Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je nedavno, na svojoj povratničkoj konferenciji za medije nakon bolovanja, povećanje plata u javnoj upravi, ali niko ne zna gdje će Srpska naći novac za ta povećanja. Budžet Republike Srpske za plate trebao bi da iznosi više od 1,5 milijardi maraka i trenutno niko ne zna sa koje će „strane“, odakle i kako „kanuti“ taj novac.
Dodik je izjavio da će svim budžetskim korisnicima linearno od aprila biti povećane plate deset, a policiji 40 odsto. On je istakao da će policiji, imajući u vidu da im je ranije bio uskraćen dodatak na složenost poslova u vanrednim okolnostima, samo po tom osnovu plata od aprila biti povećana 30 odsto, te za deset odsto kao i ostalim budžetskim korisnicima.
„Za to će biti neophodno da obezbijedimo 58 miliona КM. Za obrazovanje će trebati 65 miliona КM, za javnu upravu 17,6 miliona КM, a za zdravstvo 53 miliona КM. Ukupni budžet plata za prošlu godinu bio je 1,5 milijardi, a sada se on ‘penje’ na više od 1,6 milijadi КM“, kazao je Dodik, ali nije rekao kako će ta sredstva biti obezbjeđena.
Da će para biti potvrdila je i ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović, ali ni ona nije precizirala odakle će se taj iznenadni višak preliti u budžet. Ona je rekla da Srpska ima izvore finansiranja za najavljena povećanja plata svih budžetskih korisnika.
„Imamo izvore finansiranja za ono što smo predložili. Nije to malo – povećanje plata svih budžetskih korisnika. Najveće povećanje dobilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova i iznosi 175 miliona KM više nego što smo planirali u budžetu“, istakla je Vidovićeva.
Ona je navela da je Srpska za 2025. godinu projektovala povećanje prihoda od 7,5 odsto, a rashoda za šest odsto. Vidović kaže da za predviđeno povećanje plata postoji nekoliko izvora, te da je tačno izračunato koliko može biti veći prihod, ušteda po određenim stavkama i došlo se do cifre za povećanje plata.
„Ako posmatramo prethodni period, svaka godina je bila u smislu da se ide više u povećanje kapitala, a manje u lična primanja. Ne možemo više tako, moraćemo dio kapitala prebaciti i na plate, moramo dizati standard ljudi“, rekla je Vidovićeva.
Ekonomista Svetlana Cenić podsjeća da je Dodik povećao minimalnu cijenu rada i da iz tog povećanja vjerovatno želi da puni budžet. Ona dodaje kako se Dodik sigurno nada i nekom kreditu koji bi trebao doći „sa strane“.
„Prihodi od indirektnih poreza neće rasti kako se oni nadaju. Oni se nadaju većoj inflaciji. Ne vidim da će to baš tako ići. Jedan radnik i sa povećanim minimalcem sada mora da zaradi platu za jednog radnika u javnoj upravi i za jednog penzionera. Mislim da se sve zasniva na mantri – nekako ćemo“, kazala je Cenić.
Dodika, smatra ona, samo interesuje propaganda, odnosno „priča“ koja mora lijepo da zvuči. Predsjednik Srpske je, kaže ona, morao da „prati“ politiku Federacije BiH nakon što je i tamo povećana minimalna plata.
„Koji to radnik sa visokom stručnom spremom radi za minimalac? Ako i mora da radi za minimalac, pitanje je koja je to sprema i kakav je zakon po kojem mu se plata obračunava. Da li mu u firmi priznaju tu spremu ili ne“, kazala je Cenić.
Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković kazao je da Savez nije zadovoljan sa odlukom Vlade Republike Srpske o najnižoj plati zato što radnici nisu dobili novi sistem plata, već diferencirane iznose najnižih plata u Srpskoj.
„Mi smo predlagali da do najnižih plata dođe na način da osnovicu, koja treba da bude najniža plata, množimo sa koeficijentima, zavisno od stručne spreme koja je neophodna za obavljanje određenog posla ili radnog zadatka i u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta kod poslodavca. To se, nažalost, nije desilo, već su najniže plate utvrđene u nominalnim iznosima, a ono što je posebno izazvalo nezadovoljstvo kod nas su iznosi najnižih plata“, rekao je Stanković.
On smatra da su ti iznosi izrazito mali i da su još dodatno smanjeni u odnosu na prvobitni prijedlog, posebno kada su u pitanju KV radnici i radnici sa SSS kojih najviše ima u privredi. Stanković ističe da odluka Vlade Srpske o najnižoj plati nije novi sistem plata, niti povećanje najniže plate, već pokušaj da se spriječi zloupotreba najniže plate.
Sa druge strane, dodaje on, ovakva odluka otvara mogućnost novih zloupotreba od strane pojedinih poslodavaca, da kroz sistematizaciju radnih mjesta mijenjaju stručnu spremu neophodnu za obavljanje poslova u svojim preduzećima.
