Početna  /  Pandemija slabo ubija. Više razotkriva krnjave kutnjake sistema koji nabada izmanipulisanu sirotinju iz dana u dan
Teme i komentari

Pandemija slabo ubija. Više razotkriva krnjave kutnjake sistema koji nabada izmanipulisanu sirotinju iz dana u dan

Karikatura (Moja Hercegovina)
Mnogi od nas, barem oni koji su rođeni u poraću, imaju priliku da po prvi put u svome životu preko sredstava javnog informisanja gledaju proces domino efekta. Sistem se gasi, a za njim u naletu mikroorganizma zvanog COVID-19, sa ovog svijeta izdišu, kako metaforički tako i doslovno, desetine naših sunarodnjaka. Ako uspijemo biti staloženi u sedmicama koje slijede, bićemo svjedoci liste od stotine imena, vapaja i nepravednih priča, što će se izlistati kroz riječi teve reportera koje ćemo, već naviknuti i prilagođeni naježenoj stvarnosti, odbijati od srca u sve većoj odsutnosti empatije.

Za Moju Hercegovinu, piše: Semir Behram

Pandemija slabo ubija, ona više razotkriva krnjave kutnjake sistema koji nabada izmanipulisanu sirotinju iz dana u dan, a potom joj prebaciva odgovornost za sve svoje propuste. Ne treba nikoga pitati zašto smo toliko zavisni od uvoza hrane, a zbog čega, kao na fabričkoj traci, izvozimo zdravstvene radnike i intelektualnu snagu. Ko se to još uvijek pita, taj neće primjetiti kako (para)brod tone.

Još uvijek imamo glave na površini, pune nesigurnih odgovora na aktuelna pitanja. Rezultati su to koji nam, za sada, ne donose nikakvu korist. Milorad Dodik je preporučio da se sve pustopoljine zasade ― sjetio se malog čovjeka u trenucima kada je shvatio da su silne priče o secesiji, preko noći, doživile hiperinflaciju. Fadil Novalić, vrli premijer FBiH, u prvim satima novog vremena, hrabro je slijedio retoriku člana predsjedništva iz reda srpskog naroda. Oni nam žele reći da postoji velika mogućnost da se granice zatvore, uvoz prijeko potrebnih artikala time postane onemogućen ― hrane neće biti ― poruka je „dial up“ signala koji se isprekidano napaja našim receptorima. Odjednom, kao u manifestu Pol Pota, vraćamo se agrarnim komunama. Ovi koji ostanu u gradovima, sami će biti krivci kada im se rebra zalijepe za unutrašnu stranu droba.

Amna Popovac, aktivistica, mišljenja je da će već u bliskoj budućnosti problem biti hrana.

„Već sada se najavljuju poticaji poljoprivrednicima, u želji da ih se motivira da zasade i iskoriste što je više moguće obradivih površina. Sve stoji na najavama, pomoći u stvarnosti nema. Teško su pogođeni i obrti, mala i srednja preduzeća. Svi će se morati prilagoditi novoj ekonomskoj stvarnosti, a većina ih neće moći preživjeti bez konkretne pomoći u novcu i olakšicama. Svi nivoi vlasti u BiH su zakazali i na tom polju. Još uvijek se samo priča o potencijalnoj pomoći, a u stvarnosti nema ništa. Svakog dana obrtima i poduzetnicima se obaveze samo gomilaju i smanjivanje broja zaposlenih će biti neminovno za većinu, ako žele da sačuvaju firmu, do nekih boljih vremena“, rekla je Popovac za Moju Hercegovinu.

U Hercegovačko neretvanskom kantonu domine su stigle brže nego što im je prirodna brzina obrušavanja ― došle su kraticom ― „sazad“. Pripovijest o virusu koji je ušao „sazad“, postala je krilatica i parola sve opipljivijeg kolapsa zdravstvenog sistema. Direktor SKB Mostar Ante Kvesić je preuzeo cirkuzantsko odijelo i obznanio da je „car go“, a nakon enciklopedijske prezentacije koruptivnog mehanizma, gdje je osobu sa simptomina koronavirusa preko „štele“ na odjel za plućne bolesti primio Dr. Boro Janjoš, jer mu je zaraženi kum, jasno je bilo da se gradu na Neretvi ne piše dobro.

