Početna  /  Besplatna pravna pomoć spas za hiljade građana
Izdvajamo Teme i komentari

Besplatna pravna pomoć spas za hiljade građana

Pisanje molbi i zahtjeva, brakorazvodne parnice, pa čak i nasilje u porodici, zatim problemi sa podjelom imovine, nasljeđivanjem i ostvarivanjem brojnih drugih prava, bili su razlog zbog kojeg su se desetine hiljada građana BiH u proteklih nekoliko godina obraćale kancelarijama i službama koje pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Iako se ne bi reklo na prvu da je besplatna pravna pomoć toliko tražena i posjećena, podaci koje smo dobili od nekoliko službi pokazuju, prije svega, da pravnici u ovim kancelarijama imaju pune ruke posla, ali i to da ogroman broj građana živi u takvom siromaštvu da ispunjava uslove “ugrožene kategorije” za dobijanje ovog vida pomoći.

Naši sagovornici objašnjavaju da je pravo na pristup sudu jedno od osnovnih ljudskih, a smatra se i jednim od najvažnijih aspekata prava na pravično, pošteno i fer suđenje. Ovo je posebno bitno kada se radi o najranjivijim, socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, u trenucima kada nisu u mogućnosti da sami angažuju advokata.

U Republici Srpskoj besplatnu pravnu pomoć obezbjeđuje Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, sa sjedištem u Banjaluci, kao i kancelarijama u Doboju, Bijeljini, Trebinju i Istočnom Sarajevu. Najvažnija pomoć koju pruža je zastupanje pred sudovima, koju ne pružaju druge službe.

“Centar pruža različite oblike besplatne pravne pomoći, od opšteg obavještenja o pravima i obavezama, pa do zastupanja u postupcima pred nadležnim sudovima. Godišnje nam se obrati od pet do šest hiljada stranaka, a u posljednjih pet godina bilo ih je blizu 30.000. Godišnje se donese u prosjeku oko 400 rješenja kojima se odobrava besplatna pravna pomoć radi zastupanja u postupcima pred nadležnim sudovima”, kažu u ovom centru,

Najčešće pružaju pomoć u parničnim postupcima, zatim izvršnim, vanparničnim, te upravnim sporovima. Najveći broj sudskih sporova je iz oblasti porodičnog prava, obligacionih odnosa, nasljednog i radnog prava. Građani im se obraćaju da bi se informisali o svojim pravima i obavezama, sa namjerom da riješe svoje sporne pravne situacije. Značajan je broj onih koji traže sačinjavanje različitih dokumenata.

Pomoć tražilo preko 100.000 građana

Kažu da su od osnivanja pružili besplatnu pravnu pomoć preko 100.000 građana i pokrivaju sve osnovne sudove u Republici Srpskoj, a da im je uspjeh u sporu preko 60 odsto.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim sudovima mogu ostvariti fizička lica po različitim kriterijumima: finansijskom, ličnom statusu pred nadležnim organom (na primjer, djeca), prema očiglednoj osnovanosti i obaveznosti po posebnom zakonu i međunarodnim konvencijama. Svi korisnici besplatne pravne pomoći oslobođeni su plaćanja sudskih i administrativnih taksi, ali mogu imati troškove vještačenja. Ako stranka izgubi spor, dužna je da suprotnoj strani nadoknadi troškove postupka. Ako spor dobije, naplaćene sudske troškove uplaćuje u budžet.

Advokatica Katarina Raosavljević, koja je ranije radila u Centru za pružanje pravne pomoći kaže da je besplatna pravna pomoć korisna, ali da postojeći sistem u pojedinim okolnostima se nije pokazao potpuno efikasnim i traži unapređivanje.

“Uspostavljeni sistem ne pokriva sve kategorije stanovništva i mislim da je neophodno razmotriti i modele prema kojima su advokati uključeni u sistem pružanja besplatne pravne pomoći. Kod nas je često zapostavljeno pravo na besplatnu pravnu ili stručnu pomoć pred organima uprave gdje građani ostvaruju bitna egzistencijalna prava, poput zdravstvene zaštite, penzije, građevinske dozvole, ličnih dokumenata, saobraćaja, komunalnih usluga i tako dalje “, kaže Raosavljević za MojuHercegovinu.

Katarina Raosavljević

Govori da se besplatna pravna pomoć pokazala naročito efikasnom u brakorazvodnim parnicama, u predmetima nasilja u porodici i imovinsko-pravnim sporovima koji proističu iz bračne zajednice.

