Informacija da opština Ljubinje spasava posljednju poslovnicu privatne banke od zatvaranja subveniconisanjem plate radnika sa 22.000 KM na godišnjem nivou uz besplatan prostor i režije, za bankare nije ništa strašno, pa se brane time da svi oni posluju tržišno i zatvaraju šaltere tamo gdje im se to ne isplati.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže da banke tako posluju i da je ovo zapravo situacija kakva se dešava svugdje u svijetu i prilika da se, kao što je to trend već duže vrijeme, bankarsko poslovanje gotovo potpuno preseli u online sferu.
“Banke posluju u skladu sa zahtjevima tržišta, imaju određenu odgovornost prema svojim vlasnicima, ali i prema svojim klijentima koji drže svoja sredstva u banci, te očekuju da ta sredstva na određen način budu sigurna, da se ostvari barem onaj segment da su na minimumu. To znači da bi one trebale barem da budu na nuli i samo pokriju troškove. Kada to nije moguće, banke naravno moraju racionalno da upravljaju kapitalom i poslovanjem, zbog čega može doći do povlačenja sa nekih tržišta koja ne mogu da ostvare pokriće”, izjavio je Ražanica za Moju Hercegovinu.
Naš sagovornik kaže da je posljednjih godina mnogo uloženo u elektronsko bankarstvo i razvoj digitalnih kanala kod nas, kojima se klijentima omogućuje da imaju većinu usluga preko internet i mobilnih aplikacija.
“Tako se postiže da klijenti banke imaju pristup uslugama bez obzira na lokciju. Uvijek je ključna stvar podizanje finansijske pismenosti, odnosno edukacije naših klijenata i kontinuirano promovisanje korišćenja tih kanala. Na tome svi radimo, a postižemo da više ne bude redova, gužve, čekanja, jer se transakcije mogu obavljati sa bilo koje lokacije”, kaže on.
Govoreći o pravnim licima koji posluju sa gotovim novcem i koji imaju obavezu polaganja pazara na dnevnom nivou, Ražanica govori da se u svijetu generalno preferia kartično poslovanje i bezgotovinsko plaćanje, a ovi tredovi dolaze i kod nas.
“Google Pay je prisutan na našem tržištu. Ovakav vid poslovanja donosi brojne kvalitete korisnicima. Klijenti ne bi više morali da vrše polog pazara, nemaju troškova tih transakcija, transporta novca. Kada se pogledaju ukupni troškovi, vidi se da se vrlo često i finansijski isplati da se plaćanje vrši preko interneta”, kaže Ražanica.
Ideja da se uvede nekakav vid mobilnih poslovnica koje bi vozile od opštine do opštine gdje nema banke, Režanica vidi kao rješenje samo za neke promotivne aktivnosti, jer bi obezbjeđivanje takvog vozila bilo daleko skuplje od poslovnog prostora banke sa radnicima,
“Sve zavisi od procjene rizika banke koja bi možda realizovala takvu ideju, ali i troškova koji bi taj poduhvat proizveo. Sigurno je da su troškovi jako visoki, a potrebno je bezbjedno prevesti novac. Potrebna je ozbiljna analiza ovakve ideje. Naravno, sad tu i opet mi imamo i pitanje zakonskog i podzakonskog okvira za takvo nešto. Izazov je poprilično veliki”, kaže on.
Na pitanje da li bi rješenje za građane ovih opština moglo biti u nekoj saradnji banaka koje bi zajedničkim snagama mogle da omoguće jednu poslovnicu sa više šaltera, nije mogao precizno da odgovori.
“Ne znam da li to bilo kakav zakon dopušta, da li bi jedan radnik mogao da radi za više banaka, ne vidim da je to nešto što bi bilo pravno moguće. Mislim da je ipak odgovor u digitalizaciji, vještačkoj inteligenciji i tako dalje. Naravno na našem tržištu postoje još određene proceduralne prepreke, ali već su uložena i nastavlju se ulagati značajna i finansijska sredstva da se maksimalno iskoriste digitalni kanali. Trend je u svijetu da se poslovnice gase a da se poslovanje prenosi na internet. Ne radi se samo o manjem broju korisnika, nego se smanjuje obim fizičkog posla, pa samim tim smanjuju se i troškovi klijenata”, zaključio je Ražanica za naš portal.