Na početku borbe protiv virusa iz stroja je izbačeno desetak medicinara, koji su morali na hitnu samoizolaciju. Stanje plućnih bolesnika sa kojima je par dana dijelio sobu prvozaraženi nije poznato. No, ono što je poznato, riječi su zaražene medicinske sestre koja je svjedočila cijelom performansu, gdje je u tonskom zapisu koji je u prvim danima pandemije kružio Mostarom, panično ponavljala da na SKB Mostar vlada potpuno rasulo.

Marin Bago, aktivista za zaštitu prava potrošača, konstatuje da u momentima krize građani teško mogu vjerovati strukturama vlasti, iako bi to morao biti temelj izlaska iz krize ― povjerenje.

„Međutim, to odavno ne postoji na našim prostorima. I u normalnim vremenima bilo je vrlo upitno javno i transparentno ponašanje, pogotovo kod javnih nabavki, trošenja i kontrole. Sada su jednostavno mnoge stvari izišle na vidjelo. Iako su naši zakoni iz zdravstva jako dobri, njihova primjena na terenu je odavno pogoršana, i što će drugo kriza pokazati nego loše upravljanje zdravtsvenim sistemom. Jedino što je to upravljanje sada poprilično van zakonskih rješenja. Najakutnija stvar je plaćanje usluga po osnovu obima, vrste i kvalitete. To je financijski temelj zdravstvenog sistema i sada nam je svima jasno. Mnoge stvari smo plaćali i plaćamo a da ih ne dobivamo u skladu s plaćenim sredstvima. Izostala je i kontrola a samim tim i politika u zdravstvu. Jedino rješenje koje imamo je vraćanje zdravstva u zakonske okvire, njihova provedba, analiza, a onda i poboljšanja tamo gdje se ukaže potreba. Institucije nemaju alternativu, ali je imaju ljudi koji ne rade dobro svoj posao“, ističe Bago za MH.

Kasnije je Mostarom odjeknula informacija da je medicinarka dobila otkaz zbog curenja informacija, o čemu je na famoznoj press konferenciji direktor Kvesić dao negativan odgovor, prilikom kopanja nosa i trljanja zuba. Stvari su postavljene tako da moramo vjerovati dječijem hirurgu, direktoru SKB Mostar, osobi koju je notorni Gojko Šušak postavio na tu funkciju, da savijesna medicinska sestra nije dobila otkaz, te da je zapravo sve pod kontrolom i da nema mjesta panici.

Onda su na „afterparty“ u SKB počeli dolaziti ljudi iz Konjica, osobe koje su se zarazile na zabavi koja je organizirana povodom obilježavanja 70. godišnjice kompanije za proizvodnju oružja i streljiva „Igman“ d.d. Konjic , na kojoj je prisustvovao i Fadil Novalić.

Nedugo zatim je Fadil, u samo sebi svojstvenom mentalnom rastrojstvu, ponavljao riječi Milorada Dodila, jer, kako je i za očekivati, u Vladi FBiH nije postojala nikakva strategija, nikakav odgovor na naletnika koji je lepršao iz Wuhana, a već tada je i običnom čovjeku bilo jasno da napasnik vrlo vjerovatno stiže u naše krajeve. Ne, Fadil mjesto Halida je raspolagao sa totalno oprečnim analizama svojih, po stranačkoj liniji postavljenih, savjetnika.

Husein Oručević, novinar i aktivista mreže “Naše društvo” za MH je bio izričit da od pojave koronavirusa u Mostaru, sredinom marta tekuće godine, na sceni je velika cirkuska predstava u režiji onih koji već decenijama drže Mostar i Mostarce u političkoj i društvenoj tamnici.

„Trenutno, umjesto oligarhijskih političkih moćnika, na „prvoj crti bojišnice“, izgaraju oni koji su svoje pozicije ostvarili zahvaljujući poslušnosti i konformizmu koji su živjeli decenijama. Njima rad i razvoj nikada nisu bio glavni motiv, jer im je glasačka zaslijepljenost i partijska poslušnost (čitaj disciplina) bila dovoljna za ugodan život i „miran“ san“, kategoričan je Oručević.

