Agencija za “namještanje” posla: Ćute dok se krši zakon! Direktor zaposlio sam sebe, pa suprugu

Agencija za državnu upravu umjesto strogog kontrolora nezakonitog zapošljavanja pretvorila se u sredstvo za namještanje konkursa u javnim institucijama.

 

 

 

Piše: Milovan Matić

Nerijetko se dešava da u ovakvim “poslovima” učestvuje i sam vrh Agencije za državnu upravu kršeći sve zakonske propise, a da pri tom niko nikad nije odgovarao.

Prema podacima do kojih je došao naš portal, čak i sam direktor ove Agencije Aleksandar Radeta je umjesto osobe zadužene za praćenje i otkrivanje neregularnosti pri zapošljavanju postao stručnjak za namještanje konkursa u javnoj upravi.

On je, kako to tvrde izvori našeg portala, kršeći mnogobrojne zakonske procedure, u više navrata direktno učestvovao u zapošljavanju njemu bliskih osoba, te osoba koje nemaju kvalifikacije za raspisane poslove, a čak je dopustio i supruzi da se zaposli nezakonito.

Inače, Agencija za državnu upravu na čijem je čelu Radeta je nadležna i odgovorna za uvođenje jednakih pravila i procedura za zapošljavanje, imenovanje i izbor državnih službenika. Ipak, rukovodstvo ove Agencije je radilo upravo suprotno.

Da pojasnimo. Procedura provođenja javne konkurencije za zapošljavanje i postavljanje državnih službenika je regulisana Zakonom o državnim službenicima i Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljanje državnih službenika koje je dužna da primjenjuje Agencija prilikom provođenja konkursne procedure. Detaljnije, javna konkurencija podrazumijeva raspisivanje i objavljivanje javnog konkursa i internog oglasa za popunu upražnjenih radnih mjesta, a te konkurse i oglase raspisuje, objavljuje i provodi upravo Agencija na zahtjev i u ime republičkog organa uprave.

I tu dolazimo do uloge direktora Radete, koji je, prema riječima naših izvora, u više navrata učestvovao u očitom namještanju konkursa za posao u javnoj upravi.

A kako on to radi? To nam je pojasnio naš sagovornik iz Agencije za državnu upravu koji  je želio ostati anoniman.

On kaže da Agencija imenuje konkursnu komisiju za provođenje postupka izbora državnog službenika putem javnog konkursa i internog oglasa i da se nerijetko dešavalo da se u saradnji sa institucijom koja raspisuje konkurs  pronađe komisija koja će samo odraditi taj posao i izabrati već unaprijed određenog kandidata.

Inače, nakon što komisija utvrdi rezultate javne konkurencije ona sačinjava rang listu uspješnih kandidata i šalje je sa kompletnom dokumentacijom u Agenciju za državnu upravu.

„Ukoliko Agencija po prijemu kompletne dokumentacije ocijeni da je komisija postupila u skladu sa pravilnikom, potvrđuje listu uspješnih kanidata i sačinjava prijedlog za zapošljavanje. A, ukoliko utvrdi da komisija nije postupila u skladu sa Pravilnikom, Agencija će ponovo sazvati komisiju ili provesti postupak za formiranje nove. E sad, problem je što se u Agenciji toliko puta zažmiri na očigledne neregularnosti u konkursima, pa se čak i daju pozitivna mišljenja koja idu u korist prvoplasiranih kandidata koji nikako ne bi mogli dobiti posao.“

Prema riječima našeg izvora, mnogobrojni su slučajevi u kojima je Radeta učinio sve i prešao preko očiglednih nezakonitosti ne bi li njegov favorit dobio posao.

„Direktor jednostavno ne poštuje proceduru provođenja javne konkurencije koja je propisana Zakonom i Pravilnikom. Najčešće prvorangirani kanidati uopšte ne ispunjavaju uslove konkursa, a u Agenciji niko ne smije da se usprotivi odluci direktora koji skoro uvijek propušta takve slučajeve“, tvrdi naš izvor.

Na koji način on radi možda najbolje svjedoči podatak da je Radeta sam sebi „namjestio“ posao.

On je raspisao konkurs na kojem je bio jedini kandidat. Poznato je da za državne službenike koje postavlja Vlada, a direktora Agencije za državnu upravu postavlja upravo Vlada, postupak se mora završiti u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga Agencije.

„Iako Vlada nije donijela rješenje o postavljanju direktora u roku od 30 dana, odnosno rok je istekao, on je konkurs morao proglasiti neuspjelim. Međutim, do danas Radeta nije poništio konkurs i sudeći prema svim podacima on čeka novo imenovanje koje će u ovom slučaju biti nezakonito.“

Zbog svih ovih, ali i mnogih drugih podataka i izjava koje terete radetu da učestvuje u namještanju konkursa kontaktirali smo direktora Agencije za državnu upravu koji nam je rekao da su sve to “samo priče grupe ljudi koji ne znaju šta će od svog života”.

On navodi da su ovo samo napadi na institucije i sistem, koji su u potpunosti neosnovani. Kada je riječ o neregularnosti pri njegovom imenovanju, Radeta tvrdi da je on sve uradio prema zakonu i da ništa ne krije.

