“Da li je neko nasilje terorizam ili ne, određuje motiv čina. Ako je motiv politički, onda je izvijesno da je riječ o terorizmu. Problem sa terorizmom u BiH je to što je potpuno nov po načinu izvršenja, jer imate ljude koji nikad nisu bili na policijskim mapama kao potencijalni izvršitelji napada, ljude, koji se često radikalizuju uz internet i ličnim kontaktima sa drugim. To nije slučaj samo u BiH. Novinari ne bi trebali da preuranjeno donose sud o karakteru djela. Uloga medija mora da bude u odvraćanju mladih ljudi od nasilnog ekstremizma, jer su mediji vrlo važni alati, koji nisu možda dovoljno iskorišteni u tom naporu”, istakao je Vlado Azinović, generalni sekretar Atlantske inicijative, govoreći na konferenciji o ulozi medija u borbi protiv nasilnog ekstremizma, koja je juče održana u Konjicu.
Novinari, urednici, portparoli agencija za sprovođenje zakona i službenici za odnose s javnošću pri tužilaštvima u BiH, imali su priliku da diskutuju o načinima izvještavanja o nasilnom ekstremizmu i terorizmu, o izazovima koje ova pojava donosi, te da se upoznaju sa Strategijom BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma.
Zaključeno je da je potrebna doza opreznosti građana i agencija, ali da nema potrebe da se širi panika i izaziva strah.
“Kada govorimo o medijima, ponekad zaboravljamo da nema više one tradicionalne podjele na elektroničke, printane, radio i televiziju, te novine, već zapravo dolazi do stapanja tih platformi u jednu. Na platformu se obično referiramo kao na “news portale”, koji sadrže i video i audio i tekst, te mi se čini kako ponekada zaboravljamo, da mi kao građani nismo samo puki konzument informacija, te kako zahvaljujući društvenim mrežama i današnjim tehnologijama, svakodnevno možemo proizvoditi informacije i dijeliti ih s nekim drugim” kazao je Azinović u izjavi za medije.
Govoreći o tome kako prepoznati ekstremizam Azinović je naglasio da su potencijalna prijetnja ljudi koji odlaze na strana ratišta i da ne postoji jedinstven profil takvih osoba. Značajni faktori, prema njegovim riječima, su veza osoba sa dijasporom, kriminalna prošlost, neobrazovanost i nedovoljna informisanost, zatim siromaštvo, koje, kako je naglasio, svakako nije osnovni motiv. Koliki je broj tih ljudi iz BiH, nezahvalno je govoriti, kaže Azinović, jer se taj broj stalno mijenja.
Mi zaboravljamo da imamo ustavno parvo da radikalno razmišljamo o bilo čemu, ali ono što ne smijemo raditi jeste to da se ne smijemo angažovati u nasilje i podsticati nekoga drugog da bude nasilan. Nadležnosti postaju relevantne onog trenutka kad se pređe crta zakona. Postoje tu neke nejasnoće, to se vidjelo u nekim slučajevima terorizma. To su slučajevi na kojima se sada radi i na kojima će se vjerovatno raditi još neko vrijeme. Slučaj u Railovcu je pokazao da ne samo da su novinari požurili sa kvalifikovanjem, već smo imali i predstavnike političkih elita koji su cijeli slučaj brzopleto okvalifikovali. To i jeste jedan od problema”, smatra Azinović.
Šef misije OSCE-a u BiH Džonatan Mur je u izjavi za medije kazao da je svima poznato kako je nasilni ekstremizam prijetnja i izazov, kao i to da mediji igraju veoma pozitivnu i važnu ulogu u borbi protiv nasilnog ekstremizma. Medijsko izvještavanje treba da bude profesionalno i odgovorno i potrebno je navoditi činjenice i informacije u izvještajima na način na koji se destimuliše mržnja, ekstremizam ili nasilje, a promoviše ujedinjena borba protiv nasilnog ekstremizma u svim njegovim oblicima.
Širom Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj je misija OESCa veoma aktivna, u svim mjesnim zajednicama, opštinama, gradovima, kantonima, entitetima kao i na državnoj razini zahvaljujući odličnoj suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH, radimo sve što možemo. Ali, glas medija je utiecajan, jer mediji imaju konkretne obaveze i odnose u vezi s publikom i ljudima koji traže sve više informacija o tome kakva je aktualna situacija, postoje li prijetnje, te kakve su mogućnosti i uslovi na terenu, kao i o tome kakva je sigurnosna situacija u BiH”, kazao je Mur, te naglasio da je terorizam pojava koja se mora rješavati sveobuhvatno na svim nivoima vlasti.
O važnosti upotrebe jezika govorio je Nik Torp, dopisnik mreže BBC za regiju Srednje Evrope.
„Mi u mreži BBC-a imamo uredničke smjernice o izvještavanju o nasilju, ekstremizmu ili djelima terora. Nastojimo izbjeći korištenje riječi terorist, iako citiramo druge osobe koje govore o terorizmu“, istakao je Torp.
„Naše smjernice nalažu da se, kao novinari, povučemo, ukoliko naše prisustvo može dovesti do pogoršanja situacije. Nikada počiniocima ne pripisujemo ideološku platformu. Nastojimo pronaći ravnotežu između traženja informacija i tačnog informisanja javnosti, bez senzacionalističkog pristupa situaciji ili njenog uljepšavanja“, rekao je.
Na konferenciji su govorili i Muhamed Jusić, kolumnista Al Jazeera Balkans, Vjekoslav Vuković ispred Visoke škole CEPS, Ljiljana Zurovac iz Vijeća za štampu BiH, te Emir Povlakić iz Regulatorne agencije za komunikacije.
Organizator konferencije je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH.
Nikolija Bjelica
