Početna  /  Savo Gavrilović: I ovako ružnu pticu možeš mnogo zavoljeti!
Hercegovina Trebinje

Savo Gavrilović: I ovako ružnu pticu možeš mnogo zavoljeti!

Bjeloglavom supu Dušanu Silnom, koji je prošle jeseni smješten u Centru za reintrodukciju u selu Sedlari u Popovom polju, početkom ove sedmice pridružio se još jedan koji je uvezen iz rezervata Uvac u Srbiji. O njima se trenutno marljivo brine mještanin Savo Gavrilović koji kaže da je nevjerovatno koliko se lako zaljubiti u „ovako ružnu pticu“.

savo_gavrilovic_bjeloglavisup_mojahercegovina
Savo Gavrilović i Dušan Silni (FOTO: Moja Hercegovina)

Dušana Silnog Savo pazi već 11 mjeseci, a obilazi ga jednom sedmično da mu donese hranu i vodu.

– Da mi je neko pričao da se može zavoljeti ovako ružna ptica, ne bih vjerovao. Davao sam mu iz ruke da jede, pa mi je otkinuo komad nokta, ali nema razloga za strah od njega, normalno da voli da se brani ako mu priđeš previše blizu – objašnjava Savo za „Moju Hercegovinu“ i dodaje da se sjeća kada je ovdje, prije posljednjeg rata, bilo stanište supova.

planine_supovi_mojahercegovina
Nekadašnje stanište supova u Hercegovini – stijene iznad Dubljana i Dračeva (FOTO: Moja Hercegovina)

Povratak bjeloglavog supa, rijetke vrste orla lešinara, u Popovo polje sprovodi se u okviru projekta „Reintrodukcija bjeloglavog supa u Popovo polje“ koji sprovode Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, Zavod za zaštitu prirode Srbije, te Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ iz Breograda.

sasa_marinkovic_mojahercegovina
Saša Marinković

Projekat je danas predstavljen u Trebinju, a njegov glavni cilj, kako je rečeno, jeste da se cijela kolonija bjeloglavog supa vrati u svoje nekadašnje stanište u Popovom polju.

Saša Marinković, iz Instituta za biologiju „Siniša Stanković“ u Beogradu, kaže da je ovo prvi put na Balkanu da neko iznosi ugroženu vrstu da bi je vratio negdje. Bjeloglavi sup je, tvrdi, sve sem obična vrsta.

– Bjeloglavi sup je 1990. godine bio pred istrebljenjem. Sad imamo preko 500 ptica na lokalitetu Uvac. On je ovisan o zaštiti, o njemu se mora brinuti. Nekad se hranio uginulom stokom, međutim, današnje mjere nalažu njeno zakopavanje i spaljivanje. Mi samo hoćemo da vratimo harmoniju koja je nekad bila, da ono što je pripadalo supu ostavimo na određena mjesta. On nije obična vrsta, on je vrsta od ekonomskog značaja, razvoja eko-turizma. S druge strane, on je vrsta od estetskog značaja, vraća ljepotu određenim krajevima, kao i vrsta od nacionalnog značaja za Srbiju, jer se pojavljuje na našim srednjevjekovnim grbovima – istakao je Marinković.

Međutim, prema riječima Slobodana Nagradića, direktora Republičkog zavoda za za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, najveći problem trenutno predstavlja što nije definisano ko će da preuzme gazdovanje i brigu nad ovim životinjama u Sedlarima.

– Sada to svojim sredstvima radi Zavod, ali njemu to nije osnovna djelatnost, niti imamo novca za tako nešto. Vlada RS to treba da definiše, a dok se to ne desi mi ćemo brinuti o njima. Ali mi niti imamo sredstava, niti smo za to ovlašteni. Ovaj projekat ima teškoća i ovo je kritika nama samima, jer smo olako ušli u sve to – kaže Nagradić.

On je najavio da će se ovim povodom sastati sa gradonačelnikom Trebinja Slavkom Vučurevićem, nakon čega će ponovo uputiti zahtjev Vladi RS da riješi ovo pitanje.

vucurevic_nagradic_mojahercegovina
Slavko Vučurević (lijevo) i Slobodan Nagradić (desno)

Vučurević kaže da finansijska podrška Grada Trebinja za opstanak ove rijetke vrste orla neće izostati, ali samo uz određeni projekat, jer „mora znati šta to podržava, koga i u kojem pravcu“.

– Na kraju, vidjeli ste da se ništa ne zna. Životinje su tu, a ne zna se ni ko će njima da gazduje i brine, ni koliko novca za to treba. Što se tiče njihovog značaja za Hercegovinu, ne znam koliki je, jer živjeli smo bez njih zadnjih sedam, osam decenija, a koliki će biti u budućnosti, ne mogu prognozirati – zaključio je Vučurević.

bjeloglavi_sup_trebinje_mojahercegovina
Dušan Silni u Sedlarima u Popovom polju (FOTO: Moja Hercegovina)

Nakon pres konferencije, stručnjaci koji su angažovani na ovom projektu obišli su Centar za reintrodukciju bjeloglavih supova u Sedlarima, a program posvećen rijetkoj vrsti lešinara završen je promocijom knjige „Bjeloglavi sup“, autora orintologa Bratislava Grubača iz Beograda, u Muzeju Hercegovine.

bjeloglavi_sup_pres_mojahercegovina
Orintolog Bratislav Grubač (drugi s desna na lijevo)

Jelena Denda

208 Shares
208 Shares
208 Shares
Copy link