TREBINjE – Uprkos negodovanjima nekolicine građana i pojedinih institucija, radovi na balon sali, koja se gradi u neposrednoj blizini Arslanagića (Perovića) mosta u Trebinju, koji je proglašen nacionalnim spomenikom, i dalje traju. Sporni objekat, za koji je građevinska dozvola, legalno ili nelegalno, izdata 2011. godine, pokriven je prije nekoliko dana, a problem je nastao nakon što se ispostavilo da za njegovu izgradnju nije tražena saglasnost Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.
Iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS dobili smo potvrdu da prilikom izdavanja građevinske dozvole nije tražena njihova saglasnost, što je bila obaveza.
„I da su zatražili našu dozvolu, mi ju ne bismo dali. Činjenica je da balon sala nije na pravom mjestu. Taj objekat na tom mjestu ne može ostati, dakle, treba biti uklonjen“, jasni su u Zavodu.
Direktor Zavoda Slobodan Nagradić naglasio je da je njihova nadležnost skromna, te da su oni imali dužnost da ukažu investitoru i Gradu da se na tom mjestu sporni objekat ne može nalaziti.
„Da je procedura išla kako treba, nama bi se obratili već 2011. godine. Problem je nastao isključivo u Trebinju. Za to je isključivo odgovoran odnos između investitora, koji se preziva Gudelj, kako sam čuo, i nadležne službe u, ranije Opštini, a sada Gradu Trebinju, na čijem čelu se nalazila osoba koja se, takođe, preziva Gudelj. Iz Opštine su dali saglasnost, i to ne jednom, nego dva puta. Prva saglasnost data je 2011, a druga 2012. godine. Nijedan put Opština nije imala pravo da tu saglasnost da i time investitora, drugog Gudelja, dovede u stanje pravne zablude. Prema tome, investitor je započeo gradnju objekta misleći da ima saglasnost Opštine i da je to sve u redu“, naglašava Nagradić, te dodaje da smatra da vlasnik balon sale gradnjom samo sebi otežava i džaba ulaže sredstva.
„Tu je sve potpuno čisto. Što je ovaj Gudelj iz Opštine doveo svog rođaka u zabludu, to je sad stvar neke buduće istrage. Hoće li se investitor žaliti, odnosno tužiti Grad, to je njegova stvar. Niko mu drugi ne može nadoknaditi štetu koju je on imao ulažući sredstva u izgradnju tog objekta. Hoće li se oni nagoditi ili će problem prebaciti na sud, to je njihova stvar, s tim Zavod nema ništa“, zaključio je Nagradić.
Zavod je obavijestio Inspektorat Republike Srpske koji je, uvidom u stanje zaključio da nepravilnosti postoje, te dalju proceduru uputio na adresu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
„Pregledom predočene dokumentacije utvrđeno je da u postupku izdavanja predmetnog rješenja nije pribavljeno Stručno mišljenje o mjerama zaštite za predmetne radove Republičkog zavoda za zaštitu kulturnog-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, niti je Zavod dobio zahtjev za stručno mišljenje. Zbog utvrđenih nepravilnosti, republički urbanističko-građevinski inspektor je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske podnio Inicijativu za ukidanje Rješenja po pravu nadzora“, naveli su u Inspektoratu.
Kako je, za naš magazin, potvrđeno iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS sporni predmet je trenutno na razmatranju.
“Predmet je zaprimljen u Ministarstvo za prostorno uredjenje, građevinarstvo i ekologiju i u toku je postupak o vanrednim pravnim lijekovima”, kratko su nam odgovorili iz Ministarstva.
Nezvanično, ovaj predmat stavljen je na listu prioriteta i kao takav, trebalo bi da bude vrlo brzo riješe.
Grad će postupiti kako kaže Ministarstvo
Iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja kažu da su svjesni da problem postoji. Biće, ističu, kako odluči Ministarstvo.
Načelnik ovog Odjeljenja Ljubo Milivojević naglašava da je poštovanje odluke Ministrstva zakonska obaveza. Ne krivi svog prethodnika Vlada Gudelja, koji je 2011. godine, stavljajući svoj potpis, odobrio gradnju balon sale na mjestu u kome je, prema Odluci kojom se Arslanagića (Perovića) most proglašava nacionalnim spomenikom, zabranjena gradnja.
“Ministarstvo će nama odgovoriti kako da postupimo dalje”, rekao je Milivojević, a na pitanje da li bi on danas, u istoj situaciji, postupio kao njegov prethodnik Gudelj, kaže da bi on samo poštovao zakonske propise.
“Različiti su zakoni. Od 2013. godine važi novi Zakon o uređenju prostora i građenju, tako da treba vidjeti šta je u starom zakonu. U svakom slučaju, nije ispoštovano to da se zatraži saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika. Stručno mišljenje je radio Institut za građevinarstvo i njih treba pitati. Pravno lice je davalo stručno mišljenje i na osnovu njega je izdata građevinska dozvola. Ovo odjeljenje je ranije, dakle, prihvatilo stručno mišljenje”, objasnio je Milivojević.
