentlmenskog dogovora“ između ministra prosvjete i kulture Dane Maleševića i trenutnih direktora.
To je javna tajna. Dogovor je pao na sastanku direktora osnovnih škola u Tesliću u februaru mjesecu. Ministar je rekao svim direktorima koji treba ponovo da apliciraju za tu funkciju da se ne brinu i da će njihova situacija biti riješena“, rekla je Kusovac Sladoje.
Zašto ministar nije predložio Suzanu za direktora?
Iako ispunjava sve zakonske uslove i iako Zakon o radu Republike Srpske u članu 22. jasno zabranjuje diskriminaciju u pogledu zasnivanja radnog odnosa, Suzana Kusovac Sladoje nije predložena za mjesto direktora u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ na Laušu. Iz „nepoznatih“ razloga, ministar je odlučio da nikoga ne predloži za direktora škole i naložio Školskom odboru da započne novu konkursnu proceduru.
„Imajući u vidu naprijed navedeno, ovim aktom vas obavještavamo da ministar prosvjete i kulture nije predložio nijednog kandidata sa dostavljenog spiska Vladi Republike Srpske za imenovanje direktora JU Osnovne škole „Sveti Sava“ Banja Luka, te da jej Školski odbor dužan u skladu sa članom 137. stav 5. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju donijeti odluku o rasposivanju novog konkursa. U skladu sa članom 137. stav 6. Zakona, Vlada Republike Srpske imenuje vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure za izbor direktora, a najduže 90 dana“, stoji u obavještenju.
Dana 15-og marta stiglo mi je obavještenje od Školskog odbora OŠ „Sveti Sava“ da ministarstvo prosvjete i kulture RS ne predlaže nijednog kandidata sa dostavljenog spiska i da će ići nova konkursna procedura. Dakle, iako sam ja ispunjavala uslove, nisam predložena za mjesto direktora“, zaključila je Kusovac Sladoje.
Iduća sjednica Narodne skupštine Republike Srpske počinje već u utorak 27.3. a tačka koja se odnosi na izmjene i dopune Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju će se naći na toj sjednici po hitnom postupku. I dok mnogi ekonomisti govore kako strane investicije izbjegavaju ovo podneblje zbog nesigurne poslovne klime, odnosno kontinuiranog i redovnog mijenjanja zakona koji se odnose na poslovanje, nije neočekivano da se Vlada odlučuje na korake koji će omogućiti njihovim partijskim vojnicima dalji angažman, jer ako ste u stanju mijenjati kompletan poslovni ambijent, zašto ne biste uticali i na „nekoliko običnih direktora“. Postavlja se samo jedno pitanje: Može li čovjek u ovoj državi očekivati posao izvan okvira vladajućih stranaka?
Stefan Blagić
