Početna  /  MH istražuje: Kako je propala “urbana poljoprivreda” u Banjaluci i “isparilo” 300.000 KM?
Istrage Izdvajamo

MH istražuje: Kako je propala “urbana poljoprivreda” u Banjaluci i “isparilo” 300.000 KM?

Nikola Mićić i Igor Radojičić
Pompezno najavljivani projekat pod nazivom “Urbana poljoprivreda”, kojim je bilo predviđeno zapošljavanje 100 ljudi u Banjaluci i za koji su bila obezbijeđena sredstva u visini od 300.000 KM, doživio je potpunu propast, saznaje Moja Hercegovina.

Dva hektara zemljišta u banjalučkom prigradskom naselju Motike, gdje je navedeni projekat trebalo da bude realizovan, skoro u potpunosti su napuštena i zarasla u korov. Planirani objekat zadruge u naselju Saračica, koja je trebalo da pomaže pri otkupu i plasmanu uzgojenih poljoprivrednih proizvoda, nije završen ni nakon skoro tri godine, pare za projekat su nestale, a ogorčeni i prevareni Banjalučani traže odgovornost onih koji su krivi za još jedan “investicioni” debakl u najvećem gradu Srpske.

A prije samo par godina stvari su, kako to inače najčešće biva kada se radi o obećanjima ovdašnjih vlasti, izgledale bajkovito.

Naime, sredinom decembra 2017. godine Grad Banjaluka i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci sklopili su ugovor o dodjeli gradskog objekta u naselju Saračica za potrebe buduće poljoprivredne zadruge u okviru projekta “Urbana poljoprivreda”. Ugovor je sklopljen na dvije godine, a potpisali su ga gradonačelnik Igor Radojičić i Nikola Mićić, tadašnji dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, inače suprug Gordane Đurić, bivše poslanice SNSD-a u Narodnoj skupštini RS.

Objekat u vlasništvu grada do sada nije bio korišten i mogao bi da bude koristan za istraživačke i razvojne svrhe, a moći će se razvijati projekat organske poljoprivrede”, rekao je tada gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

Potpisnici ugovora tada su se pred kamerama pohvalili i kako će realizacijom projekta “Urbana poljoprivreda” korisnici, odnosno njih stotinu iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, dobiti priliku da se bave organskom proizvodnjom malina, povrća, te uzgojem pčela.

Istaknuto je i to da je plasman proizvedenih količina osiguran ugovorom s hladnjačama, da projekat finansira Evropska unija, implementira ga Međunarodna organizacija rada (ILO), te da su partnerske organizacije Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Grad Banjaluka, kao i još nekoliko poljoprivrednih preduzeća.

Međutim, izvori našeg portala otkrivaju da su stvari sa “Urbanom poljoprivredom”, prema njihovim riječima, veoma brzo krenule nizbrdo.

“Tim projektom bilo je predviđeno da 20 korisnika, odnosno tadašnjih nezaposlenih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, dobiju komad zemlje za organsku proizvodnju u Motikama, dok bi preostalih 80 to trebalo da rade na vlastitim imanjima. U Saračici je bila predviđena izgradnja zadruge ‘Sunčani brijeg’ sa svojim prostorijama, sortirnicom i pakirnicom za uzgojene maline i povrće, opremom za med i sličnim stvarima. Međutim, objekat zadruge nikad nije napravljen”, otkrivaju izvori Moje Hercegovine.

Oni dodaju i to da je zemljište u Motikama skoro u potpunosti zapušteno, da se tamo nalazi još svega nekoliko plastenika koji se izdaju trećim licima, kao i da tamo više nema nikakve proizvodnje onih za koje je projekat “Urbana poljoprivreda” bio namijenjen.

