Početna  /  MH istražuje: Dok kovid hara po bolnicama, biznis u privatnim klinikama cvjeta!
Istrage Izdvajamo

MH istražuje: Dok kovid hara po bolnicama, biznis u privatnim klinikama cvjeta!

Činjenicu da običan smrtnik od sredine marta ne može otići na rutinski ljekarski pregled ili operaciju u javnu zdravstvenu ustanovu, osim ako je životno ugrožen ili se sumnja na zarazu kovidom-19, odlično su iskoristile privatne klinike koje su u periodu pandemije gotovo normalno radile. Tako im se namjestilo.

Kako su ispričali naši sagovornici, sve šupljine javnog zdravstvenog sektora dobro smo vidjeli u prvim mjesecima pandemije, kada je obustavljena ljekarska pomoć za sve što nije “kovid” ili pitanje života i smrti. Istovremeno, privatne klinike, čim se situacija koliko toliko stabilizovala, nastavile su da rade po starom, uzimajući pacijente na “uputnice” što znači o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja RS ili prosto na račun onoga ko se liječi. Danas, dok javne bolnice i dalje otežano primaju pacijente zbog straha od kovida i širenja zaraze, privatne klinike, uz neko sada već labavo poštovanje mjera, mjerenje temperature i ispunjavanje upitnika, nastavljaju da rade neometano.

Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja Republike Srpske kaže da direktori javnih zdravstvenih ustanova trebaju posjetiti privatne i vidjeti kako su se oni u koroni uspjeli organizovati da rade gotovo u punom kapacitetu.

Slobodan Stanić

“Veoma ružan utisak stiču naši pacijenti kada odu u javnu zdravstvenu ustanovu i tamo ne mogu dobiti ljekarsku pomoć, a onda ima u privatnim ta usluga bude pružena. Što je još gore, u njima čitav taj proces budi sumnju jer ih određeni ljudi vrate iz javne jer ne mogu da ih pregledaju, a onda dočekaju u privatnoj ustanovi i tu može. Direktori bi trebali da vide kako je to moguće. Situacija je takva da je sada potrebno organizovati službe koja će, ne samo dijagnostifikovati, nego i sagledati posljedice nerada sa pacijentima koji nisu liječeni u proteklom periodu. Neće se odmah sada vidjeti, ali u narednoj godini sigurno hoće koje smo to sve propuste napravili”, rekao je Stanić za Moju Hercegovinu.

On objašnjava da kod nas vlada jednakost privatnog i javnog sektora pa se posmatra tako da je svejedno, Fond plaća ili jednima ili drugima. On napominje da je sada Fond pristao da za četiri bolnice daje za realizaciju sredstva u iznosima koji su im potrebni, bez obzira na ostvarno.

Nevjerovatno, ali istinito. Dobijaće po ugovoru sredstva bez pravdanja kako su ih utrošili. Bolnice se plaćaju po DRG sistemu, svaka usluga ima određenu cijenu i ona treba da ostvari učinkom rada da bi se dobila sredstva. Sada bez obzira na učinak, dobijaju sredstva, a to će poslije grejs perioda u narednom periodu biti nadoknađivano”, kaže on i dodaje da je najveći broj privatnih klinika, ordinacija i bolnica sa kojima je Fond potpisao ugovor u Banjaluci.

Ono što je nevjerovatno, ističe on, jeste da se broj zaposlenih u UKC RS povećao drastično. Nelogično je da ako rade sličan ili isti posao da se broj tih zaposlenih povećava iako je porastao broj klinika i bolnica koje rade isti posao.

“Takođe, time što se najveći broj klinika koncentrisao u Banjaluci, narušava se ravnopravnost osiguranika, na jedan način da su pacijenti koji različitim krajevima Srpske nemaju jednak pristup ljekarskoj pomoći. U Banjaluci se to može pravdati činjenicom da ovaj grad nema opštu bolnicu, ali se ne može povećati broj zaposlenih u momentu kada potpišeš ugovor sa još pet bolničkih ustanova. Kostić, Laganin, Jović, Deamedika… Shvatam sve, ali uzmite da je potpisan ugovor sa nekom klinikom za kožne bolesti, a i ovako im dermatolozi u UKC RS nisu nešto posebno opterećeni poslom, dok su ljudi koji rade na kovidu popadali s nogu”, rekao je Stanić za naš portal.

