Početna  /  Nepoznata sudbina divljih građevina
Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Nepoznata sudbina divljih građevina

Zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj do kraja prošle godine podnesen je za nešto više od polovine divljih građevina, dok ostali vlasnici objekata, iako su svjesni mogućnosti rušenja, nisu ozakonili svoje nekretnine.

Foto: Moja Hercegovina
Foto/ilustracija: Moja Hercegovina

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da trenutno rade analizu poslije koje će biti poznata sudbina divljih objekata za koje nije pokrenut postupak legalizacije.

U toku je analiza na osnovu koje ćemo zauzeti konačan stav o eventualnom produžetku roka za legalizaciju. Tokom ove godine planirane su izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju, pa će eventualno produženje roka za legalizaciju biti dio tog procesa – rekli su u Ministarstvu za Glas Srpske.

Prema njihovim podacima, među lokalnim zajednicama koje su ispunile svoju zakonsku obavezu prednjači Banjaluka, gdje je 97 odsto vlasnika bespravno započetih ili izgrađenih objekata podnijelo zahtjev za legalizaciju.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje u banjalučkoj Gradskoj upravi Slobodan Stanarević ističe da je veliku ulogu u procesu legalizacije odigrala medijska kampanja koju su sprovodili s ciljem da što veći broj građevinskih objekata bude ozakonjen.

,,Najmanji odziv za legalizaciju je u ruralnim područjima, iako je u mjestima gdje nema regulacionog plana legalizacija bila besplatna”, rekao je Stanarević.

Među ostalim gradovima u RS dobro obavljenim poslom mogu se pohvaliti i u Prijedoru, gdje je od 5.000 nelegalnih objekata legalizacija zatražena za oko 74 odsto građevina.

U upravi grada Bijeljina ističu da je od procijenjenih 10.000 ilegalnih objekata podnesen zahtjev za ozakonjenje njih oko 40 odsto. Odnos podnesenih zahtjeva i nelegalnih objekata ukazuje na to da građani nisu bili zainteresovani za proces legalizacije, ističu u upravi grada Bijeljina.

S druge strane, za Doboj i Zvornik nema podataka o tome koliko je divljih objekata, pa je nemoguće utvrditi koliki je procenat podnesenih zahtjeva za legalizaciju.

U opštinama je procijenjen znatno manji broj nelegalnih građevina u odnosu na gradove, a velikim interesovanjem da budu ozakonjeni objekti mogu se pohvaliti u Mrkonjić Gradu, Petrovcu, Vlasenici, Berkovićima, Čajniču i Gacku, što nije slučaj u Kalinoviku i Kozarskoj Dubici, gdje je zabilježen najmanji procenat zahtjeva za legalizaciju.

Načelnik Donjeg Žabara Nikola Đokanović kaže da se većina bespravno izgrađenih objekata na području ove opštine nalazi u Novom naselju, u kojem stanuje najveći broj izbjeglica.

,,Mještani su imali volju da legalizuju svoje kuće, ali nisu imali novca. Loša finansijska situacija stanovnika, među kojima je veliki broj izbjeglica, glavni je razlog malog procenta podnesenih zahtjeva”,  rekao je Đokanović.

Graditelji ilegalnih objekata, kojih je prema procjenama Ministarstva u RS bilo 80.000, imali su rok do kraja prošle godine da ozakone gradnju, a da bi izašli u susret svima, nadležni su uveli olakšice i cijene u rasponu od 100 do 2.000 KM, koliko je bilo potrebno za dobijanje potrebne dokumentacije.

Posjedovanje nelegalnog objekta je najveći problem samog vlasnika. Takav objekat se ne može prometovati, niti se može prenijeti na nasljednike.

0 Shares
0 Shares
Copy link