Centralna izborna komisija (CIK) BiH juče je izglasala odluku o poništavanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i opština.
Utvrđeni rezultati izbora, koji su održani 23. novembra, su objavljeni 15. decembra, dva dana nakon isteka roka izbornih aktivnosti. Na osnovu tih rezultata pobjednik pomenutih izbora je kandidat SNSD-a Siniša Karan koji u odnosu na Branka Blanušu (SDS), kao glavnog protivkandidata, ima oko 9.500 glasova više.
Iz najveće opozicione stranke u Srpskoj, potom su CIK-u uputili niz žalbi u kojima su tvrdili da je izborna volja građana „brutalno pokradena“. CIK potom, po službenoj dužnosti, otvara „istrage“ u kojima utvrđuju brojne nepravilnosti, što potom dovodi do odluke o poništenju izbora na 136 biračkih mjesta. Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke CIK-a. Iz SNSD-a su najavili žalbu.
Doboj, Zvornik i Laktaši
Kada se analiziraju gradovi i opštine u kojima su poništeni glasovi sa pojedinih biračkih mjesta, Blanuša je pobijedio u Banjaluci sa 14.323 glasa razlike, u Prijedoru (sa 97 glasova prednosti), Loparama (plus 1.245), Ugljeviku (plus 380), Osmacima (plus 79) i Gacku, gdje je napravio 745 glasova razlike. Sa druge strane, Karan je u Stanarima „upisao“ 84 glasa prednosti, Nevesinju 438, Rudom 632, Bileći 117, Milićima 105, Bratuncu 1.384, Vlasenici 688, Doboju 8.853, Laktašima 5.151, Zvorniku 6.296 i Brčkom 735 glasova.
Na biračkim mjestima na kojima bi se, ukoliko odluka postane pravosnažna, izbori trebali ponoviti, Karan je osvojio 26.604 glasa, a Blanuša 10.984 glasa. Kada se pomenuti glasovi izuzmu, Blanuša je na biračkim mjestima na kojima izbori neće biti ponovljeni osvojio nešto preko 6.200 glasova više.
Upravo je to i najjači adut opozicije prije ulaska u nastavak izborne borbe za nasljednika Milorada Dodika na čelu Republike Srpske. Dok se ova saga ne završi, Ana Trišić Babić će, ni kriva ni dužna, i u narednu godinu ući kao vršilac dužnosti prvog čovjeka Srpske.
Pored pomenute prednosti, opoziciji će ovoga puta „na ruku“ ići i mogućnost da bolje zaštite izborni proces jer će na raspolaganju imati jednak broj ljudi, a daleko manje mjesta za „pokriti“. Takođe, i dio apstinenata, koji su tradicionalno protiv Dodika, ali nisu vjerovali da Blanuša ima ikakve šanse, ovoga puta bi, umjesto kući, mogli otići na glasanje.
Sa druge strane, riječ je o mjestima koja, i kada se izuzmu nepravilnosti, važe za SNSD-ova uporišta, a sigurno je i da će SNSD-ova “mašinerija” raditi mnogo jače nego kada se prvi put izlazilo na birališta. Takođe, čini se i da su SNSD-ovi koalicioni partneri “prespavali” izbore 23. novembra, što im ovoga puta neće biti tolerisano.
Izbori će, ukoliko odluka CIK-a postane pravosnažna, biti ponovoljeni na najviše biračkih kjesta u Zvorniku, njih 53, Doboju, na 31 biračkom mjestu te Laktašima, na 24 lokacije. Pojedina mjesta, kao što su Majevac ili Opsina, Blanuša je „osvojio“ tek pet glasova. U Bratuncu će birači izlaziti na 12 lokacija, a na dvije u Prijedoru i Milićima. Na samo jednu lokaciju izlazi se u Banjaluci (u Šargovcu), Vlasenici, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Nevesinjum Gacku, Rudom, Bileći i Brčkom.
Ponavljenje izbora trebalo bi biti održano najkasnije 14 dana nakon što odluka postane pravosnažna.
Nema izgovora
Politička analitičarka Tanja Topić kaže u razgovoru za MojuHercegovinu da bi protivnici vlasti koju predvodi Milorad Dodik, na ponovljenim izborima na 136 biračkih mjesta mogli vidjeti “priliku koja se ne propušta”, ali da će i dalje sve zavisiti od toga da li će se ovoga puta opozicija bolje organizovati kada je riječ o zaštiti izborne volje građana.
„CIK je sam svojim analizama, kontrolama i mehanizmima dokazao i dokumentovao brojne nepravilnosti na prijevremenim izborima i nije mogao zatvoriti oči na njih. Da jeste, to bi definitivno urušilo povjerenje građana i političkih subjekata u integritet ove institucije“, kaže naša sagovornica.