“Sa druge strane, dešavalo se da stranke budu nezadovoljne odlukom da ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, zbog čega su izjavljivale žalbe nadležnom ministarstvu”, kaže ona.

Jedna Banjalučanka nam je ispričala da se obraćala kancelariji za besplatnu pravnu pomoć u pomenutom gradu u slučaju žalbe na obračun komunalnih usluga i da je u kratkom vremenu dobila pomoć.

“Ne znam kakva su iskustva imali drugi, ali meni su brzo pomogli da sastavim prigovor i podnesem ga. Imam malu penziju i nemam novca za advokata, pa sam se njima obratila”, ispričala je ona.

U Banjaluci u prosjeku 6.000 zahtjeva godišnje

U Službu pravne pomoći Gradske uprave grada Banjaluka svake godine dolazi oko šest hiljada građana sa raznim zahtjevima.

“Građani se najčešće obraćaju za sastavljanje zahtjeva, molbi i drugih podnesaka, zatim radi sačinjavanja izjava i punomoći, tužbi iz oblasti porodičnih i bračnih odnosa, za razvod ili poništenje braka, utvrđivanje ili osporavanje očinstva i slično. Obraćaju se i zbog imovinsko-pravnih odnosa, na primjer, u slučaju smetanja posjeda, uspostavljanja, zaštite i prestanka prava služnosti, odgovora na tužbu, prigovora na rješenja o izvršenju, prijedloga za pokretanje ostavinske rasprave, fizičke diobe, uređenja međa i slično”, kažu u gradskoj Službi besplatne pravne pomoći.

Određeni broj usluga se sastoji u davanju usmenih pravnih savjeta tražiocima. Služba nema nadležnost za postupanje u predmetima krivične i prekršajne odgovornosti, osnivanja i prestanka rada privrednih društava i preduzetničkih radnji. Ne mogu se baviti ni pravnim zastupanjem stranaka pred sudovima, niti imaju uvida o ishodu postupaka za stranke.

“Godišnje se obradi oko šest hiljada zahtjeva građana, a posljednjih pet godina, prema izvještajima, obrađeno je 28.855 zahtjeva stranaka”, rekli su nam u ovoj službi.

Služba pravne pomoći, Banjaluka

Što se troškova tiče, oni su propisani Zakonom o sudskim taksama. Takse na tužbe, prijedloge, žalbe, plaća stranka koja pokreće postupak.

U Federaciji BiH zavodi za besplatnu pravnu pomoć uspostavljeni su na nivou devet kantona. U Brčko distriktu postoji Kancelarija za pravnu pomoć. Ipak, iako pružaju veliku pomoć, korisnici i bivši radnici smatraju da bi trebalo da se ona proširi i produbi, da bi građani mogli brže i kvalitetnije do ostvarenja svojih prava.

Odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH propisano da je nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći pred tijelima i institucijama BiH, Kancelarija za pružanje besplatne pravne pomoći BiH u sastavu Ministarstva pravde BiH kojoj se godišnje obrati 200 građana. U posljednjih pet godina ih je bilo oko hiljadu.

Na naša pitanja odgovaraju da pružaju efikasan i jednak pristup pravdi u postupcima pred Sudom BiH, upravi i drugim tijelima i institucijama BiH, pred kojima se ostvaruju ili štite pojedinačna prava, obaveze i interesi. Kažu da su svima koji su ispunjavali uslove pružili besplatnu pravnu pomoć, te da su svi korisnici uspjeli da ostvare svoja prava.

“Troškovi postupka u cijelosti ili djelimično padaju na teret budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH i to u upravnom postupku ili sporu, krivičnom, parničnom i postupku izvršenja, u kojima građani najčešće traže zaštitu svojih prava. Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju državljani BiH i drugi koji imaju boravište, osobe u BiH koje su pod međunarodnom zaštitom, a posebno tražioci azila, izbjeglice, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom i drugi”, rekao je šef kancelarije Jugoslav Lalović.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju sve osobe bez diskriminacije po bilo kom osnovu, ali da bi ga neka osoba ostvarila, mora imati odgovarajući status, bilo da prima socijalnu pomoć, da se radi o djetetu, ili osobi kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, da je duševno oboljela, penzioner čija je penzija niža od prosječne plate u BiH, nezaposlen, žrtva nasilja, kao i sve osobe lošeg imovinskog stanja.

Andrijana Pisarević

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap