Početna  /  MH istražuje: Kakvi su rezultati rada Predstavništava RS u svijetu – Dodik pod sankcijama, investicije ne postoje
Istrage Izdvajamo

MH istražuje: Kakvi su rezultati rada Predstavništava RS u svijetu – Dodik pod sankcijama, investicije ne postoje

Obrad Kesić, šef predstavništva Republike Srpske u SAD-u
Za rad Predstavništava Republike Srpske u svijetu Vlada RS godišnje izdvaja skoro pet miliona maraka. Efekti rada tih predstavništava, što u političkom, što u ekonomskom smislu, gotovo da su ravni nuli!

Iako su ovogodišnja izdvajanja iz budžeta Srpske za (ne)rad Predstavništava RS u Srbiji, Rusiji, SAD, Njemačkoj, Izraelu, Belgiji, Grčkoj i Austriji “skresana” za 300.000 KM, pa sada umjesto uobičajenih 4,8 iznose 4,5 miliona KM, široj javnosti i dalje je potpuno nejasno za šta aktuelna vlast u Srpskoj, iz džepova poreskih obveznika, plaća ljude zaposlene u navedenim predstavništvima?

Najilustrativniji primjer “uspjeha” na međunarodnom planu i “promocije” Republike Srpske u pozitivnom svjetlu, svakako je onaj sa Predstavništvom RS u Vašingtonu.

Naime, otkako su tadašnja premijerka i ministar finansija RS, Željka Cvijanović i Zoran Tegeltija, u oktobru 2013. godine svečano otvorili Predstavništvo Srpske u Vašingtonu, a za njegovog šefa postavili Obrada Kesića, rezultati sedmogodišnjeg rada tog predstavništva, najblaže rečeno, bili su katastrofalni.

Prilikom otvaranja Predstavništva RS u glavnom gradu najmoćnije države svijeta, Željka Cvijanović je, podsjećamo, između ostalog rekla da je uloga tog Predstavništva, osim trgovinske i ekonomske saradnje, “da se objasni šta je Republika Srpska i da se provode njeni interesi”.

Ovim putem nastojimo uspostaviti saradnju i promovisati Srpsku kao mjesto potencijalnih investicija”, optimistično je govorila tadašnja predsjednica Vlade RS.

Još svjetliji pogled ka budućnosti odnosa između Republike Srpske i SAD imao je “taze” postavljeni šef Predstavništva, Obrad Kesić, koji je ustvrdio da se u Vašingtonu “već uveliko govori o kancelariji Republike Srpske”, te da je, kako je rekao, “konačno došlo vrijeme da se negativna priča o proteklom ratu u BiH na štetu Srpske počne mijenjati”.

I priča se zaista počela mijenjati, ali na štetu nekadašnjeg “svježeg daška na Balkanu”, kako je bivša američka državna skretarka Medlin Olbrajt svojevremeno zvala lidera SNSD-a Milorada Dodika, a koji je nakon samo nešto nešto više od tri godine rada Predstavništva Srpske u Vašingtonu dospio na američku “crnu listu” i zaradio sankcije.

U međuvremenu, Kesić je nastavio da iz budžeta RS svake godine redovno prima blizu 600.000 KM za “promjenu priče” kod Amerikanaca, a povremeno je, “preko bare”, slao optimistične prognoze i uvjeravao ovdašnju javnost da će administracija Donalda Trampa, čim “riješi stvari sa dubokom državom”, tadašnjeg predsjednika RS skinuti sa nepravednog mjesta na crnoj listi.

Nova američka administracija najavila je potpuno novi pristup spoljnoj politici SAD, a kao jedan od glavnih temelja te politike navodi se prestanak miješanja SAD u čisto unutrašnja pitanja drugih suverenih država. Jasno je da je odlazeća administracija u Vašingtonu odluku o uvođenju sankcija predsjedniku RS donijela s ciljem uticanja na političke odnose u RS i BiH”, poručio je Kesić u januaru 2017.

On je tad dodao i da će Predstavništvo RS u Vašingtonu, kao i ovlašteni tim pravnih stručnjaka, “obavijestiti novu administraciju SAD o postupcima koje je preduzela odlazeća američka admistracija protiv predsjednika Srpske”.

Umjesto najavljenog povlačenja sankcija Dodiku, lideru SNSD-a se na američkoj “crnoj listi”, i to usred Trampovog predsjedničkog mandata, prije dvije godine pridružio Nikola Špirić, visoki funkcioner Dodikove stranke i vječiti funkcioner u zajedničkim institucijama BiH. Međutim, to šefa Predstavništva RS nije pokolebalo da i dalje nastavi sa pričom kako je, eto, samo pitanje dana kada će političko rukovodstvo Srpske, na čelu sa Dodikom, dospjeti na “zelenu granu” u Vašingtonu.

Ako dođemo do drugog mandata predsjednika Trampa, priča o ukidanju sankcija predsjedniku Dodiku se ponovo otvara. Otvara se i sa samom inauguracijom. Vidjećemo kako će da reaguje ta duboka država”, rekao je Kesić samo par dana uoči održavanja ovogodišnjih izbora za predsjednika SAD.

Osim što nije uspio da za sedam godina svog mandata u Vašingtonu “promijeni priču” Amerikanaca, Kesić se pokazao i kao loš prognozer, budući da je Tramp izgubio izbore od Džozefa Bajdena.

