Nakon više od decenije bezuspješnih pregovora o donošenju izmjena koje bi omogućile svim građanima BiH da se kandiduju na izborima sve smo bliži još jednom propalom pokušaju međunarodne zajednice da privoli domaće političare na kompromis.
Ove sedmice svjedočićemo novom pokušaju da se napravi dogovor prije izbora u oktobru 2022. godine, a oni koji će okupiti sukobljene strane u BiH će opet biti strani medijatori Angelina Ejhorst (EU) i Metju Palmer (SAD).
Tokom prošle godine ovaj dvojac je imao niz neuspješnih razgovora sa ovdašnjim političarima i činilo se da su na kraju i odustali od posredovanja za izmjene Izbornog zakona. Ipak, odlučni su još jednom pokušati ove sedmice.
A situacija u zemlji u kojoj bi trebalo da se dođe do dogovora je itekako obeshrabrujuća. Kao i svaki put do sad.
U ovom trenutku najveći problem predstavlja dogovor u Federaciji BiH oko izbora člana Predsjedništva BiH koji bi trebao biti izmjenjen da bi se ispoštovala odluka Suda za ljudska prava. Sve ove godine oni koji su imali vlast u svojim rukama nisu mogli pronaći modalitet koji bi zadovoljio sve, a nisu bili spremni da pristanu na situaciju u kojoj bi nešto i izgubili. Tako je čini se i sad.
HDZ je izašao sa svojim prijedlogom za rješenje pitanja izbora člana Predsjedništva za koji se nadaju da će biti prihvatljiv svima. Njima je, prije svega, najbitnije da onemoguće izbor člana Predsjedništa iz hrvatskog naorda na način na koji se to dešavalo kada je najveću podršku dobijao Željko Komšić, uz pomoć, kako tvrde, bošnjačkih glasova.
Oni su predložili navodno indirektni i direktni izbor članova Predsjedništva i to na način da se oni biraju u Domu naroda Pralmenta FBiH ili putem elektorskih glasova uz potvrdu u Domu naroda.
Ipak, svi ovi prijedlozi teško da će naići na podršku na drugoj strani, jer su predstavnici SDP-a zajedno sa ostalim opozicionim strankama u FBiH rekli da neće da učestvuju u razgovorima o Izbornom zakonu dok god iz Republike Srpske rade na destabilizaciji zemlje i blokadi institucija.
Iako je povratak u institucije predstavnika RS najavljen nakon „molbe“ predsjendinka Srbije Aleksandra Vučića takav scenario još nije potvrđen, ali je vrlo izvjestan. Naravno, tu ostaje i priča o vraćanju nadležnosti od koje se još nije odlustalo pa stoga ne treba ni očekivati opoziciju na pregovorima oko izbornog zakona.
I tako, pored želje da se uključe svi politički predstavnici u priču, najveći teret opet pada na one koji participiraju u vlasti.
To su shvatili u SDA gdje su sad razapeti između želje da se pakažu pred stranim medijatorima kao opcija koja je spremna na razgovor i kompromis i onoga što se u Sarajevu predstavlja kao interes države koji se ne smije izdati. Zato su i zanimljivi pokušaji koji dolaze ovih dana iz SDA da se ispita teren i raspoloženje ukoliko bi se išlo u smjeru kompromisnog rješenja. Ali, svaki ovakav istup je bio odmah dočekan na „nož“ i svako ko bi tako nešto pomenuo nazvan je izdajnikom BiH.
Tako da je trenutno SDA pri čvrstom stavu da se promjene izbornog zakona i ustava mogu samo dešavati u dijelu smanjenja nadležnosti Doma naroda federalnog parlamenta, za šta opet HDZ neće ni da čuje.
Što se tiče RS, političari iz ovog entiteta su jasni da za njih svako rješenje u FBiH je prihvatljivo dok se jedan član Predsjendištva BiH bira iz RS.
Sudeći prema onome što trenutno možemo čusti od političara iz vlasti na pomolu je još jedan proces koji je propao i prije nego što je i počeo. Razgovor poslije kojeg se ništa neće desiti. Ili, kao što je to rekao predsjednik SDA bakir Izetbegović, da se ispoštuju prijatelji iz međunarodne zajednice. Tako karakteristično za BiH.
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci kaže da je priča oko izmjena izbornog zakona plodno tlo za predstavnike međunarodne zajednice da se prave važni, ali nikakve suštinske promjene oni ne mogu inicirati.
„Jedino rješenje problema Izbornog zakona je dogovor između HDZ-SDA-SNSD, na način da se izborni proces ne posmatra kao tlo za nacionalistička previranja, nego za povećanje demokratskog potencijala“, kaže Vukojević za BUKU.
Naš sagovornik objašnjava da predstavnici EU i SAD-a su tu da ponavljaju floskule o ravnopravnosti, participaciji, dijalogu – dok istovremeno sami krše ta ista načela.
Drugi problem je, kaže Vukojević, što se izmjene Izbornog zakona posmatraju fatalistički, kao raspakivanje Dejtona, što svakako ne mora biti.
„Dogovor sa HDZ nije izdajnički ukoliko se Izborni zakon poboljšava, ukoliko se više uvažava volja konstitutivnih naroda i ostalih. Dogovori će sigurno propasti, isti Izborni zakon ostaje na snazi jer je on u direktnoj povezanosti sa održavanjem moći trenutnih političkih elita“, zaključuje naš sagovornik.
Izvor: BUKA