Nakon mjesec i po dana bolovanja predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smislio je novi plan: najprije će zatvoriti sve banke u Srpskoj ako za tri mjeseca ne vrate depozite koji su plasirani van zemlje, potom će sačiniti i objaviti spisak „državnih neprijatelja“, a na kraju će, u martu, biti usvojen i Zakon o nevladinim organizacijama.
Dodik je rekao da banke iz Republike Srpske kupuju obveznice drugih zemalja domaćim depozitima te im poručio da imaju tri mjeseca da taj novac vrate u Srpsku ili će biti zatvorene.
Obračun sa bankama
„Banke su iznijele 750 miliona KM u inostranstvo i kupile strane obveznice za 150 miliona KM. Ako za tri mjeseca ne vrate te pare, zatvorićemo ih. Zatvorićemo ih 91. dan. To nisu pare tih banaka, nego su to pare građana Republike Srpske. Nećemo više tolerisati takvo ponašanje“, poručio je Dodik.

Glavni i odgovorni urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić za MojuHercegovinu kaže kako je Agencija za bankarstvo RS već najavila izmjenu zakonskih akata kojima bi bilo definisano koliko banke sredstava mogu plasirati u inostranstvu. Zatvaranje banaka, sa druge strane, ne ide tako lako, a možda će biti i nepotrebno, jer će banke same otići u FBiH ako Dodik nastavi sa prijetnjama.
„Dodik se ponaša kao da je Vlada Srpske vlasnik depozita, a ne građani i firme. Vlada može povući svoje depozite iz tih banka, ali to je tek oko milijardu maraka od ukupno 8,1 milijardi KM. Banke u Republici Srpskoj na kraju septembra prošle godine imale su 8,1 milijardu maraka depozita. Od 8,1 milijardu KM depozita, nešto preko milijardu maraka ili 13,3 odsto čine depoziti Vlade, vladinih institucija, državnih i javnih preduzeća“, kazao je Vukelić.
U slučaju da Dodik to uradi, dodaje Vukelić, Vlada Srpske nema gdje prebaciti taj novac. Banke novac plasiraju tamo gdje će taj depozit biti zaštićen i gdje postoji prostor za plasmane.
„Ovde nije razvijena privreda i nema prostora za plasman, a za to je vlast odgovorna. Banke plaćaju penale, odnosno negativne kamate Centralnoj banci ako imaju više para na računu koje nisu plasirane. Dodik je najavio i povećanje plata javnoj upravi, a to povećanje budžetom uopšte nije planirano. Samo za radnike MUP-a treba skoro 60 miliona dodatnih maraka“, kazao je Vukelić.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže kako nikada ne komentariše Dodikove izjave i to „iz principa“. Dodikova najava o zatvaranju banaka, smatra Pavlović, može da se komentariše samo sa ekonomskog aspekta.
„Postavlja se pitanje da li banke mogu da vrate sredstva koja su plasirala u inostranstvu. Poslovne banke depozite moraju „oploditi“ zato što iz depozita plaćaju kamatu depozitarima. Ako banke drže novac na računu, onda nema prinosa, nema prihoda. Poslovna politika bilo koje banke – a banke je firma kao i svaka druga – jeste takva da moraju ostvariti prinos u skladu sa sredstvima koja su raspoloživa“, rekao je Pavlović.
Ako banke nemaju dovoljno prihoda od kredita, a takvih prihoda nema zbog nedostatka hipoteka i kolaterela, sasvim je logično da kupuju obveznice na stranom tržištu. Sve obveznice su, pa tako i obveznice Republike Srpske u Beču i Londonu, predmet trgovanja.
„Svako može da otkupi obveznice. Ali, stanje na tržištu obveznica je takvo da ih ne možete pretvoriti u gotov novac preko noći osim ako niste u velikom problemu kada pristajete na smanjene cijene. Tada zapravo nemate prihode, nego ste u minusu“, istakao je Pavlović.

Vanredni profesor Ekonomskog falulteta Univeziteta u Banjoj Luci i predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za MojuHercegovinu kako nije čula u Dodikovoj najavi na koji način će zatvoriti banke. Banke koje su kćerke-banke, odnosno banke u stranom vlasništvu, prema postojećem zakonodavstvu, mogu da raspolažu sredstvima u skladu sa procedurama.