„Ja prvi put čujem da neko smatra da Agencija ne radi po zakonu svoj posao. Naprotiv, mi sve radimo po zakonu. Do sada nikad nije bilo žalbi na naš rad“, rekao je Radeta.

Zanimljivo je da su Radeta i Agencija za državnu upravu zažmirili i na neregularnosti prilikom prijema njegove supruge u jednu od javnih institucija, što potrvđuje dokumentacija u čijem posjedu je naš portal.

Njegova supruga Aleksandra Radeta Stegić dobila je posao u Republičkom centru za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica i to preko konkursa koji je upravo Radeta potpisao i odobrio. Nešto kasnije, Okružni sud u Banjaluci poništio je ovaj konkurs zbog toga što, usljed nepravilne primjene propisa, nije obezbijeđena pravilnost i javnost konkurencije u izboru kandidata.

Na sve ovo Radeta odgovara:

„Ma, to je bilo prije 4 godine, a prošle godine je stigla ta presuda po tužbi jednog od prijavljenih na taj konkurs. Ja tvrdim da je moja supruga sigurno bila najbolja na tom konkursu, ona ima 20 godina iskustva, a taj što tuži je konkurisao i na još 20 drugih poslova i nigdje nije dobio posao. Ako je takav stručnjak, što se nije negdje drugo zaposlio? Pa zato što treba imati malo više u glavi i treba znati nešto reći pred komisijom, a ne samo tužiti i žaliti se“, rekao je Radeta.

Ipak, pored ovog, još je mnogo primjera koji potvrđuju praksu Agencije za državnu upravu, koja prelazi preko očiglednih kršenja zakona, a jedan od nasvježijih te vrste, do kojeg je došao naš portal, jeste primjer zapošljavanja Snježane Stojanović u Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS.

Ona je izabrana kao najbolji kandidat, a da uopšte nije ispunjavala uslove konkursa, tačnije nije imala tražene 3 godine radnog iskustva, koje je bilo predviđeno za radno mjesto za koje je konkurisala. Ipak, ona je dostavila uvjerenje o iskustvu koje je ovjerio i potpisao njen suprug, iz kojeg se jasno vidi da je prepun nelogičnosti i lažnih podataka, poput onog da je Stojanović radila kao pravnik u suprugovoj organizaciji i u vrijeme kad nije imala završen fakultet.

Zanimljivo je da to nije ni najmanje zabrinulo Radetu i ponukalo da ukaže na ove propuste, pa čak ni nakon žalbe ostalih koji su se prijavli na konkurs. Naprotiv, on je u službenoj zabilješci za ovaj slučaj kazao sljedeće:

„Zapisnik sa pripremne sjednice sadrži podatke o prijavljenim kandidatima, u konkretnom slučaju svi prijavljeni kandidati ispunjavaju opšte i posebne uslove za dalje učešće u postupku javne konkurencije“.

 

Danas Radeta tvrdi da je bilo nekih neregularnosti u tom slučaju, ali da on nema ništa sa tim.

„Ja sam tad bio na odmoru, mislim. Ali ne mogu ni ja sve pročitati, možda je bio problem u komisiji iz Ministarstva koje je raspisalo konkurs, jer uvijek ima neko ko nekoga zna i želi to malo progurati“, kazao je Radeta.

Ipak, njegovi potpisi pokazuju da je on i u ovom slučaju prešao preko očiglednog kršenja Zakona i Pravilnika.

A ovo je samo jedan od posljednjih primjera kršenja zakona u korist pojedinaca pri zapošljavanju, u čemu direktno učestvuje Agencija za državnu upravu. Pored toga, iz ovog slučaja jasno se vidi i kolika je uloga komisije pri zapošljavanju, koja na osnovu dva pitanja, od kojih je jedno predstavljenje kanidata, određuje ko će dobiti posao.

Na kraju je i ovaj slučaj pao na Odboru državne uprave za žalbe, što pokazuje da su u Agenciji napravljeni ozbiljni propusti, a prema riječima našeg izvora, oni su nerijetko i namjerni.

Radeta za kraj tvrdi da on i Agencija rade poštujući sve zakonske procedure i da ne favorizuju nikoga pri zapošljavanju i imenovanju državnih službenika.

„Mi nismo ti koji daju posljednju riječ, jer tu je Odbor za žalbe državne uprave, kojem se mi uvijek stavljamo na raspolaganje. I oni su ti koji utvrđuju da li je neka potvrda dobra ili nije, da li je neko nešto uradio po zakonu ili ne. Mi nismo ti koji će utvrđivati takve stvari“, rekao je Radeta i možda na najbolji način pokazao gdje je najveći problem.

Jer, direktor Agencije za državnu upravu ne smatra da je posao Agencije ono zbog čega ona i postoji. Time je potvrđeno da u Agenciji za državnu upravu nerijetko mnoge konkurse sa očiglednim kršenjem zakonskih propisa propuštaju, u nadi da ovi slučajevi neće stići do Odbora za žalbe.

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Izvor: Buka

 

 

Autor