U hotelu Central park u Trebinju je 10.3. tekuće godine održana radionica u sklopu projekta ‘’Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH’’ Media centra i agencije Boram iz Sarajeva. Ovaj projekat finansira delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, a ukupno će biti održano deset radionica širom BiH. U Trebinju je deset srednjoškolaca na kreativan način diskutovalo o samom pojmu medija, šta medij jeste, a šta nije, ko jeste, a ko nije i koji su osnovni kriterijumi za klasifikaciju kredibilnih i onih drugih medija. Radionicu je vodio Emir Zulejhić, jedan od urednika portala raskrinkavanje.ba. Predstavljene su i neke praktične metode ustanovljavanja tačnosti plasirane informacije, posebno kada su u pitanju fotografije i video sadržaj. Opšti zaključak i rezime radionice je da je u današnjoj ekspanziji raznih medija jako važno prepoznati one koji plasiraju lažne vijesti, spinove ili manipulativni sadržaj.
Šta su mediji, kakvi mediji trebaju biti, kako prepoznati vjerodostojne medije, koji su oblici medijske manipulacije i o tome koliko su dezinformacije dugoročno štetne govorilo se na radionici ‘’Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH’’ koja će se u 10 gradova BiH održati u sklopu projekta koji sprovode Media centar i agencija Boram iz Sarajeva. Desetak srednjoškolaca, mahom maturanata trebinjske Gimnazije ‘’Jovan Dučić’’ na zanimljiv i njima prijemčiv način govorili su o medijskoj pismenosti. Predavač je bio Emir Zulejhić, a učesnici radionice su kroz formu kviza mogli saznati nešto više o medijima, dezinformacijama, manipulaciji, spinu i ostalom vezanom za medije.
Kroz zanimljiva kviz pitanja učesnici su dolazili do odgovora na pitanja šta su mediji, šta jeste a šta nije medij, kako prepoznati kredibilan medij, kako uočiti lažne vijesti, prepoznati spin i ostale zanimljivosti koje su od velikog značaja, pogotovo imajući u vidu da se u Bosni i Hercegovini, u formalnom obrazovanju, o medijskom opismenjavanju gotovo nikako ne vodi računa. U nekim zemljama regiona u srednje škole je uveden predmet Jezik, mediji i kultura, a koji se djelimično bavi i problemom medijske (ne)pismenosti, dok u BiH od toga još uvijek zvanično nema ništa iako se neformalno ova mogućnost pominje već duži vremenski period.
Nakon radionice smo o samoj medijskoj pismenosti, ali i o štetnosti lažnih vijesti i detektovanju istih, sa osvrtom na mogućnost postojanja subjektivnosti u donošenju suda šta je laž, a šta ne, na primjeru aktuelnih zbivanja u Ukrajini, razgovarali sa voditeljem Emirom Zulejhićem.
”Medijska i digitalna vještina je krucijalna danas iz razloga što nikad više informacija oko sebe nismo imali, a ne učimo ništa o medijskoj pismenosti. U formalnom obrazovanju gotovo do fakulteta se ništa o ovome ne govori gotovo nikako, a kamoli na ozbiljan način, pa su ovakve radionice neformalnog obrazovanja zapravo jedini način, jer svi, a pogotovo mladi mogu saznati nešto ozbiljnije o medijimam dezinformacijama i prepoznavanju i provjerama tačnih informacija. Jako je malo dezinformacija koje nisu štetne ni na koji način. Neke su više, a neke manje štetne, ali generalno svaka je štetna iz razloga što većina nas većinu odluka i stavova koje formiramo u životu formiramo upravo na osnovu medijskih informacija. Recimo, odlučujemo hoćemo li se vakcinisati ili nećemo, hoćemo li vjerovati u pandemiju ili nećemo, za koga ćemo glasati, hoćemo li uopšte glasati na Izborima, sve su to teme i odluke koje donosimo primarno na osnovu informacija koje dobijamo iz medija. Ako su te odluke kontaminirane netačnim informacijama naše odluke automatski postaju nevaljane u tom smislu. U kriznim situacijama poput rata je izuzetno teško detektovati lažnu vijest jer informacije jako brzo dolaze i nekako se nema vremena, bar iz konteksta medija, pravovremeno reagovati i provjeriti, a pogotovo iz konteksta čitatelja koji se generalno ne zanimaju za provjeru stvari koje dobijaju iz različitih izvora. Kada pričamo generalno, mislim da je najvažnije razdvojiti