Početna  /  MH ISTRAŽUJE: Hoće li izbori u Mostaru donijeti pomirenje ili nove podjele?
Izdvajamo Teme i komentari

MH ISTRAŽUJE: Hoće li izbori u Mostaru donijeti pomirenje ili nove podjele?

Nakon 12 godina blokade, Mostarci će 20. decembra konačno moći da na izborima glasaju za novu vlast u tom gradu. Pitanje koje se danas postavlja jeste da li bi pomenuti proces mogao dovesti do pomirenja u ovom podijeljenom gradu ili će ga gurnuti u nove podjele.

Podsjećamo, lokalni izbori u Mostaru posljednji put su održani 2008. godine. Od tada, pa sve do 17. juna ove godine, kada su lideri SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović u Istočnom Sarajevu potpisali tzv. Mostarski sporazum kojim je deblokiran izborni proces, vlast u Mostaru bila je “zacementirana” u rukama navedenih partija.

Prema ocjenama analitičara i dobrih poznavaoca prilika u najvećem gradu zapadne Hercegovine, predstojeći izbori neće donijeti neke dramatične promjene u političkom odnosu snaga u Mostaru. HDZ i SDA bi, prema svim procjenama, ponovo trebalo da podijele vlast, a jedina novost u odnosu na izbore iz 2008. godine jeste pokušaj rijetkih preostalih mostarskih Srba da preko zajedničke liste, koju su obećale podržati sve značajnije političke partije iz Republike Srpske, dobiju koje mjesto u budućem Gradskom vijeću Mostara.

Inače, sagovornici Moje Hercegovine različito gledaju na mogućnost da održavanje lokalnih izbora u Mostaru nešto značajnije promijeni i po pitanju oštre etničke podjele tog grada na zapadni i istočni dio, odnosno tzv. “hrvatski” i “bošnjački” Mostar.

Profesor Univerziteta u Mostaru Slavo Kukić za naš portal kaže da od dolazećih izbora ne očekuje “ništa posebno”, te da će, prema njegovim riječima, način na koji je grad funkcionisao u proteklih 12 godina biti produžen i nakon 20. decembra.

“Izmjenama Izbornog zakona za Mostar, koje su Čović i Izetbegović dogovorili u junu, biće samo dalje učvršćene podjele koje već postoje. Štaviše, tim dogovorom će birači iz takozvane centralne gradske zone, što je novina, moći da biraju da li će glasati za ‘istok’ ili ‘zapad’. Inače, u Gradsko vijeće biraće se 35 vijećnika iz sedam izbornih jedinica, od toga je šest gradskih područja, te sa centralne gradske liste”, objašnjava Kukić za Moju Hercegovinu.

Slavo Kukić

On dodaje i to da će sve hrvatske političke stranke u Mostaru na izbore izaći zajedno, pod “kišobranom” Hrvatskog narodnog sabora (HNS), dok je velika većina bošnjačkih stranaka okupljena u “Koaliciji za Mostar”.

Što se tiče zajedničke srpske liste, ne vjerujem da će ona bilo šta popraviti u budućem položaju mostarskih Srba. Vjerovatno će korist od ulaska u Gradsko vijeće imati četiri do pet pojedinaca, i to je sve”, smatra Kukić.

Što se tiče izbora novog gradonačelnika Mostara, a koji se, inače, ne bira direktno, već glasanjem u Gradskom vijeću, izvori Moje Hercegovine iz vrha HDZ-a BiH, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde nam da između mostarskog HDZ-a i SDA već postoji “neformalni džentlmenski” dogovor da to mjesto i u budućem mandatu pripadne nekom iz redova najveće hrvatske stranke, uprkos tome što je bošnjačka “Koalicija za Mostar”, koju predvodi SDA, nedavno objavila da će njihov kandidat za gradonačelnika Mostara biti Zlatko Guzin, direktor Kantonalne bolnice “Dr Safet Mujić”.

“Ono što je sigurno jeste to da dosadašnji gradonačelnik Ljubo Bešlić to neće biti i u sljedećem mandatu, prije svega zbog njegovih zdravstvenih problema. O mogućem kandidatu odlučivaće se narednih dana, ali je gotovo sigurno da će to biti neko iz redova HDZ-a”, tvrde naši izvori.

Politička analitičarka Ivana Marić za Moju Hercegovinu ističe da nema nikakve dileme kako će vladajuću koaliciju u Mostaru ponovo činiti HDZ i SDA.

“Iako su u višedecenijskoj koaliciji funkcioneri i HDZ-a i SDA birače pridobijaju na priči kako ih oni moraju zaštititi od ovih drugih, iako su ti drugi upravo ljudi iz stranke sa kojom su decenijama u vlasti”, kaže Marićeva te dodaje da druge stranke u Mostaru nemaju ni hrabrosti ni kapaciteta da naprave bilo kakav rezultat.

Ivana Marić

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina “dobra vijest”, te da bi to, kako kaže, moglo da dovede do relaksacije političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata ne samo u tom gradu, već i u Federaciji BiH, kao i na nivou BiH.

Održavanje izbora u Mostaru i smirivanje političkih tenzija između Hrvata i Bošnjaka u tom gradu moglo bi imati uticaja na kompletnu relaksaciju političkih prilika. Naravno, ono što se dešava u Mostaru nije apaurin kojim će svi problemi biti riješeni, ali će izvjesno dovesti do određenog popuštanja tenzija”, kaže Gašparević za Moju Hercegovinu.

On, takođe, smatra da za održavanje izbora u Mostaru zasluge idu i na račun međunarodne zajednice.

“Iako djeluje da međunarodna zajednica u posljednje vrijeme ne pokazuje neki prevelik interes za dešavanja u BiH, siguran sam da su određena lobiranja i pritisci sa te strane doveli do dogovora oko Mostara”, smatra Gašparević.

Pejo Gašparević

Gašparevićeve tvrdnje direktno je potvrdio i Metju Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, prilikom nedavne posjete BiH, kada je poručio da “SAD ostaju fokusirane na Mostar i nakon održavanja lokalnih izbora u ovom gradu”.

Naš fokus na Mostar ne završava se sa danom izbora. Mi ćemo biti tu i nakon izbora, bićemo tu da pomognemo novim vlastima da jednostavno uspostave pravo, rade u korist građana i pružaju im usluge”, naglasio je Palmer, koji je specijalni izaslanik Stejt departmenta za Balkan.

Metju Palmer

Podsjećamo, Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je 23. jula izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara, a koji bi trebalo da budu održani 20. decembra ove godine.

Ognjen Tešić

Oznake
1 Share
1 Share
Copy link