Početna  /  Ustavni sud BiH odbio Durakovićevu apelaciju
Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Vijesti

Ustavni sud BiH odbio Durakovićevu apelaciju

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj redovnoj sjednici Velikog vijeća na kojoj se, razmatralo 170 apelacija, odbio je kao neutemeljenu apelaciju Ćamila Durakovića podnesenu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra ove godine.

ustavni-sud-bih

“Naime, apelant je 1. novembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio apelaciju protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra 2016. godine kojim je Sud Bosne i Hercegovine odbio kao neosnovanu apelantovu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine koju je donijela Centralna izborna komisija 17. oktobra 2016. godine”, istakli su iz Ustavnog suda BiH.

Apelant je, kako su podsjetili, zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi Centralnoj izbornoj komisiji BiH bilo naloženo da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika opštine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika opštine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.

Između ostalog, Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da nije povrijeđeno apelantovo pravo jer je apelantu bilo omogućeno da se prijavi za učešće na izborima za načelnika opštine na kojima je svim biračima upisanim u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.

Ćamil Duraković
Ćamil Duraković

Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa opštim jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.

Ustavni sud je zaključio da su neosnovane apelantove tvrdnje da je diskriminisan u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.

Ustavni sud je utvrdio da apelant nije diskriminisan u pravu da se kandiduje na izborima za načelnika opštine, te da je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uslovima, bilo omogućeno da biraju načelnika.

S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.

Na današnjoj sjednici Velikog vijeća Ustavni sud BiH je, između ostalog, razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi. Isključivo radi ilustracije, izdvajamo:

Ustavni sud je odlučivao i o jednom broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje. U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku, nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome obavijeste Sud u roku od tri mjeseca.

Apelacije koje su bile očito neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio. To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.

0 Shares
0 Shares
Copy link