„Da bi im se to onemogućilo, morale bi se mijenjati procedure. Možda je Dodik mislio na izmjenu zakonske regulative, ali koliko sam upućena, sadašnja regulativa je na liniji međunarodnih i evropskih standarda, a pitnje koliko su te Dodikove ideje, odnosno prijetnje u praksi ostvarive a da ne budu kršenje nekih međunarodno prihvaćenih normi“, kazala je Trivićeva.
Uostalom, dodaje ona, pošto Dodik nije saopštio kako će da natjera matične banke da se ponašaju „ispravno“, opravdano je postaviti hipotetičko pitanje: a šta bankama u stranom vlasništvu stoji na raspolaganju kao reakcija?
„Ali, ovdje je ključno pitanje zašto banke raspoloživa sredstva ne investiraju u privredu, zašto je visok rizik investiranja, zašto postoji tzv. manjak poslovnih šansi, pa novac „leži“? Na ta pitanja Dodik, Zora i Radovan treba da odgovore. Restriktivne mjere koje Dodik najavljuje, iako ne znamo šta znače, trebalo bi da su uvijek posljednje rješenje“, smatra Trivić.
Spisak neprijatelja
Dodik je najavio i uspostavljanje liste „državnih neprijatelja“ koja bi potom bila javno objavljena. Priča o izdajnicima i stranim plaćenicima poteže se skoro svakodnevno, odnosno svaki put kada neko počne kritikovati institucije Republike Srpske, a 2014. godine SNSD je objavio famozni spisak „državnih neprijatelja” na kojem su se našli pojedini mediji, analitičari, blogeri, nevladine organizacije i pojedinci, pa čak i Udruženje veterana RS.
Spisak je prethodno objavljen u knjizi pod nazivom „Rušenje Republike Srpske – Teorija i tehnologija prevrata“, a napisao ga je Stefan Karganović. On je tada u tekstu „Kako se priprema puč” naveo spisak subverzivnih elemanata u Republici Srpskoj.
„U Republici Srpskoj se već nekoliko godina formira infrastruktura lažnih nevladinih organizacija, sa zadatkom da budu u pripravnosti da bi se na mig inostranih naredbodavaca uključile u podsticanje nereda i podrivanje ustavnog poretka“, napisao je Karganović koji je u međuvremenu pobjegao iz BiH zbog utaje teške preko 100.000 KM za koliko je oštećena Republika Srpska.
NVO ponovo na tapetu
Dodik je na dnevni red vratio i Zakon o NVO koji je u maju prošle godine bez riječi objašnjenja povučen iz parlamentarne procedure i to nakon snažnog pritiska i domaće i strane javnosti. Zakon koji je izazvao veliku buru trebao je biti razmatran na kraju 9. redovne sjednice, ali se to nije desilo. Ovim zakonom je navedeno da će se vršiti posebna prismotra za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, da im se zabranjuje politička aktivnost, te se obavezuju za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Novinar Vladimir Kovačević kaže za MojuHercegovinu kako je Dodik danas najavio mnogo toga i to ponovo govoreći o stvarima koje nisu u njegovoj nadležnosti. Tako je, dodaje Kovačević, pričao i o povećanju plate dok ga je ministar finansija Zora Vidović nijemo gledala.
„Možda mu je u sebi zamjerila jer joj se petlja u posao. Najava spiska neprijatelja nije više ni vijest ni iznenađenje. Niti je to nešto novo. U Republici Srpskoj je godinama neprijatelj svako onaj ko ukazuje na kriminal i korupciju i ko ima hrabrosti da kaže da je car go“, rekao je Kovačević.
Zato su, tvrdi on, sa druge strane, “prijatelji” razni predsjednikovi savjetnici koji dobijaju poslove sa državom, zato su “prijatelji” nepismeni poslanici, “prijatelji” su i oni koji godinama na tenderima i poslovima sa Srpskom zarađuju desetine i stotine miliona maraka.
„Odavno je ovo kombinacija Orvelovih ‘1984’ i ‘Životinjske farme’. U poremećenom sistemu vrijednosti kada vas proglase neprijateljem samo znači da ste normalni. A Republici Srpskoj pored ovih silnih prijatelja zaista neprijatelji nisu potrebni“, zaključio je Kovačević.