23 korisnika kredita u švajcarskim frankama u BiH izvršila samoubistvo

MOSTAR – Dom naroda BiH trebao bi 10. decembra da razmatra Prijedlog zakona o konverziji kredita CHF u KM, a iz Kancelarije korisnika kredita “Švicarac” BiH nisu optimistični u vezi njegovog usvajanja. “Švicarac” naglašava kako je “23 ljudi, korisnika kredita u CHF-u diglo ruku na sebe te da je za njih već kasno, ali da odgovorni moraju izaći pred lice pravde”.

svajcarske-franke
Ilustracija – FOTO photogen.com

Iz tog udruženja podsjećaju da na posljednjoj sjednici Doma naroda BiH Prijedlog zakona o konverziji kredita CHF u KM nije naišao na podršku političara iz RS, dok su svi poslanici iz bošnjačkog i hrvatskog naroda glasali taj prijedlog zakona.

Takođe, podsjećaju kako su 9.802 građanina BiH podigla od 2006. do 2008. kredite u CHF te da je banka od njih uzela ili hipoteku ili žirante kako garanciju za kredit.

Iz “Švicarca” pozivaju domaće političke predstavnike da se zapitaju jesu li austrijski regulatori za bankarstvo zabranili davati ovakve kredite državljanima Austrije poslije samo tri mjeseca od davanja tih kredita u Austriji?

“Da li je Austrijski vrhovni sud presudio u korist korisnika takvog kredita za državljane Austrije?  Je li i zašto je austrijska Nacionalna banka izdala brošure svojim bankama u Austriji 31. januara 2006. godine sa sugestijom da se krene u takve kreditne aranžmane… “, pitaju se u Udruženju “Švicarac”.

“Srpski članovi nisu podržali ovaj zakon, koji treba štititi interese građana RS, odnosno građana srpske nacionalnosti”, istakli su iz Švicarca te naglasili kako su 3.702 kredita CHF-a iz RS, te da niko od tih građana nije naišao na podršku političara iz RS-a u Domu naroda BiH.

Iz Švicarca napominju kako entiteti RS i FBiH neće imati nikakvih troškova za donošenje ovakvog zakona na nivou BiH, već samo korist “jer će otuđeni (ukradeni) novci biti vraćeni oštećenim građanima BiH, tj. biće izvršen priliv novca u bh. privredu”.

Iz Udruženja takođe pozivaju predstavnike iz reda srpskog naroda “da se ponovo zapitaju koga predstavljaju i koga štite? Je li građane koji su ih izabrali i koji ih plaćaju, ili banke”?

Autor