Početna  /  Kako je Stojčinović pokušao gradsko zemljište pokloniti a.d. Građi?!
Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Kako je Stojčinović pokušao gradsko zemljište pokloniti a.d. Građi?!

Riječi Danijele Novaković, bivšeg Pravobranioca RS, nesretno preminule u aprilu ove godine, o (ne)djelima njenog zamjenika Mirka Stojčinovića, postale su ove sedmice aktuelnije nego ikada. Kasno ili ne, pokazaće vrijeme.

Mirko Stojčinović

Piše: Ognjen Tešić

U decembru prošle godine, na zasjedanju Narodne skupštine RS, Novakovićeva je napravila pravi politički potres, ukazavši na niz nepravilnosti u radu institucije na čijem je čelu bila. Priznala je, takođe, da joj je zamjenik pravobranioca sa sjedištem u Banjaluci Mirko Stojčinović prijetio te sabotirao u brojnim predmetima. Izdvojila je tada, kao primjere nemara svog zamjenika, slučaj zemljišta Poljoprivredne škole, zemljišta u Grčkoj ulici, na kojem se nalazi Radnički univerzitet, te zemljišta kod banjalučkog Velesajma.

Otvaranje istrage

Iako je reakcija na riječi Novakovićeve bila i previše blaga, vremenom su i drugi, visoko pozicionirani političari počeli govoriti o Stojčinovićevom spornom radu. Najglasniji je bio poslanik u NS RS Dragan Čavić, te šira stručna javnost i mediji, koji su ukazivali da postoji sprega kriminala između Stojčinovića i pojedinaca u banjalučkoj područnoj jedinici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP). Međutim, čini se da su stvari pokrenute iz mjesta tek uplitanjem gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića, koji je prvo o svemu upoznao ministra pravde u Vladi RS Antona Kasipovića, a potom istupio i u javnost sa riječima da je neophodno ispitati Stojčinovićev rad, zbog višemilionske štete koju je Grad pretrpio u više predmeta koji su vođeni. Vrhunac je i prijava MUP-u, koju su podnijele banjalučke vlasti, a koja je rezultovala Stojčinovićevim hapšenjem 3. jula, te odlukom da bivši zamjenik pravobranioca ostaje u pritvoru.

Ministar unutrašnjig poslova RS Dragan Lukač istakao je na konferenciji za medije da Uprava za organizovani i teški kriminal već duže vrijeme vodi istragu protiv Stojčinovića, a da njegovo hapšenje ima veze sa zloupotrebom ovlašćenja u vezi predmeta “Naš dom” i a.d. “Građa”.

– Takođe nastavljamo istragu po nekim drugim predmetima vezanim za navedeno lice – rekao je Lukač.

U prvom predmetu misli se na zemljište u Grčkoj ulici, na kojem se nalazi Radnički univerzitet, a u drugom na zemljište koje se nalazi u blizini banjalučkog Velesajma. Interesantno je i to, da je nakon razriješenju na mjestu zamjenika Pravobranioca RS, Stojčinović prešao na funkciju zamjenika direktora RUGIP-a, institucije bez čije pomoći nije mogao u djelo sprovoditi niz nezakonitosti.

Na meti Stojčinovića i pojedinaca iz RUGIP-a bilo je građevinsko zemljište u užem i širem centru Banjaluke, koje je još za vrijeme bivše Jugoslavije, tadašnjim državnim preduzećima, bezteretnim pravnim poslovima, davano na privremeno ili trajno korištenje.

Ista matrica

Nakon donošenja Zakona o privatizaciji, 1998. godine, gore pomenuta zemljišta nisu bila predmet privatizacije, po novousvojenom zakonu.

Zbog nesređenih zemljišnih knjiga i veoma lošeg stanja u RUGIP-u i Pravobranilaštvu RS, ova imovina nikad nije uknjižena u vlasništvo Grada Banjaluka. Po Zakonu o stvarnim pravima (član. 346. stav 2.) nadležno Pravobranilaštvo RS je bilo obavezno da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o stvarnim pravima upiše pomenuto zemljište i objekte u vlasništvo Grada. Međutim, iako je rok istekao još 2012. godine ni do danas Pravobranilaštvo RS nije završilo pomenuti posao. To je omogućilo novim vlasnicima preduzeća ili bivšim državnim preduzećima, koja su sada u stečaju, da se pokušaju različitim bespravnim radnjama upisati u zemljišne knjige kao vlasnici a potom da ih prodaju.

Tri slučaja otimanja gradskog građevinskog zemljišta su se posebno izdvojila – zemljište Poljoprivredne škole, objekti i zemljište Radničkog univerziteta u centru Banjaluke i zemljište kod banjalučkog Velesajma. Posljednje zemljište na sve načine pokušava da prigrabi a.d. „Građa“, preduzeće u stečaju.

U sva tri slučaja zajedničko je to da su, nakon privatizacije, novi vlasnici preduzeća (a u slučaju Poljoprivredne škole njen direktor), poslije nekoliko godina uspjeli imovinu, koja je Zakonom o stvarnm pravima pripala Gradu, upisati u vlasništvo privatizovanih preduzeća.

U slučaju Radničkog univerziteta i pored postojanja presude Vrhovnog suda RS da objekti i zemljište pripadaju Gradu Banjaluci, RUGIP je kao vlasnike objekata upisao preduzeće „Naš dom“. Identični slučajevi su i zemljište Poljoprivredne škole i zemljište kod banjalučkog Velesajma gdje Pravobranilaštvo RS nije pokrenulo upravni postupak za upis pomenutih nekretnina u vlasništvo Grada. Takav propust su subjekti, koji su bili u posjedu pomenutih nekretnina, uspjeli nezakonito upisati u zemljišne knjige kao svoje vlasništvo. Da je Pravobranilaštvo RS uradilo svoj dio posla, koji se tiče upisa ovih nekretnina u vlasništvo Grada u roku od tri godine od stupanja na snagu Zakona o stvarnim pravima, do otimanja gradskog zemljišta, na pomenuti način, ne bi došlo.

Imajući u vidu da su mediji otimanju građevinskog zemljišta Poljoprivredne škole i zemljištu Radničkog univerziteta davali dosta pažnje, te se o njima mogu pronaći detaljni podaci jednostavnim pretraživanjem na Guglu, portal eTrafika.net je odlučio upoznati javnost o načinu na koji se pokušava oteti i gradsko zemljište kod banjalučkog Velesajma.

Kako je „Građa“ pokušala oteti gradsko zemljište

Sporno zemljište dodjeljeno je a.d. „Građi“ u stečaju rješenjem Skupštine opštine Banjaluka, od 21. i 24. novembra 1975. godine, radi izgradnje skladišta. Tada se a.d. „Građa“ uknjižila kao korisnik zemljišta. Međutim, firma na tom zemljišu nije izgradila planirani objekat kako je bilo navedeno u njenom zahtjevu prema gradu, kao i u rješenjima Skupštine opštine koje smo naveli, pa je zemljište ostalo u režimu neizgrađenog građevinskog zemljišta.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.

(eTrafika.net)

 

0 Shares
0 Shares
Copy link