No to nije bilo sve. Poslije je Fadil isklimao glavom Jelki Milićević, ministrici finansija u Vladi FBiH, koja je budžetski novac , namijenjen za ubrizgavanje u borbu protiv pandemije, preraspodjelila po nacijonalnom kriteriju. Novi Travnik je dobio 1.200 000 KM, Kiseljak 700 000 KM, dok, recimo, Zenica i Tuzla nisu dobili ništa. Premijer FBiH je postao persona non grata u Zenici, a Aljoša Čampara se pravdao kako je sjednica održana preko skype-a, dok je internetska konekcija bila slabe kvalitete, tako da je u pitanju bio ― previd. Pritisak javnosti je urodio plodom, odredba je poništena, a čelnici iz SDA su se počeli pravdati. Siroti Čampara je, shvativši prije Fadila, da izakulisna rabota zbog javnosti neće proći, najavio da se odluka mora poništiti. Možda je savjest proradila kod Ministra unutrašnjih poslova FBiH. Moramo mu vjeroavti, baš kao i Anti Kvesiću.

„U zadnjih nekoliko sedmica, rad je morao biti prioritet. Ljudi umiru, zaraženi trebaju pomoć, građani su u panici. Konformistička klika brzo se umorila, a od svoga neznanja i nonšalantnosti, polovina ih se najvjerovatnije i zarazila. Krizni štab HNK se povukao u osamu. Od sredine ove sedmice, građani su ostali bez redovnih informacija o epidemiološkom stanju u HNK, redovne pressice su ukinute, a priopćenja će nas ubuduće, hladno, bez ljudskog glasa, izvještavati o broju umrlih i zaraženih od COVID-19. Vođa Čović drži slovo u Širokom, dok se u Mostaru drži skype-a i razgovora na distanci. Valjda se boji još poneke boce koja može uskoro poletjeti u njegovom pravcu“, pojašnjava Oručević.

Komunikacija preko skype-a postaje pravilo za alibi, sve češće, u rutinu prelazi terminologija previda i svih popratnih kriminaliteta koje sadržina previđanja legitimizira. Sistem ogrezao u korupciji i nepotizmu je dobio crveni karton ― ali bestidno ne izlazi van. Etnički ključ ih, još uvijek, besramno i bahato, drži iza sigurnih vrata u ovoj zemlji. Situacija nije drugačija ni na jednom dijelu države, samo savjesni pojedinci koji ispravno rade svoj posao projiciraju fatamorganu. Možda još samo privid ljudskosti može da se odupre i preusmjeri vlastodržačku hordu, što se previdom uspješno pravda svom glasačkom tijelu, da se konačno urazume ili da odstupe sa pozicija moći.

Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke i aktivistica sa posebnim fokusom na političko pitanje grada Mostara, za MH kaže kako su političke elite davno izgubile povjerenje građana, svih onih koji nisu njihovi uhljebi, imajući u vidu korupcijske skandale i kriminalne radnje koje ih prate već godinama (prisjetimo se samo posljednje “Asim”).

„S tim u vezi ne postoji povjerenje ni u zdravstveni sistem jer se politika, kao i virus, uvukla u isti, od imenovanja podobnih uprava i menadžera do neulaganja u medicinsku opremu i infrastrukturu. Kada tome dodamo broj vrsnih ljekara i medicinskog osoblja koji je napustio BiH, jasno je zašto velika većina građana veoma disciplinovano i ozbiljno poštuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, vode računa o higijeni i izbjegavaju svaki društveni kontakt jer niko ne želi doći u situaciju da mu život zavisi od ovakvog sistema. U tom smislu sam ponosna na strpljenje, snagu i kreativnost naših građana i građanki koji izdržavaju ovo pandemijsko stanje pokušavajući naći načine kako zadržati posao dok se istovremeno brinu za dvije kategorije koje su u karantinu već sedmicama: starije i djecu. Nadam se da ćemo istrajati i izaći iz ovoga snažniji i pametniji a da će nam ovo biti jedna velika životna pa i politička lekcija koje ćemo se prisjetiti na izborni dan“, zaključuje Baralija.

Semir Behram

157 Shares
157 Shares
157 Shares
Copy link