Vlado Gudelj, koji je 2011. godine obavljao funkciju načelnika Odjeljenja za urbanizam u Trebinju, u ranijem razgovoru nam je rekao da ne može da komentariše ovaj predmet, jer ga nije obrađivao i da ga je on “samo potpisao”.
“Centar za dozvole je izdao lokacijske i građevinske dozvole, a načelnik samo na kraju potpiše taj papir. Ja jesam potpisao taj predmet, ali ga nisam obrađivao i ne mogu ništa reći o tom predmetu. Imaju tamo pravnici, ne znam koji je tačno od njih obrađivao taj predmet. U potpisu pored mog, postoji i potpis onoga koji je obrađivao taj predmet. Ima referent koji je samostalan u svom radu”, naglasio je Gudelj.
U cijeloj priči, vlasnik balon sale Petar Gudelj ne vidi ništa sporno. Po njegovom mišljenju, problem ne postoji i sve je urađeno po zakonu. Zvanične izjave za medije ne želi da daje. Obećava da će medije pozvati tek kada sala bude sagrađena u potpunosti, kako bi zatražio reklamiranja iste.
U neformalnom razgovoru rekao nam je da je siguran da „radi pravu stvar“ za Trebinje. Naglasio je samo da su radovi u toku, da se sporna sala nalazi na porodičnom posjedu i da je na tom mjestu gradnja dozvoljena.
Nezadovoljni Trebinjci podigli glas protiv sporne gradnje
Ranko Benderać jedan je od nezadovoljnih građana. Balon sala je u njegovom komšiluku, tik uz porodičnu parcelu. Nije, tvrdi on, odvojena od njihove parcele onoliko koliko je propisano. Prema njegovim riječima, komšije nisu ni znale kako će sporni objekat izgledati, niti kada će početi gradnja. Za planove komšije Petra Gudelja, koji gradi spornu salu, znali su, jer je Gudelj od njih tražio da kupi porodičnu parcelu. Benderaći mu nisu prodali svoju zemlju i smatraju da objekat, onako kako je prvobitno zamišljen, na raspoloživoj parceli nije mogao da bude sagrađen legalno i po propisima.
“Prvo, nisu tražili nikakvu saglasnost od nas, kao prvih komšija uz tu parcelu. Tu imaju još tri porodice. Sve je urađeno bez našeg znanja, prošao je žalbeni rok, mi nismo mogli da se žalimo, jer nismo bili obaviješteni. Ta balon sala smeta, pokriva nam čitavu dužinu placa. Još je gori prateći objekat pored sale. Bilo šta da pokušaš da radiš, ili da prodaješ, ne možeš, jer ti je zaklonjeno sve. Mi smo sad odvojeni nekih 10 cm od te sale. Ja bih sad morao da se od ovih drugih odmičem dva-tri metra po zakonu i onda ne bi ostalo ništa od mog zemljišta. Neki su ostali bez prilaza. Ovi s puta mogu nekako, ali ovi što su ispod puta ne mogu prići svojoj parceli”, tvrdi Benderać.
Dosadašnje iskustvo naučilo ga je, kaže, da se ne uzda baš mnogo ni u lokalne, ni u državne nadležne institucije. Skeptičan je po pitanju toga da će se sve riješiti po propisima. No, uprkos svemu, ističe, spreman je da ide do kraja i istraje u borbi.
“Mi smo ulagali žalbe, no nijedna se nije uvažila, niti znam gdje je završila. Iz Urbanizma su nas napismeno obavijestili da bi na ovom mjestu mogao da se gradi montažni objekat isključivo do tri metra visine, i to da ne bude u zoni koja je zaštićena, kako je predviđeno Odlukom o proglašenju mosta nacionanim spomenikom. Nikakav odgovor nismo dobili osim ovoga. Republički građevinski inspektor je javno rekao da radovi treba da budu obustavljeni, a se to nije dogodilo. Uostalom, ne postoji regulacioni plan da se tu išta može graditi. Postoje ovdje još nekoliko objekata koji su nelegalno napravljeni”, siguran je naš sagovornik.
Za cijelu situaciju, kako kaže, ne krivi svog komšiju, investitora Petra Gudelja. Jasno mu je da čovjek koji ima novac želi da ga uloži, a kao glavni problem vidi neefikasnost rada lokalne i državne administracije. Gradnjom ove sale, smatra Benderać, skrnavi se istorijsko nasljeđe.
“Ovo se ne može desiti negdje drugo, samo u Trebinju. Kod nas nema istorijskog nasljeđa. Mi možemo samo da pričamo o tome, ali mi to nemamo. Nemamo šta da ostavimo ni djeci, ni unucima. Ne trebamo da predstavljamo Trebinje ni kao grad kulture, ni kao grad turizma, kad nemamo ništa od toga”, kategoričan je on.
Na odgovor hoće li, koga i koliko koštati nezatražena saglasnost od Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, sačekaće se dok resorno Ministarstvo da svoje mišljenje.