Pitanja u vezi opterećenja javnih bolnica i relativno relaksiranog rada privatnih klinika u periodu pandemije postavili smo i Univerzitetsko kliničkom centru RS, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nije stigao.

Doktor Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS kaže da je po izbijanju pandemije, kao što je i trebalo, odmah zabranjen “hladni program” odnosno, pregledanje i zahvati nad pacijentima čije stanje ne podrazumijeva hitnost.

Miodrag Femić (Foto: S. Pašalić)

“Kada se radi o bolnicama, automatski se zabranjivao ‘hladni program’ dok se ne uspostavi mogućnost da se odvoje pacijenti koji su zaraženi kovidom-19 od onih koji to nisu. Ljudstvo, odnosno ekipe na odjeljenjima su morale biti u pripravnosti da rade u kovidu. Očekivao se udar i desio se. To što su ljudi išli u privatne bolnice, to je između njih i sistema i države. Javni zdravstveni sektor je sada pukao zato što se u njega nije ništa ili se vrlo malo ulagalo, a najviše se iz njega isisavalo. To je poenta i ove vaše priče. Najviše su profitirali oni koji su nabavljali sredstva i prodavali bolnicama. Vidjeli ste i sami kada sam rekao da nema sredstava za rad u bolnici, pa su ih preko noći iz apoteka dovlačili da bi sutradan rekli kako ima. Šta još da kažem? Nažalost, teret odgovornosti je pao na javni sektor i bolnice, a privatne klinike su profitirale, izvukli su brdo novca iz Fonda za operacije i preglede, naplatili pacijentima koji nisu došli sa uputnicama, a ako bi nešto krenulo po zlu, neko se zarazio ili mu pozlilo, završio bi u javnoj bolnici. Zdravstveni sektor ne radi kako treba, to znamo od ranije, ali zašto smo dopustili da ga još više opteretimo”, pita Femić.

On kaže da je sigurno i među ovim pacijentima koji su potražili pomoć u privatnim klinikama bilo zaraženih, a svi oni opet su završili u javnim bolnicama.

Sve zavisi kako se ko postavio u ovom periodu. Svi u svijetu su u posljednjih šest mjeseci samo nagađali. Svjetska zdravstvena organizacija je izigravala patrona a sama je lutala u svojim rješenjima i svaki dan uspostavljala nova pravila suprotna i različita od prethodnih. Drugo je pitanje šta ćemo sa ljudima koji su na svojim leđima iznijeli kovid pandemiju? U cijelom svijetu su oni nagrađeni za posao koji su obavili, plaćeno im je barem. Platite to! U nekim ustanovama toga ima, ali u većini nema. I kada su oni bili na odmoru, da li su ikada predahnuli? Osam sati u onim odijelima, zatvoreni, izloženi. To se ne smije zaboraviti”, kaže Femić za Moju Hercegovinu.

Pulmolog, koji inače radi u banjalučkoj bolnici, Krsto Jandrić, kaže da je tačno da je teret pandemije pao na javni sektor, a da su privatne klinike relativno relaksirano primale pacijente, ali da nije niko kriv što se posao preselio, jer je barem neko bio tu da pruži pomoć za “hladne” pacijente.

Krsto Jandrić (Foto: G. Šurlan)

