Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Igor Crnadak, tvrdi da u opoziciji ima pojedinaca koji ne žele da se što prije objave imena zajedničkih kandidata za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH, te da je taj posao, prema njegovim riječima, još davno trebalo završiti.
U intervjuu za Moju Hercegovinu Crnadak, između ostalog, upozorava da postoji mogućnost odlaganja izbora sljedeće godine ukoliko se nastavi blokada rada zajedničkih institucija BiH.
“U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini demokratija je veoma slabo razvijena, institucije su nejake i pod jakim uticajem vlasti, ali bi ugrožavanje redovnosti u održavanju opštih izbora, kao minimuma demokratske supstance, bilo ravno katastrofi i vraćanje ovog prostora u potpuni mrak”, kaže Crnadak za naš portal.
Lider SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nedavno se u Sarajevu sreo sa predsjednikom Turske. Sastanku su prisustvovala i druga dva člana Predsjedništva BiH. Da li Dodikovo ponašanje predstavlja kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske?
Nema dileme da su zaključci Narodne skupštine prekršeni, jer tamo precizno piše da će se u radu zajedničkih institucija učestvovati samo onda kada treba spriječiti donošenje odluke koja je štetna po Republiku Srpsku, a na sastanku sa Erdoganom nije se donosila nikakva odluka. Dodiku je očigledno turski predsjednik bio važniji od Narodne skupštine i zajedničkog stava svih partija iz Srpske. Pored toga, Dodik je dao lažno obrazloženje da mora ići u Sarajevo kako bi, pored druga dva člana Predsjedništva BiH, Erdogan „čuo i stavove Republike Srpske“, iako nije otišao u Bled gdje su svi najvažniji evropski i svjetski faktori zaduženi za Balkan mogli „čuti stavove Republike Srpske“.
Da li to znači da su Dodik i SNSD već odustali od zaključaka Narodne skupštine RS?
Sve u svemu, SNSD je istupio iz dogovora, što smo vidjeli i učestvovanjem Dodika u redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, a uskoro ćemo vidjeti da se srpski ministri u Savjetu ministara vraćaju normalnom radu, uz neko novo nesuvislo obrazloženje za javnost.
Da li nastavak blokade rada zajedničkih institucija BiH može da dovede u pitanje održavanje izbora sljedeće godine, kako se spekuliše u javnosti?
Može doći do odgađanja i sasvim sigurno da je neodržavanje izbora jedna od želja i SNSD-a i njihovih koalicionih partnera, ali smatram da to nije realna opcija. Ubijeđen sam da ćemo imati izbore, jer pokušaj vlasti u Republici Srpskoj da izbjegne izbore bi doveo do masovnih protesta i demonstracija koje bi bilo nemoguće kontrolisati, s obzirom na nezadovoljstvo koje ključa među narodom u Republici Srpskoj.
Kako vidite izlaz iz krize nastale nametanjem Zakona o zabrani negiranja genocida od strane bivšeg šefa OHR-a?
Valentin Incko nije bio posebno agilan kao visoki predstavnik. Uglavnom je na jedan birokratski način odrađivao svoj mandat, redovno je slao izvještaje tamo gdje treba, ali u njima nije bilo ništa o tome kako unaprijediti život u BiH i kako pomoći narodima koji ovdje žive. Na kraju mandata i to je pokvario s ovim besmislenim zakonom, sa kojim je direktno pomogao populističkoj trojci na vlasti.
Da li je blokada zajedničkih institucija rješenje?
Sav pritisak i odgovornost za izlazak iz krize je naravno na vlastima, odnosno na SNSD-u i njihovim partnerima. Javnost očekuje da, poput dogovora o NATO putu, akcizama na gorivo, brojnim imenovanjima i podjeli međunarodne finansijske pomoći, rješenje pronađu i za ovu situaciju.
U vrijeme kada ste obavljali funkciju ministra spoljnih poslova BiH, trpili ste žestoke kritike od strane aktuelne vlasti u Srpskoj zbog, kako su navodili, velikog broja nepotrebnih službenih putovanja.
Danas konačno svi vide da su organizovani i izmišljeni napadi na mene bili politika SNSD-a, u saradnji sa RTRS-om i drugim režimskim medijima. Radio sam punom snagom, pokušao da stignem na što više mjesta i predstavim i Republiku Srpsku i BiH, ponosno govoreći na svakom mjestu na svijetu ko sam, šta sam i odakle dolazim. U Banjaluci sam organizovao jedan od najvećih međunarodnih političkih događaja u njenoj istoriji, kada je deset ministara inostranih poslova bilo u Republici Srpskoj. Napravio sam odlične kontakte, uspostavio odnose sa ključnim ljudima evropske politike za BiH, jasno i precizno sam iznosio ono što je bitno za Republiku Srpsku, njenu ustavnu poziciju, njenu budućnost, ali nikada nisam podržavao kleptokratski i nehumani režim SNSD-a i njihove koalicije. Zato sam čitav mandat proveo pod njihovim napadima.