Većina plastenika nema čak ni vodu za navodnjavanje, a zasadi malina članova zadruge, koji su trebalo da budu skinuti sa Zavoda za zapošljavanje i da žive od te proizvodnje, iskrčeni su ili propali. Jednom rječju, cijeli projekat je propao, novac pokraden, zemljište u Motikama se skoro pa više uopšte ne obrađuje, objekat zadruge nije završen niti je 100 ljudi dobilo obećani posao. Najnevjerovatnije je to što gradske vlasti u Banjaluci na sve ovo ćute, iako je svima jasno da se tu radi o teškom kriminalu i prevari”, tvrde naši sagovornici.

Inače, u planu za razvoj “Urbane poljoprivrede” u Banjaluci, koji je prije tri godine prezentovao tadašnji dekan Poljoprivrednog fakulteta Nikola Mićić, između ostalog, navodilo se i to da je planirani projekat “koncept koji osigurava zapošljavanje stanovništva, kultivaciju gradskih i prigradskih površina, više hrane i zdraviju ishranu, povećanje ekonomske moći grada i stanovnika te jače veze među stanovnicima”.

Za primjer su uzimani evropski gradovi čije lokalne vlasti, kako je rečeno, često podržavaju ovakve inicijative.

“U Londonu je samo 2008. godine otvoreno blizu 1.500 lokacija za uzgajanje povrća, a u Parizu je 2013. pokrenuto petnaestak projekata urbane poljoprivrede jer je interes stanovnika da se bave ovom aktivnošću ogroman, kao i potražnja za tom vrstom hrane. Uzgoj se vrši čak i na krovovima zgrada”, tvrdili su tada idejni pokretači projekta Urbane poljoprivrede u Banjaluci.

Vidosav Đurđević

A kako je “Urbana poljoprivreda” prošla u najvećem gradu Srpske, za Moju Hercegovinu opisuje Vidosav Đurđević, jedan od korisnika navedenog projekta.

“Taj projekat, kao i mnogi drugi, na kraju je ispao najobičnija prevara u režiji domaćih i stranih prevaranata. Što je najžalosnije, ovo nije izolovan slučaj. Sličnih takozvanih projekata, kojima su ljudi izvarani od investitora i ‘izvođača radova’, u BiH je do sada bilo bar 10.000”, tvrdi Đurđević.

On ističe i to da je danas žalosno gledati poljoprivredne parcele za čije su obrađivanje mnogi korisnici podizali kredite i uložili ogroman trud, a sada, kako kaže, liče na groblja.

Milka Tamamović je takođe bila jedna od planiranih korisnika projekta “Urbana poljoprivreda”, a koji se, i prema njenim riječima, završio neslavno.

“Tamo je sve uništeno. Bahatost i neodgovornost su najveći krivci što taj projekat, iako smo dobijali razna obećanja, nikad nije zaživio. Najteži je taj ružan odnos prema ljudima koji su vjerovali da će moći da žive od svog rada i u sve to uložili veliki trud”, ističe Tamamovićeva za naš portal.

Jedna od osnivača Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, Mirna Savić Banjac, koja je i odbornik u Skupštini grada, za Moju Hercegovinu kaže da nije iznenađena time što je propao još jedan u nizu pompezno najavljivanih projekata u režiji aktuelnih vlasti u Banjaluci.

Mirna Savić Banjac

“Ovdje je glavni problem to što se ne razmišlja niti planira strateški, već sve ide stihijski. Daju se obećanja koja se ne mogu ispuniti, pričaju se populističke priče, a kasnije, u najvećem broju slučajeva, ne bude ispunjeno ništa od onog što je obećano”, kaže ona za naš portal.

Unapređenje poljoprivrede i ulaganje u tu granu, kako ističe, svakako je jedan od prioriteta ne samo u Banjaluci, već i u cijeloj Republici Srpskoj.

“Posebno sada, u vrijeme pandemije korone, pokazalo se koliko je poljoprivreda važna. Vlasti vole da pričaju o tome kako će ulagati u poljoprivredu i njen razvoj, a na ovom konkretnom primjeru pokazali su koliko su ozbiljni u tome”, zaključuje Savić Banjac.

Istraživački tim Moje Hercegovine

2 Shares
2 Shares
Copy link