Početna  /  MH INTERVJU Davidović: Tirjanstvu neznanja se mora stati za vrat! To dugujemo ne samo sebi, već i našoj djeci!
Izdvajamo Teme i komentari

MH INTERVJU Davidović: Tirjanstvu neznanja se mora stati za vrat! To dugujemo ne samo sebi, već i našoj djeci!

Igor Davidović, predsjednik novoformiranog Demokratskog centra, kaže da će se taj pokret pridružiti opoziciji u Republici Srpskoj s ciljem podrške otporu naroda i želji za promjenom aktuelne vlasti.

Iako je prije nešto više od dvadeset godina bio šef kabineta Milorada Dodika, koji je u to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, Davidović, koji iza sebe ima i bogato diplomatsko iskustvo, u intervjuu za Moju Hercegovinu tvrdi da su on, kao i ljudi okupljeni oko ideje Demokratskog centra, odlučni u tome da se „tirjanstvu neznanja mora stati za vrat kako bismo ga priveli ne samo poznavanju prava, već i osnovnih moralnih i društvenih normi“.

„To dugujemo ne samo sebi, već i našoj djeci kojoj, kako izgleda, sutra nećemo biti u prilici da išta ostavimo“, kaže Davidović za naš portal.

Zašto je osnovan Demokratski centar? Zar postoji potreba za još jednom strankom na domaćoj političkoj sceni?

U pogledu formiranja novih stranaka na našoj političkoj sceni, ali i u javnosti, tokom svih ovih godina postoje dva stava. Prvi je stav vladajućih stranaka koji glasi: Ako mislite da znate bolje od nas, formirajte stranku pa pobijedite na izborima. Drugi, stav javnosti, glasi: Evo, ovi samo hoće da se dočepaju vlasti, pa da kradu umjesto ovih. S obzirom da postoji dominantan broj onih koji bi znali šta i kako dalje, ali su zbog dosadašnjih okolnosti zapali u pasivnost, letargiju i gađenje nad politikom uopšte, smatram da je svačija dužnost da stvari ipak pokuša promijeniti, ako ni zbog čega drugog onda barem radi vlastitog i stručnog dostojanstva i integriteta. Ako hoćete, makar i radi umirivanja vlastite savjesti da smo ipak nešto stvarno pokušali, a nismo se bavili kafanskim elaboracijama i lamentiranjima do ručka, ako ga ima, a koji je sve neizvjesniji. Znači, treba okupiti ljude koji još uvijek znaju šta i kako dalje činiti, a prvenstveno one sa stručnim sposobnostima i moralnim kredibilitetom. I neće to baš tako lako ići, posebno zbog ovog drugonavedenog stava javnosti o pukoj želji Murte da zamijeni Kurtu. Radi se o već dobro učvršćenom stereotipu, koji se, nažalost, itekako pokazivao i dokazivao u dosadašnjoj praksi.

Najavljeno je da će Demokratski centar djelovati opoziciono.

Demokratski centar je osnovan da svoj glas pridruži opoziciji i da pojača evidentan otpor naroda, te da pomogne da se stanje u Republici Srpskoj i BiH promijeni. Nemamo pravo da ćutimo. Naprotiv – naše osnovno pravo je da ne ćutimo.

Da li ste uspostavili kontakt i eventualno dogovorili saradnju s ostalim opozicionim strankama u Republici Srpskoj?

Bliskost ili zajednička nastojanja u ostvarenju neophodnih promjena u vremenu prije, a naročito nakon opštih izbora 2022. razlog je za blisku saradnju i podršku opozicionom bloku. Kontakti sa ključnim akterima u opoziciji su uspostavljeni još u pripremnoj fazi osnivanja Pokreta, a sada će biti intenzivirani.

Imate li ambiciju da se vaša stranka “proširi” na teritoriji cijele BiH, odnosno da u svoje redove uključi i ljude spremne za promjene na prostoru Federacije BiH, prije svega iz redova Bošnjaka i Hrvata?

Pokret je otvoren za sve ljude koji dijele programske vrijednosti Demokratskog centra, bez ikakvog nacionalnog ili teritorijalnog ekskluziviteta. U danima nakon prvih objava o osnivanju Pokreta, javio nam se veliki broj ljudi iz Republike Srpske i iz Federacije BiH koji su spremni da nas podrže. U BiH ćemo djelovati medijski, publicistički i promocijom vrijednosti univerzalnih ljudskih i građanskih prava i zalaganjem za borbu protiv korupcije. Logistički, organizacioni i koncepcijski razlozi će djelovanje Demokratskog centra u vrijeme opštih izbora 2022. locirati na izbore u Republici Srpskoj.

