Nakon pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, Blumberg je objavio analizu u kojoj se navodi da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gdje je “upletena u borbu za uticaj sa Rusijom”.
U navedenoj analizi navode da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO, za razliku od muslimana i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO.
Upozorava se da u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija koje su se dodatno pojačale prošle sedmice kada su ministri inostranih poslova NATO ponovo pokrenuli program koji je jednu deceniju bio “uspavan”, odnosno Akcioni plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.
Navodi se i da je Dodik, kojeg opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati “ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojnu alijansu, NATO ili nešto drugo”.
S druge strane, dodaje se, bošnjacki član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO među “najvažnijim inostranim ciljevima”.
S njim je saglasan i hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Alijansi prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništa Nebojša Radmanović podržao Akcioni plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutovalo.Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promijenila.
Podsjeća se i da su bivše jugoslovenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO, a da je Makedonija u julu pozvana da se pridruži Alijansi.
Ova agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Evrope, a da se sada sprema za još jedan obračun “na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svetskog rata”.
U tekstu se podsjeća i da je Dejtonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena “slaba centralna vlada”, koja se sastoji od grupa koje “ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i politicku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodele budžetskih sredstava do toga koja zastava bi trebalo da se vijori kada se sretnu”.
Blumberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa Alijansom ima istorijske razloge, te podsjeća da je NATO bombardovao snage bosanskih Srba poslednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombadovao Srbiju 1999. godine.
Agencija podsjeća da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da “ubrzavaju napore kako bi nastavili da osvajaju region” i da daju zemljama “lažan izbor” da moraju da se pridruže ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kaže da bi Alijansa voljela da vidi da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.