Dodaje kako je teško procijeniti šta će uticati na izlaznost – da li inat vladajućih da se glasa kontra CIK-a a za Karana ili pristalica Blanuše koji će vidjeti priliku koja se ne prepušta, isprovocirani brojnim nepravilnostima i falasfikovanjem izborne volje.
„Preduslov svih preduslova za promjenu epiloga, dakle, za pobjedu kandidata opozicije je dobro organizovana posmatračka mreža, ne prepuštajući slučaju niti jedno biračko mjesto ili pravdanje da nisu u stanju platiti posmatrače, a što se dešavalo nakon izbora 23. novembra. Ovakvi izgovori u ovom slučaju ne prolaze“, zaključila je Topićeva.
Uhvaćeni na djelu
Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, izjavio je da je režim pokušao još jednom da prevari i ponizi građane Srpske, ali da su ovoga puta uhvaćeni na djelu.
“Insistiramo da svi počinioci i nalogodavci ove organizovane izborne krađe budu strogo kažnjeni. Građani su željni pravde i zaslužili su da žive u državi koja neće da ih laže i obmanjuje na svakom koraku i drži ih u vječitoj neizvjesnosti”, poručio je Blanuša.
Kako je naveo odluka CIK BiH o ponavljanju izbora na 136 biračkih mjesta je potvrda za sve ono što su govorili nakon 23. novembra.
“Izborni proces je potpuno narušen i krađa se dešavala na svakom koraku, od krađe identiteta i glasanja umjesto ljudi koji nisu izašli na izbore, do krađe na brojanju. Govorili smo i da će se ovi izbori završiti tek onda kada se ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima”, naveo je on.
Kako je istakao oni to govore i danas, te smatra da CIK treba da donese novu odluku i ponovi izbore na svim biračkim mjestima u ovim gradovima.
“Ovo je bila organizovana krađa, o čemu govore i podaci do kojih je došao CIK. Ovi gradovi već tradicionalno služe režimu da se ruga volji naroda”, jasan je Blanuša.
On dodaje da podaci pokazuju kako su rezultati nakon poništavanja izbora na pomenutih 136 mjesta potpuno drugačiji.
“Prema najnovijim podacima, bez rezultata sa poništenih 136 biračkih mjesta mi vodimo i imamo više od šest hiljada glasova prednosti. Sada svi zajedno moramo da odbranimo pobjedu i volju naroda. Ponovljeni izbori će biti svojevrsni referendum, između stalnog ponižavanja i neizvijesnosti sa jedne, i pravde i dostojanstvenog života sa druge strane”, poručio je Blanuša.
Dodaje i da režim neće odustati od krađe i prevare kako bi sačuvao privilegije i nastavio da lagodno živi od novca građana.
“Garantujem građanima Republike Srpske da na ponovljenim izborima ni jedan jedni glas neće biti zloupotrijebljen i da će konačno pobijediti pravda koju toliko dugo čekamo”, zaključuje Blanuša.
Karan bez komentara
Sa druge strane, kandidat SNSD-a, Siniša Karan, nije komentarisao u prva 24 sata odluku CIK-a. Zato jesu svi drugi, od lidera pomenute stranke Milorada Dodika do nižih funkcionera najveće partije u Srpskoj.
Dodik, koji je brže-bolje nakon 23. novembra na sav glas govorio kako je izborna bitka gotova jer su tako pokazali rezultati CIK-a, sada istu instituciju osporava. Izrevoltiran odlukom, najavio je da će umjesto 10, sada za Karana prednost biti 25.000 glasova. Ukoliko bi izlaznost bila ista kao i krajem novembra, to bi značilo da će Karan osvojiti preko 30.000 glasova, a Blanuša tek četiri ili pet hiljada.
Ponovo je oživio i ideju da izbore provodi izborna komisija Srpske, a članove CIK-a optužio za “otimanje volje građana Srpske”.
“Svi ćemo biti na terenu, napravićemo izlaznost preko 60 odsto. Pružili ste priliku da upravo ova biračka mjesta pokažu za koga Republika Srpska glasa”, rekao je Dodik.
Presuda
Podsjećamo, do prijevremenih izbora je došlo nakon što je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pravosnažno osuđen od strane Suda BiH na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, koga vlasti u Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH. CIK je na osnovu te presude Dodiku, koji je lider SNSD-a, oduzeo mandat te raspisao prijevremene izbore.
SNSD i ostatak vladajuće koalicije, kao i opozicioni PDP, mjesecima su tvrdili kako na pomenutim izborima neće nastupiti, ali su na kraju promijenili mišljenje.
Redovni izbori za predsjednika Republike Srpske održaće se u oktobru 2026. godine.