Kako ocjenjujete sadašnji rad Ministarstva spoljnih poslova, koje vodi Bisera Turković?
Veoma slabo pratim šta nakon mog odlaska SNSD i nova ministarka, koju su oni izabrali, rade u Ministarstvu, ali je opštepoznato da je novi SNSD-ov Savjet ministara prvog radnog dana smijenio jedinog pomoćnika ministra iz reda srpskog naroda i da je SNSD spoljnu politiku potpuno prepustio SDA. Po hiljaditi put pozivam srpskog člana Predsjedništva BiH da, ako smije, objavi procenat Srba u Ministarstvu spoljnih poslova i na rukovodećim mjestima danas i 23.decembra 2019. godine, pa će svima sve biti jasno.
Treba li novi visoki predstavnik smijeniti Milorada Dodika, kako traži bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović?
Šefik Džaferović je sa ovim pozivom direktno pomogao Dodiku i nastavio višegodišnje odigravanje duplih pasova između SDA i SNSD, čime ove stranke glume velike rodoljube i pomažu jedna drugoj da stalno drže Srbe i Bošnjake u strahu jedne od drugih. Ne razmišljam uopšte o tome šta će raditi visoki predstavnik, jer mislim da mi imamo i previše problema u Republici Srpskoj koje je stvorila vlast, a oko čega nam OHR ne može pomoći. Šta god radio Šmit, znam da nikad nećemo prihvatiti, ni po koju cijenu, bilo kakvu njegovu odluku koja bi narušila ustavnu strukturu BiH, ugrozila poziciju Republike Srpske ili umanjila neki naš mehanizam zaštite, poput entitskog glasanja. Što se tiče Dodika i SNSD-a, njih će narod u Republici Srpskoj skloniti i kazniti za svo zlo koje su napravili u zadnjih 15 godina. Neka Džaferović više brine o Federaciji BiH i njihovim političkim odnosima.
Da li će opozicija do kraja godine objaviti imena zajedničkih kandidata za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH, ili će, kako tvrde pojedini opozicionari, taj posao biti završen do proljeća sljedeće godine?
Ja sam jedan od onih koji su smatrali da smo kandidate već odavno trebali imati, jer je još u januaru ove godine postignut dogovor da dva kandidata dođu iz dugogodišnjih stubova opozicije, SDS-a i PDP-a, te da se na toj platformi pozovu sve druge stranke, pokreti, nevladine organizacije i pojedinci da se pridruže opozicionom frontu. Međutim, sve to je išlo vrlo sporo i neki, koje neću pominjati da ne komplikujem odnose, su smatrali da treba nešto čekati. U svakom slučaju, kandidate trebamo imati što prije, kako bi se do kraja izgradila referendumska atmosfera i onemogućio prostor za takozvane „treće“ kandidate, koji bi povećali šanse režimu. Pored toga, ova dva kandidata treba zajedno da prođu Republiku Srpsku uzduž i poprijeko, da uđu po dva puta u svaku ulicu, selo, sokak, u svako domaćinstvo, da donesu poruku promjena. Da donesu poruku da nisu svi isti i da nije tačno da se u Republici Srpskoj ne može bolje živjeti. Samo tako ćemo napraviti preokret.
Da li opozicija treba da izađe na izbore ukoliko ne dođe do traženih izmjena Izbornog zakona BiH koje bi dovele do skeniranja glasačkih listića, bolje kontrole cijelog procesa, uvođenja video-nadzora i ostalog što bi garantovalo fer i poštene izbore?
Opozicija sebe ne smije vezati za izmjene Izbornog zakona, zato što SNSD i njihovi najveći prijatelji HDZ imaju kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i sigurno neće bez velikih pritisaka ili ustupaka dozvoliti tehnički napredak u izbornom procesu koji bi njima onemogućio da manipulišu. Sigurno neće sebi sjeći granu na kojoj sjede. Zato smatram da trebamo učiniti sve da promijenimo katastrofalan zakon, koji je omogućio ovoliku izbornu i posebno postizbornu korupciju, ali istovremeno moramo biti spremni da 2. oktobra 2022. bukvalno fizički, svojim tijelima, jakom organizacijom i hiljadama poštenih i neustrašivih članova biračkih odbora i posmatrača čuvamo svoje glasove na biralištima.