“Sigurno se povećao broj pacijenata koji su preko Fonda liječenje dobili u privatnim klinikama, ali ne mogu reći koliko jer to bez zvaničnih podataka ne ide. Zemlje izašle iz komunizma su se bolje snašle, koliko vidimo, kvalitetnije su odgovorile na pandemiju. Na zapadu su dominantne privatne bolnice a kod nas su javne i zato je tu najveći pritisak. Zato su u našim javnim bolnicama ljudi i spremniji i izdržljiviji jer su navikli na žestok ritam. Naravno da privatni izbjegavaju hitnost i više se bave dijagnostikom nego stacionarnim liječenjem pacijenata. Privatnicima se kod nas namjestila takva situacija. Ali, šta bi bilo da su i oni zatvorili? Činjenica je da su pacijenti koji ne boluju od kovida oštećeni. U klinici u kojoj ja radim vidjeli smo sve, ali i to da pacijenti izbjegavaju da dođu u strahu od kovida, ali i zbog toga jer traže razloge da izbjegnu liječenje. Kod nas je običaj da se izbjegava, ide kasno kod doktora i traži način da se odgodi. Čekaju da prođe, a kad prođe, zapuste sve. Ogromna većina nam dolazi zapuštena”, rekao je Jandrić za naš portal.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su rekli da se osjetio rast potražnje usluga u privatnim klinikama sa kojima imaju potpisan ugovor. Od njih smo saznali da imaju potpisane ugovore sa više od 80 privatnih zdravstvenih ustanova, a da se najveći broj njih odnosi na konsultativno specijalističku zdravstvenu zaštitu, što je interna medicina, dermatovenerologija, oftalmologija, ortopedija, opšta hirurgija, kardiologija i drugo. Takođe, imaju potpisane ugovore i sa privatnim ambulantama porodične medicine, pojedinim specijalizovanim privatnim ustanovama, kao i sa nekoliko privatnih bolnica.

Fond zdravstvenog osiguranja RS

“Za vrijeme pandemije izazvane virusom korona javne, kao i privatne zdravstvene ustanove, zbrinjavaju pacijente kojima je neophodna zdravstvena zaštita, tako da i u periodu vanrednog stanja naši osiguranici kojima je bila potrebna medicinska pomoć nisu ostajali bez zdravstvene zaštite. Dakle, i javne ustanove su i u periodu vanrednog stanja zbrinjavale pacijente kojima je bila neophodna hitna zdravstvena zaštita, odnosno čije liječenje nije moglo da se odgađa. Sada je već situacija prilično normalizovana i pacijenti su, između ostalog, počeli ‘normalno’ da odlaze i na liječenja izvan RS, kao i na medicinsku rehabilitaciju”, rekli su u Fondu za Moju Hercegovinu.

Oni kažu da je u periodu pandemije do značaja došlo to što su i privatne ustanove dio zdravstvenog sistema Srpske, samim tim što pacijenti imaju veću mogućnost izbora gdje da se liječe.

Naime, imajući u vidu da je u Srpskoj slobodan izbor bolnice, kao i ustanova koje pružaju ove usluge, to je olakšalo situaciju u periodu pandemije. Primjera radi, ako je nekome potreban pregled iz oblasti oftalmologije, bez obzira gdje pacijent ima prebivalište, on na uputnicu može da dobije uslugu u bilo kojoj ustanovi u RS koja ima ugovor sa FZO RS i koja pruža potrebne oftalmološke usluge”, rekli su u Fondu.

U ovoj godini u odnosu na prošlu godinu, kažu oni, nema značajnijih odstupanja u vezi sa brojem usluga koje su privatne ustanove pružale osiguranicima. Кada su u pitanju troškovi Fonda za usluge koje pružaju privatne ustanove, oni su na nivou planiranih za ovu godinu, a oni su planirani da budu viši. Кonkretno, za bolničku zdravstvenu zaštitu planirano je za oko 40 miliona КM više, a za primarnu zdravstvenu zaštitu (za domove zdravlja) oko 11 miliona КM više.

U istraživanju za ovu priču, kontaktirali smo i nekoliko privatnih klinika kako bismo dobili i njihov stav i komentar, ali niko od njih nije bilo zainteresovan da govori za medije.

Inače, kardiovaskularna oboljenja su prvi uzročnik smrtnosti u Republici Srpskoj, a najveći faktori rizika za nastanak oboljenja su nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i prekomjerna upotreba alkohola. U evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva. Tako je i u Republici Srpskoj. Iza ovog, kao nezaraznog uzroka smrtnosti građana, slijede moždani udar, dijabetes, hronična opstruktivna bolest pluća i naravno karcinomi, prije svega pluća.

Andrijana Pisarević

1 Share
1 Share
Copy link