Zašto samo u Republici Srpskoj?

Ovo samo iz razloga što su trenutno jezgro i podrška Demokratskom centru locirani uglavnom u Republici Srpskoj, usljed čega postoje realni uslovi i pretpostavke za izlazak na izbore u ovom entitetu. Radovaće nas ukoliko zamah ove ideje u međuvremenu omogući i izgradnju infrastrukture neophodne za učešće na izborima 2022. i u Federaciji BiH. S obzirom da nam se obraća i sve veći broj uglednih pojedinaca iz FBiH, postoji i umjereni optimizam da bi se ove pretpostavke mogle ostvariti i tamo, a što bi bio značajan podstrek ovoj cjelokupnoj ideji i organizovanju za njeno ostvarivanje.

Kako komentarišete aktuelnu političku krizu u BiH? Da li je put ka “samostalnosti RS u okviru dejtonske BiH”, o kojem u posljednje vrijeme govori lider SNSD-a Milorad Dodik, realno ostvariv?

Robustan i intenzivan medijski nastup gospodina Dodika ne znači istovremeno da je jasan i njegov koncept samostalnosti Republike Srpske. Veoma su česte, gotovo na dnevnoj osnovi, njegove kontradiktorne izjave o viziji takve samostalnosti, u rasponu od „samostalnosti u oviru dejtonske BiH“, do formiranja vojske, bezbjednosnih službi, zaposjedanja granica i sličnih poduhvata koji znače faktičko otcjepljenje i faktičku državnu samostalnost Republike Srpske. Po svemu sudeći, izgleda da ni gospodin Dodik još uvijek nema jasan koncept samostalnosti Srpske, ili ga za sada još ne nudi javnosti.

A da li je moguć “miran raspad BiH”, o čemu lider SNSD-a takođe često govori?

Šta znači miran raspad? Na Balkanu se ni integrisanje po pravilu ne dešava mirnim putem, a svaki raspad se dešavao u kontekstu sukoba velikih sila u velikim razmjerama, sa posljedicama koje po pravilu nisu nastupale u mirnom okruženju. Miran raspad bi mogao da se dogodi samo na osnovu sporazuma svih o svemu, a akteri u BiH su u postdejtoskom periodu pokazali da ne znaju ili ne žele da „sastave“ BiH, a sada su došli do tačke kada dokazuju da ne znaju ni da je „rastave“.

Budući da imate bogato diplomatsko iskustvo, vjerujete li da bi eventualno proglašenje samostalnosti Srpske, kao što je Dodik nedavno rekao, u ovom trenutku podržalo čak sedam zemalja članica EU?

Malo je vjerovatno da će sedam članica EU zvanično podržati koncept gospodina Dodika. Ako je neko od njih u nekim kontaktima o tome i govorio, stoji i više razloga da to ne učine. To bi značilo da EU nema konsenzus i da članice vode zasebno politiku prema BiH, što bi značilo i slom zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Nisam siguran da bi zbog takve epizode EU bila spremna da javno pokaže svoju snažnu eroziju.

Svojevremeno ste, u ime BiH, bili glavni pregovarač sa EU u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Kako ocjenjujete napredak BiH na putu evropskih integracija? Ima li BiH evropsku perspektivu?

I ovom prilikom ću ponoviti svoj raniji stav – u procesu integrisanja BiH u EU nastupilo je ledeno doba. Formulacija o „evropskoj perspektivi“ BiH znači samo osnov za BiH i EU da se lociraju na politiku susjedskih odnosa i zaista izdašnu finansijsku pomć EU u nekim segmentima te saradnje, po kriterijima i izboru EU. Politička borba trojca u Predsjedništvu BiH dovela je ekonomiju i život naroda na najniži nivo. Ko bi u svom društvu poželio zemlju koja je na ivici opstanka, i to ne zbog naroda koji je u mogućem članstvu u EU vidio željenu šansu, nego zbog njegovih lidera koji ne vode nikakvu politiku u interesu građana, već su odani politici ličnog interesa, političkog i materijalnog.

1 Share
1 Share
Copy link