Politički analitičar Darko Trifunović za Moju Hercegovinu kaže da bi se u svakoj normalnoj državi rad njenih diplomatskih, privrednih, kulturnih ili bilo kakvih drugih predstavništava trebao vrednovati isključivo po rezultatima.

“Valjda se u tim predstavništvima pišu nekakvi izvještaji o tome koliko su privukli investitora iz zemalja u kojima su otvorena, koliko su uspostavili diplomatskih kontakata, koliko su obezbijedili i dogovorili sastanaka najviših funkcionera Srpske sa uglednim političarima i privrednicima iz tih zemalja. Koliko je firmi iz zemalja u kojima RS ima svoja predstavništva pokrenulo nešto u Srpskoj, pa da se na osnovu takvih zasluga daju pare za rad nekog predstavništva? Pošto takvih izvještaja nema i nikad se nisu pojavili u javnosti, meni to sve više liči na pranje novca”, kaže Trifunović.

Darko Trifunović

On, između ostalog, tvrdi da slučaj Predstavništva RS u Vašingtonu, koje za sedam godina svog postojanja nije uspjelo da u Srpsku dovede nijednog američkog investitora, a u vrijeme njegovog rada tadašnji predsjednik RS zaradio sankcije, nije izolovan. Trifunović kaže da skoro identične rezultate imaju i ostala predstavništva RS u svijetu.

“Uzmimo, na primjer, Predstavništvo RS u Izraelu. Podsjećam vas da je prije nekoliko godina izbio veliki skandal oko rada tog predstavništva, jer je njegov tadašnji šef, pokojni Arie Livne, doslovno bio proglašen nepoželjnom osobom u Izraelu zbog brojnih sumnjivih poslova kojima se bavio. Livne se našao na crnoj listi te zemlje i svim izraelskim diplomatama bilo je strogo zabranjeno da s njim imaju bilo kakav kontakt! Dalje, kakve koristi je Republika Srpska imala od Predstavništva u Moskvi, osim što su joj dovukli sumnjive ruske tajkune i tobožnje investitore, koji su uništili svaku firmu koje su se dotakli. Najbolje da pitate šta o tome misle radnici Rafinerije Brod”, kaže Trifunović za naš portal.

Inače, prema zvaničnim podacima iz “Službenog glasnika RS”, iz budžeta Srpske ove godine za rad Predstavništva u Srbiji izdvojeno je 760.000 KM, Predstavništvo u Njemačkoj dobilo je 400.000, za rad Predstavništva u Rusiji predviđeno je 880.000 KM, dok je na račun Predstavništva u Belgiji doznačeno 610.000 KM.

Predstavništvo RS u Izraelu dobilo je 285.000 KM, ono u Austriji 665.000, u Grčkoj 310.000, a za već čuveno Predstavništvo u Vašingtonu ove godine izdvojeno je 570.000 KM.

S druge strane, prema strukturi stranih ulaganja, većina zemalja u kojima Republika Srpska ima svoja Predstavništva ne nalazi se na mapi značajnijih ulagača u njenu privredu, a one koje ulažu to rade simbolično.

Primjera radi, neto strana ulaganja u RS u 2018.godini iznosila su samo 65 miliona KM, od čega iz Rusije i Austrije oko 10 miliona, te Slovenije 9 miliona KM. S druge strane, strana ulaganja na nivou cijele BiH te godine iznosila su oko 670 miliona KM.

Najveći ulagači dolazili su iz Švajcarske, Turske, Velike Britanije, Ujedinjenih Arapskih Emirata…

Slični podaci bili su i prethodnih godina, a zbog izbijanja pandemije korona virusa strane investicije u BiH u ovoj godini doživjele su drastičan pad i na nivou cijele BiH iznose jedva 350 miliona KM.

Srećko Đukić

Stručnjak za međunarodne odnose Srećko Đukić tvrdi da su očekivanja vlasti u Republici Srpskoj od otvaranja predstavništava u svijetu bila “pretjerana i neosnovana”. To se, kako kaže, posebno odnosi na Predstavništvo RS u Vašingtonu.

“Da je iza tog poteza stajala objektivna i temeljna analiza, diplomatsko iskustvo uopšte, a posebno u SAD, mogli su se izbjeći teški promašaji i ponuditi neka druga realnija rješenja. Naša javnost mora da zna da najveće svjetske sile ništa ne rade slučajno, ništa ne rade bez upozorenja i sve što rade rade u skladu sa svojom dugoročnom politikom”, kaže Đukić za Moju Hercegovinu.

On dodaje da je bilo potpuno nerealno očekivati i to da će SAD pomoći bilo kakva ulaganja u privredu Srpske u vrijeme dok se njen prvi čovjek nalazi na crnoj listi američke administracije.

“Iz istorije diplomatije odlično je poznato da se sankcije lakše uvode nego što se skidaju. Kada nekog međunarodna zajednica utjera u “mišolovku” sankcija, ona ga ne pušta dok se svi njeni zahtjevi ne ispune i ne implementira tražena politika. Što se tiče američkih investicija, kao i svuda, biznis gleda u sopstvenu državu, prati je. Investicije, i ekonomski odnosi uopšte, idu ruku pod ruku sa političkim odnosima, ali i sa vladavinom prava i drugim pretpostavkama. Trusno područje nije saveznik investicijama”, zaključuje Đukić.

B. Knežević

0 Shares
0 Shares
Copy link