„Uzmite primjer samo trgovačkih centara gdje radnici imaju trogodišnju i četvorogodišnju srednju školu. Svi oni su trgovci. Taj poslodavac sistematizacijom može propisati da su mu neophodni KV radnici i sve radnike sa SSS prevesti na 950 KM. Sada je odgovornost na Vladi Republike Srpske, na kontrolnim organima, na Poreskoj upravi i Inspekciji rada da sve dobro iskontrolišu da ne bismo imali situaciju kao do sada“, kazao je Stanković.
Kako je ranije isticano, u Republici Srpskoj postoji 290.000 radnika. Od tog broja na budžetske jasle „otpada“ oko 60.000 radnika. Ostali se nalaze u realnom sektoru, najviše u trgovini i u prerađivačkoj industriji. Oko 60 odsto tih radnika iz relanog sektora su radnici sa srednjom stručnom spremom i KV radnici.
„Ako ne bude zloupotrebâ najniže plate i ako se utvrdi da se popravila situacija i da ne radi svaki drugi radnik za minimalac, onda će se samim tim puniti budžet. Ali ne dovoljno. Šta nama uopšte može napuniti budžet? Ko će Srpskoj dati pare kada je kompletno rukovodstvo pod sankcijama? Ako se povećaju plate i minimalac, budžet će više da se puni, ali ni to nije dovoljno“, kaže sagovornik našeg portala koji je dobro upućen u ovaj problem.
Stari Zakon o radu je ukinuo opšte i granske kolektivne ugovore. Zakon o radu je do sada definisao samo najnižu platu. Firma koja zapošljava radnika nema kolektivni ugovor i u najvećem broju slučajeva nema ni sindikat. Zakon o radu prepoznaje samo najnižu platu. Ako su na sve te plate uredno uplaćeni porezi i doprinosi, za inspektore je sve „uredno“ bez obzira na to ko sa kojom spremom radi za minimalnu platu.
Potpredsjednik Saveza sindikata Republike Srpske za privredu Danko Ružičić smatra da odluka Vlade RS o najnižoj plati nikada ne bi ugledala svjetlo dana da Savez sindikata nije prepoznao ključni problem, a to je zloupotreba najniže plate u Srpskoj i činjenica da se svim radnicima u jednom preduzeću isplaćuje najniža plata.
„Predlagali smo diferencirane plate, ali u sedam platnih razreda, a ne ovo što je Vlada uradila sa četiri platna razreda. Republika Srpska više nema jednu jedinstvenu najnižu platu. Vladina odluka za nas nije zadovoljavajuća“, rekao je Ružičić.
Ružičić je istakao da jedan kvalifikovani radnik u građevinarstvu, na primjer zidar, po novoj odluci treba da ima najnižu platu od 950 KM, a NK radnik koji mu prinosi malter i ciglu ima samo 50 KM manju platu, dok građevinski tehničar koji vodi posao na jednoj stambenoj zgradi ima veću platu za samo 50 KM od KV radnika. Diplomirani inženjer koji vodi nadzor i daje garanciju potpisom imaće platu koja je 50 odsto veća od NK radnika.
Bruto plata, koja je vlasništvo radnika, sastoji se od osnovne plate i uvećanja plata propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, poreza na dohodak i doprinosa. Poslodavac sa radnikom može samo ugovoriti platu u bruto iznosu. Zakonom o doprinosima jasno je definisano i da zbirna stopa doprinosa iznosi 31 odsto na bruto iznos.
Ukoliko radnik u Srpskoj prima najnižu platu u neto iznosu od 900 KM, njegova bruto plata je 1.344,26 KM. Od navedenog iznosa 416,72 KM čine doprinosi. Doprinosi se dijele u četiri kategorije: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, doprinos za dječiju zaštitu i za osiguranje od nezaposlenosti.
Kada se navedeni iznos od 416,72 KM raspodjeli, to znači da 248,69 KM ide u PIO, 137,11 KM za zdravstvenu zaštitu, 22,85 KM iznosi doprinos za dječiju zaštitu, dok 8,07 KM čini doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. Sav novac je vlasništvo radnika i njega dalje, iz pomenutih fondova, koriste radnici Republike Srpske.
U budžet Republike Srpske direktno idu porezi koji na najnižu platu iznose 27,54 KM po radniku. Jedina grana u privredi, koja ima značajne olakšice i plaća najmanje doprinose, jeste grana tekstila, kože i obuće. Poslodavac će u ovoj grani na iznos najniže plate od 1.054,48 KM u bruto iznosu poreze i doprinose platiti 154,48 KM, odnosno 289,78 KM manje u odnosu na sve ostale poslodavce u Srpskoj.
Lider „ReStarta“ Stefan Blagić smatra kako će Dodik na ovaj ili na onaj način obezbijediti povećanje plata. On dodaje kako Dodik ne može da povuče obećanje, jer bi time navukao na sebe bijes kompletne javne uprave.
„Ako bi pogazio to obećanje, to bi bio potpuni debakl njegove politike. Pare će naći tamo gdje su ih i do sada tražili – od indirektnih poreza i pomoću kredita. Da li Dodik ima neki drugi plan? Da li očekuje možda neke međunarodne kreditne institucije da se uključe u rješavanje njegovih finansijskih problema? Sigurno, ali to nije realno“, istakao je Blagić.