kredibilne od nekredibilnih izvora. Ako se radi o portalima koji nemaju potpisane novinare, urednika, za koje ne znamo ko su ljudi koji rade tu, ne možemo ih smatrati kredibilnim niti se trebamo informisati iz takvih izvora. Kada govorimo o kredibilnim medijima, za koje znamo ko su, koji imaju impresume i koji zaista jesu mediji i novinari, u tom slučaju je najvažnije gledati i tražiti dokaze za tvrdnje koje se iznose. Ne znači da će kredibilan medij objavljivati tačne informacije nego znači da takvom mediju možemo vjerovati ako je sama vijest kredibilna, a vijest je kredibilna ako ima više izvora, ako ima dokaze koji su provjerljivi, mislim da je to suština. Ne treba ni vjerovati ni ne vjerovati bilo kojem mediju, treba vjerovati dokazima koje iznose za priču koju objavljuju. Kada se radi o tzv. anonimnim medijima, nemoguće je znati koliko postoji takvih portala zbog samog govornog područja gdje je ponekad nemoguće utvrditi da li je portal iz, Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore jer svi manje više govorimo vrlo sličan, maltene isti jezik pa je teško ustanoviti na osnovu jezika koliko portala anonimnih dolazi iz BiH. Raskrinkavanje u svojoj bazi trenutno ima 3.000 različitih izvora iz Bosne i Hercegovine koje smo lažno ocijenili od čega su velika većina anonimni portal. Nemoguće je utvrditi njihov broj, ali su sigurno u pitanju hiljade, a možda I desetine hiljada ako računamo i aktivne i one trenutno neaktivne.” – rekao je Zulejhić za internet magazin ”Moja Hercegovina”.
Radionici je prisustvovao i Tarik Moćević, koordinator projekta, koji nas je kratko uputio u sam projekat, tačnije, ciljeve istog.
”Cilj projekta uopšte je jačanje medijske pismenosti kod mladih u Bosni i Hercegovini. Kroz ovaj projekat će se održati ukupno 10 radionica širom Bosne i Hercegovine, uglavnom za srednjoškolce, za uzrast od 14 do 19 godina jer smatramo da je to uzrast u kojem je bitno usmjeravanje u pravom pravcu. U okviru projekta organizovaćemo video tutorijale u kojima ćemo sa mladim govoriti o medijskoj pismenosti, dezinformacijama, govoru mržnje, propagandi i tako dalje.” – rekao je Moćević za MH.
Milica Mijović i David Vučurević bili su učesnici ove radionice. Oni su po završetku govorili za naš magazin o novim saznanjima, medijima i načinu na koji oni vrše selekciju medija kojima vjeruju ili ne vjeruju.
”Dosta novih stvari smo danas mogli čuti, dosta stvari je bilo veoma korisno, neke sam znala od ranije, ali većinu sam tek danas saznala. Informišem se uglavnom putem interneta, ali trudim se da provjerim informacije do kojih dolazim. Nemam neki konkretan način već se to nekako svodi na moj neki osjećaj kada je u pitanju prepoznavanje lažnih vijesti.” – rekla je Milica Mijović.
”Što se tiče same radionice, nisam čuo ništa novo pošto sam i sam u ovom poslu već dvije godine. Dakle, nisam čuo nešto specijalno novo, ali ova radionica dala mi je iskustvo kako dalje i dala mi je šansu kako da prepoznam istinitost informacija. Što se tiče selekcije medija, nije da nešto puno čitam i pratim, ima nekih portala koje pratim i za koje smatram da su provjereni. To nisu portali koji su u više navrata dokazali da im se može vjerovati. Čim vidim da neki portal nema novinarskog potpisa smatram da nije vjerodostojan pa automatski znači da ga neću ni čitati. Mislim da većina tabloidne i žute štampe iznosi stvari koje nikoga ne bi trebale da zanimaju plus se na sve to dodaju dezinformacije pa je jasno da se radi o medijima koji su irelevantni i kojim ne bi trebali vjerovati.” – kaže David Vučurević, maturant Gimnazije ”Jovan Dučić”.
Portal Raskrinkavanje koji se bavi provjerom objavljenih vijesti na svom sajtu raspolaže i sajtom koji se bavi isključivo medijskom pismenošću, tačnije načinima detektovanja lažnih vijesti, nekredibilnih medija i ostalog, a tu su i korisni video prilozi koji na jednostavan način pomažu u rješavanju problema medijske manipulacije. Ukoliko vam je ova tema interesantna, a itekako je korisna, možete se detaljnije uputiti OVDJE.
Igor Svrdlin
